Antibiotici su spasili milijune života, ali njihova pogrešna primjena dovela je do pojave antimikrobne rezistencije, kao jedne od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu. Na to nije imuna ni BiH, u kojoj se antibiotici uzimaju na svoju ruku, bez razmišljanja o posljedicama.
Otkriće antibiotika kroz povijest je spasilo milijune života, a samo u prošlom stoljeću se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama produžilo s manje od 50 na 85 godina, dok se globalno životni vijek produžio za nekih 16 godina. Osim antibiotika, tome su doprinijela i otkrića cjepiva te pitka voda.
Međutim, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom i voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Maja Ostojić za Klix.ba kaže da smo danas sve više svjesni da gubimo antibiotike i to zbog njihove pretjerane upotrebe i zloupotrebe. Kako naglašava, upravo iz tog razloga većina bakterija postaje otporna na antibiotike.
“Antimikrobna rezistencija je jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu, sigurnosti hrane i razvoju, a predviđa se da će do 2050. godine broj umrlih od ovih infekcija biti veći nego broj umrlih od raka. Razlog ovome je pretjerana upotreba i zloupotreba antibiotika kako u humanoj, ali i u veterinarskoj medicini te u okolišu”, kaže Ostojić.
Nažalost, Bosna i Hercegovina nije izuzetak u kontekstu nepravilne primjene te zlouporabe antibiotika.
“Kod nas se antibiotici propisuju više nego što je potrebno. Lijelnici su često pod pritiskom pacijenata da im propišu antibiotik, kada on zaista nije potreban, a i sami liječnici ga propišu nekada u strahu da nešto ne propuste. Osim toga, kod nas je, u nekim sredinama, moguće i kupiti antibiotik u ljekarni bez recepta”, ističe Ostojić.
Koliko god su nam antibiotici korisni i nezamjenjivi u liječenju bakterijskih infekcija, toliko su potpuno bespotrebni u tretiranju prehlade, gripe, Covida, ospica, vodenih kozica i drugih virusnih bolesti.
“Dakle, ako imamo dokazanu bakterijsku infekciju te urađenu osjetljivost dotične bakterije na antibiotike, onda svakako treba upotrijebiti antibiotik. Sve ostalo je pogrešno i dovodi do stvaranja antimikrobne rezistencije”, upozorava Ostojić.
Upravo o antimikrobnoj rezistenciji u posljednje vrijeme se izuzetno mnogo govori, a riječ je o prirodnom procesu, kojim se bakterije prilagođavaju uvjetima okoliša.
“Postoji više mehanizama stjecanja rezistencije bakterija na antibiotike, ali sve ih možemo svesti pod zajednički nazivnik da bakterije promijene svoju strukturu i antibiotici više ne djeluju na njih. Međutim, pogrešnom upotrebom antibiotika, ovaj prirodni proces se znatno ubrzava. Ljudi na različite načine pogrešno koriste antibiotike, ili ih koriste kada uopće nisu potrebni, ili se koriste prekratko vrijeme, u premaloj dozi… Svakako nije dobro koristiti ni premalo, a niti previše antibiotike”, kaže Ostojić.
Zavod za javno zdravstvo FBiH već nekoliko godina zaredom, organizira dane obilježavanja svjesnosti o antibioticima, a u jednoj od njih je provedena anketa među slučajnim prolaznicima na ulicama Mostara. Anketom je obuhvaćeno 500 ispitanika, što je relevantan broj, a Ostojić navodi da su rezultati poražavajući.
“Naši ljudi su uzimali antibiotike za virusne bolesti (gripu i Covid), kupovali su ih u ljekarnama, posuđivali od susjeda, ne bi uzeli propisanu dozu, nego bi ostavljali za drugi put… Uglavnom, zaključak svega je bio da moramo provoditi kontinuiranu edukaciju stanovništva o upotrebi i zlouporabi antibiotika”, ističe Ostojić za Klix.
