Četverogodišnji dječak s poremećajima iz autističnog spektra, našao se u središtu složenog administrativnog i humanitarnog problema nakon što su ga švedske migracijske vlasti, zbog neriješenog statusa državljanstva, praktično prisilile da napusti zemlju u kojoj je rođen i u kojoj je živio cijeli svoj život.
Dječak je rođen u Švedskoj, gdje mu otac Haris, švedski državljanin, vodi tvrtku, dok njegova majka Nikol Eriksson (Nicole Eriksson) ima višegodišnju dozvolu stalnog boravka. Međutim, dječak pri rođenju nije automatski dobio švedsko državljanstvo jer ga u tom trenutku nisu imali ni otac ni majka. Unatoč dvama zahtjevima za dodjelu državljanstva i stalnog boravka, Migracijska uprava Švedske odbila je oba zahtjeva.
Jedini izbor – bosanskohercegovačko državljanstvo
U međuvremenu je obitelji sugerirano da dječak zatraži državljanstvo Bosne i Hercegovine, u skladu s državljanstvom oca u trenutku rođenja, te da na temelju toga ponovno pokuša regulirati boravak u Švedskoj. Kako je prvi objavio švedski dnevni list "Sydsvenskan", roditelji su shvatili da im je to jedini preostali izbor, što su i učinili.
Nakon što je krajem studenoga dobio bosanskohercegovačku putovnicu, dječak se s ocem vratio u Švedsku, ali samo privremeno. Ondje može boraviti najviše 90 dana, kao turist, bez prava na vrtić koji je do tada redovito pohađao, kao i bez zdravstvene i socijalne zaštite.
Mjeseci neizvjesnosti i boravak izvan Švedske
Posebno zabrinjava činjenica da se konačna odluka o dječakovom statusu čeka između tri i devet mjeseci te da za to vrijeme dječak ne smije boraviti u Švedskoj. Ako se u tom razdoblju vrati, postoji rizik da mu bude izrečena zabrana ulaska u zemlju u trajanju od dvije godine.
"Sve to vrijeme moj sin mora biti u Bosni i Hercegovini. Pitala sam službenike Migracijske uprave gdje će mi dijete biti, jer Haris ima tvrtku u Švedskoj, ima radnike, a naša egzistencija postaje upitna. Njihov odgovor bio je da ga smjestimo u dom. U zemlji u kojoj je rođen, moje dijete sada boravi kao turist", izjavila je dječakova majka Nikol za Dnevni avaz.
Dodala je kako ju je posebno pogodilo što se, unatoč stalnom pozivanju na prava djece i važnost obitelji, nadležne institucije isključivo pozivaju na zakon.
Ako se situacija ne promijeni, Haris Terzić će krajem ožujka zajedno sa sinom morati doći u Bosnu i Hercegovinu te ondje čekati konačnu odluku švedskih vlasti.
Bez vrtića, zdravstvene i socijalne zaštite
Nakon povratka u Švedsku krajem studenoga, dječak je ostao bez prava na vrtić koji je pohađao, ali i bez pristupa zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, što dodatno otežava njegov svakodnevni život, osobito imajući u vidu dijagnozu poremećaja iz autističnog spektra.
Iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Švedskoj do zaključenja ovog teksta nije stigao službeni komentar. Kako nam je rečeno, u vezi s ovim slučajem potrebno je uputiti pisani upit.
Dječak je rođen u Švedskoj, gdje mu otac Haris, švedski državljanin, vodi tvrtku, dok njegova majka Nikol Eriksson (Nicole Eriksson) ima višegodišnju dozvolu stalnog boravka. Međutim, dječak pri rođenju nije automatski dobio švedsko državljanstvo jer ga u tom trenutku nisu imali ni otac ni majka. Unatoč dvama zahtjevima za dodjelu državljanstva i stalnog boravka, Migracijska uprava Švedske odbila je oba zahtjeva.
Jedini izbor – bosanskohercegovačko državljanstvo
U međuvremenu je obitelji sugerirano da dječak zatraži državljanstvo Bosne i Hercegovine, u skladu s državljanstvom oca u trenutku rođenja, te da na temelju toga ponovno pokuša regulirati boravak u Švedskoj. Kako je prvi objavio švedski dnevni list "Sydsvenskan", roditelji su shvatili da im je to jedini preostali izbor, što su i učinili.
Nakon što je krajem studenoga dobio bosanskohercegovačku putovnicu, dječak se s ocem vratio u Švedsku, ali samo privremeno. Ondje može boraviti najviše 90 dana, kao turist, bez prava na vrtić koji je do tada redovito pohađao, kao i bez zdravstvene i socijalne zaštite.
Mjeseci neizvjesnosti i boravak izvan Švedske
Posebno zabrinjava činjenica da se konačna odluka o dječakovom statusu čeka između tri i devet mjeseci te da za to vrijeme dječak ne smije boraviti u Švedskoj. Ako se u tom razdoblju vrati, postoji rizik da mu bude izrečena zabrana ulaska u zemlju u trajanju od dvije godine.
"Sve to vrijeme moj sin mora biti u Bosni i Hercegovini. Pitala sam službenike Migracijske uprave gdje će mi dijete biti, jer Haris ima tvrtku u Švedskoj, ima radnike, a naša egzistencija postaje upitna. Njihov odgovor bio je da ga smjestimo u dom. U zemlji u kojoj je rođen, moje dijete sada boravi kao turist", izjavila je dječakova majka Nikol za Dnevni avaz.
Dodala je kako ju je posebno pogodilo što se, unatoč stalnom pozivanju na prava djece i važnost obitelji, nadležne institucije isključivo pozivaju na zakon.
Ako se situacija ne promijeni, Haris Terzić će krajem ožujka zajedno sa sinom morati doći u Bosnu i Hercegovinu te ondje čekati konačnu odluku švedskih vlasti.
Bez vrtića, zdravstvene i socijalne zaštite
Nakon povratka u Švedsku krajem studenoga, dječak je ostao bez prava na vrtić koji je pohađao, ali i bez pristupa zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, što dodatno otežava njegov svakodnevni život, osobito imajući u vidu dijagnozu poremećaja iz autističnog spektra.
Iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Švedskoj do zaključenja ovog teksta nije stigao službeni komentar. Kako nam je rečeno, u vezi s ovim slučajem potrebno je uputiti pisani upit.
