Kako bi se uspješno obavila ljetna-zelena rezidba, prije toga je potrebno provesti nekoliko mjera, a to su:

rovašenje pupoljaka,
prstenova debla,
razvođenje jednogodišnjih ljetorasta i uvrtanje ljetorasta.
Rovašenje – neposredno pred kretanje vegetacije

Rovašenjem treba da se popune praznine koje su se tijekom razvoja stvorile u kruni. Provodi se neposredno pred kretanje vegetacije tako što se iznad pupoljka, iz kojeg bi trebalo da se isprovocira ljetorast, obavlja lučno zasijecanje, neposredno iznad samog pupoljka kalemarskim nožem ili nožem kalemarskih makaza, čime se transfer sokova i hranjivih materija usmjerava ka pupoljku i omogućava njegovo aktiviranje.

Ova mjera najbolje rezultate daje kod jabuke i kruške, dok se kod šljive ne dobivaju zadovoljavajući rezultati.

Prstenovanje debla – polovicom travnja

Prstenovanje debla je agrotehnička mjera koja ima za cilj, također da smanji bujnost, Polovicom travnja postavlja se obična pocinkovana žica na deblo u visini 50- 60 cm i blago se uvrne kliještima.

Bitno je da se u startu ne napravi veliki pritisak na deblo kako se ne bi žica odmah usjekla u stablo. Postavljanje prstenova se može raditi do kraja travnja.

Ova žica ili metalni prstenovi tijekom vegetacije stežu deblo, blago se usijecaju i na tom mjestu se stvara zadebljanje. To ometa normalno cirkuliranje organske materije iz lista u deblo i uslijed toga se smanjuje bujnost stabla i potencira formiranje rodnih pupoljaka.

Zbog ove mjere, na primjer, trešnja ranije prorodi. Žica se skida najkasnije do kraja prve dekade lipnja. U slučaju da žica ostane poslije ovog datuma može doći do prekidanja provodnih sudova i sušenja stabla.

Povijanje ljetorasta – u drugoj polovici lipnja

Povijanje ili razvođenje ljetorasta je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika, a provodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika (3-4 godine). Ima za cilj da se uveća ugao kod svih ljetorasta koji u svom razvoju imaju oštar ugao u odnosu na osnovu stabla.

Ova mjera provodi se raznim pomagalima tipa čačkalica, zašiljenih komada žice, komadi stiropora ili čak štipaljke.

Izvodi se uglavnom u drugoj polovici lipnja, a zavisi od razvoja toka vegetacije (u kišnim godinama ona se odlaže za početak srpnja kada primarna građa počne da prelazi u sekundarnu, jer u ranijem razdoblju dolazi do očenjivanja ljetorasta).

Uostalom, vrijeme provođenja ove mjere može se prepustiti samim voćarima, kada oni procijene da se ljetorasti mogu razvoditi bez očenjivanja.

Ugao grananja treba uvećati do položaja 60-70 stupnjeva u odnosu na osu debla. Ovakav način razvođenja ljetorasta ima za cilj bolje formiranje ljetnih pupoljaka i smanjenje, eliminiranje očenjivanja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti.

Ovu mjeru posebno treba provoditi u zasadima šljiva, gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika s dužim skeletnim granama. Ova mjera se, kako za šljivu, odnosi i na sve ostale vrste voćaka.

Posebno se mora primijeniti u sustavu guste sadnje, koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Kada se na stablima, bilo zbog podloge ili smanjenja rodnosti, jave bujni ljetorasti, njih osim povijanja treba uvrtati, kako im bi se smanjila bujnost, a time povećala rodnost, tj. formirali cvjetni pupoljci. Pored ljetorasta u kruni se može uvrtati i dvogodišnje rodno drvo, na kojem će se posebno uvećati formiranje cvjetnih pupoljaka.

Ljetna rezidba – od polovice lipnja do kraja srpnja

Ova mjera se provodi u zavisnosti od razvoja vegetacije, od polovice lipnja pa sve do kraja srpnja. Može se sprovesti čak i u dva navrata, zavisno od razvijenosti stabla. Uklanjaju se sve grane koje idu ka unutrašnjosti i uspravno u odnosu na krunu.

Njihovo uklanjanje je moguće i lačenjem, dok su male, ili odsijecanjem voćarskim makazama u kasnijem razdoblju. Mogu se odsijecati do osnove grana ili ostavljati čaporak, obično sa dva pupoljka. Osnovne, skeletne grane prekraćuju se na bočne prijevremene grančice, čime se postiže formiranje uzgojnog oblika i sprječavanje izduživanja krune.

Kod jabučastih voćnih vrsta ljetnom-zelenom rezidbom uklanjaju se svi ljetorasti koji su suvišni u kruni i imaju vertikalan položaj. To se uglavnom odnosi na stable starija od četiri godine, jer suvišnih u ranijim godinama nema.

Kod ovih voćnih vrsta u starijim godinama mogu se skraćivati-uklanjati starije rodne grane kada se dogodi da one budu pretjerano bujne zbog slabe rodnosti. Ovim načinom dobiva se veća osvijetljenost krune, što ima za cilj bolje formiranje cvjetnih pupoljaka.

Iz svega pomenutog, proizilazi da je ljetna-zelena rezidba neizostavna u gajenju voća.

Poslije provedene ove rezidbe, zimska rezidba na zrelo je izuzetno jednostavna, često samo korektivna.

Izvor: Agrosavjet