Antibiotsku rezistenciju bakterija, nažalost, nije moguće neutralizirati, a jedino rješenje ovog problema je u otkrivanju novih izvora medikamenata.
Otkriće antibiotika kroz povijest je spasilo milijune života, a samo u prošlom stoljeću se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama produžilo s manje od 50 na 85 godina, dok se globalno životni vijek produžio za nekih 16 godina. Osim antibiotika, tome su doprinijela i otkrića cjepiva te pitka voda.
Međutim, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom i voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Maja Ostojić za Klix.ba kaže da smo danas sve više svjesni da gubimo antibiotike i to zbog njihove pretjerane upotrebe i zloupotrebe. Kako naglašava, upravo iz tog razloga većina bakterija postaje otporna na antibiotike.
“Antimikrobna rezistencija je jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu, sigurnosti hrane i razvoju, a predviđa se da će do 2050. godine broj umrlih od ovih infekcija biti veći nego broj umrlih od raka. Razlog ovome je pretjerana upotreba i zloupotreba antibiotika kako u humanoj, ali i u veterinarskoj medicini te u okolišu”, kaže Ostojić.
Nažalost, Bosna i Hercegovina nije izuzetak u kontekstu nepravilne primjene te zlouporabe antibiotika.
“Kod nas se antibiotici propisuju više nego što je potrebno. Lijelnici su često pod pritiskom pacijenata da im propišu antibiotik, kada on zaista nije potreban, a i sami liječnici ga propišu nekada u strahu da nešto ne propuste. Osim toga, kod nas je, u nekim sredinama, moguće i kupiti antibiotik u ljekarni bez recepta”, ističe Ostojić.
Koliko god su nam antibiotici korisni i nezamjenjivi u liječenju bakterijskih infekcija, toliko su potpuno bespotrebni u tretiranju prehlade, gripe, Covida, ospica, vodenih kozica i drugih virusnih bolesti.
“Dakle, ako imamo dokazanu bakterijsku infekciju te urađenu osjetljivost dotične bakterije na antibiotike, onda svakako treba upotrijebiti antibiotik. Sve ostalo je pogrešno i dovodi do stvaranja antimikrobne rezistencije”, upozorava Ostojić.
Upravo o antimikrobnoj rezistenciji u posljednje vrijeme se izuzetno mnogo govori, a riječ je o prirodnom procesu, kojim se bakterije prilagođavaju uvjetima okoliša.
“Postoji više mehanizama stjecanja rezistencije bakterija na antibiotike, ali sve ih možemo svesti pod zajednički nazivnik da bakterije promijene svoju strukturu i antibiotici više ne djeluju na njih. Međutim, pogrešnom upotrebom antibiotika, ovaj prirodni proces se znatno ubrzava. Ljudi na različite načine pogrešno koriste antibiotike, ili ih koriste kada uopće nisu potrebni, ili se koriste prekratko vrijeme, u premaloj dozi… Svakako nije dobro koristiti ni premalo, a niti previše antibiotike”, kaže Ostojić.
Zavod za javno zdravstvo FBiH već nekoliko godina zaredom, organizira dane obilježavanja svjesnosti o antibioticima, a u jednoj od njih je provedena anketa među slučajnim prolaznicima na ulicama Mostara. Anketom je obuhvaćeno 500 ispitanika, što je relevantan broj, a Ostojić navodi da su rezultati poražavajući.
“Naši ljudi su uzimali antibiotike za virusne bolesti (gripu i Covid), kupovali su ih u ljekarnama, posuđivali od susjeda, ne bi uzeli propisanu dozu, nego bi ostavljali za drugi put… Uglavnom, zaključak svega je bio da moramo provoditi kontinuiranu edukaciju stanovništva o upotrebi i zlouporabi antibiotika”, ističe Ostojić za Klix.
Antibiotsku rezistenciju bakterija, nažalost, nije moguće neutralizirati, a jedino rješenje ovog problema je u otkrivanju novih izvora medikamenata.
