Zagrebački gradonačelnik vraća se u Remetinec, jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda prihvatio zahtjev Uskoka da mu se ponovno odredi istražni zatvor.
Uskokova tužiteljica Ksenija Krizman kazala je nakon ročišta da je sudac istrage prihvatio prijedlog i Bandiću odredio istražni zatvor, zbog opasnosti da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke, ali i ponoviti nedjelo. Sudac je donio odluku i o naplati jamstva od 15 milijuna kuna koje će, postane li ova presuda pravomoćna, biti uplaćeni u državni proračun.
Što se tiče odluke izvanraspravnog vijeća koje je u međuvremenu objavilo da je prihvatilo raniji zahtjev Bandićeve obrane i omogućilo mu ponovno obnašanje gradonačelničke dužnosti, tužiteljica je kazala da ona više nije relevantna. "Istražni zatvor ponovno mu je određen, a ukinute su i mjere koje su ranije bile zamjena za boravak u zatvoru", kazala je Krizman.
Sat i pol od početka ročišta na kojemu je sudac istrage Zdenko Posavec odlučio o zahtjevu tužiteljstva sa suda su najprije izašli Bandićevi odvjetnici Krešimir Krsnik i Marijan Hanžeković, ali bez svoj klijenta. Novinarima nisu željeli davati izjave, a pitanje vraća li se Bandić u Remetinec Hanžeković je tek klimnuo glavom.
Bandića se u aferi Agram sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji za izbore 2010. zakinuo i Državni proračun. Ukupnu 'štetu' tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.
Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika pogodovao udruzi "U ime obitelji" kojoj je prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" navodno priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna.
Osumnjičen da je od svjedoka tražio da laže
Iz zatvora u Remetincu Bandić je izašao 19. studenoga nakon što je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost tijekom istrage u aferi Agram.
Zahtjev za povratkom u Remetinec Uskok je u utorak prijepodne potkrijepio sumnjama da je Bandić, od prosinca 2014. do veljače 2015. od svjedoka ispitanog u Uskoku "u dva navrata zatražio da promijeni iskaz" kao i da "potpiše dokumente za koje je znao da nisu istiniti". Tužiteljstvo sumnja i da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i vlastoručno potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane spomenutoj Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su i pronađene tijekom pretraga, iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije vlasnik istih, već da su njegova imovina.
Stoga su zatražili da se Bandiću ponovno odredi istražni zatvor i naplati jamstvo od 15 milijuna kuna, jer je "postupio protivno uvjetima rješenja o jamstvu i danom obećanju da neće ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da neće ponoviti kazneno djelo".
Hoće li Hanžeković ostati bez 15 milijuna kuna?
Marijan Hanžeković, kojega smatraju jednim od najmoćnijih hrvatskih odvjetnika, u studenom prošle godine otišao je u banku i digao kredit od 15 milijuna kuna te ih položio kao jamčevinu kojom je Milana Bandića izvukao iz pritvora. Malo koji odvjetnik tako bi nešto uopće mogao (a kamoli htio) napraviti za svog klijenta. No, predmetna svota, astronomska za većinu hrvatskih građana, Hanžekoviću očito nije zadavala pretjerane glavobolje.
Prema podacima Poslovne Hrvatske, Hanžeković upravlja svotom od 6,1 milijuna eura. Njegovo odvjetničko društvo Hanžeković i partneri ima 104 zaposlena, a prošle godine uprihodovalo je 46,7 milijuna kuna, uz neto dobit od 6,5 milijuna kuna. Niti jedan odvjetnički ured u Hrvatskoj po prihodima se ne može mjeriti s Hanžekovićevim.
Jedan od glavnih razloga poslovnog uspjeha Hanžekovićevog ureda su ovrhe. Posao naplate dugovanja Hanžekovićev ured odrađuje za gigante poput HT-a, HRT-a, ali i Zagrebačkog holdinga. Koliko je unosan posao s ovrhama, dovoljno govori podatak da za dug u iznosu od tisuću kuna uglavnom plaća dodatnih 900-tinjak kuna za ovršne troškove.
S obzirom da je upravo Bandić jedan od ljudi koji su Hanžekoviću omogućili unosne poslove s Holdingom, odnosno gradskim firmama poput Čistoće, ne može se pobjeći od pitanja uzvraća li Hanžeković uplatom jamčevine Bandiću uslugu.
Uskokova tužiteljica Ksenija Krizman kazala je nakon ročišta da je sudac istrage prihvatio prijedlog i Bandiću odredio istražni zatvor, zbog opasnosti da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke, ali i ponoviti nedjelo. Sudac je donio odluku i o naplati jamstva od 15 milijuna kuna koje će, postane li ova presuda pravomoćna, biti uplaćeni u državni proračun.
Što se tiče odluke izvanraspravnog vijeća koje je u međuvremenu objavilo da je prihvatilo raniji zahtjev Bandićeve obrane i omogućilo mu ponovno obnašanje gradonačelničke dužnosti, tužiteljica je kazala da ona više nije relevantna. "Istražni zatvor ponovno mu je određen, a ukinute su i mjere koje su ranije bile zamjena za boravak u zatvoru", kazala je Krizman.
Sat i pol od početka ročišta na kojemu je sudac istrage Zdenko Posavec odlučio o zahtjevu tužiteljstva sa suda su najprije izašli Bandićevi odvjetnici Krešimir Krsnik i Marijan Hanžeković, ali bez svoj klijenta. Novinarima nisu željeli davati izjave, a pitanje vraća li se Bandić u Remetinec Hanžeković je tek klimnuo glavom.
Bandića se u aferi Agram sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji za izbore 2010. zakinuo i Državni proračun. Ukupnu 'štetu' tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.
Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika pogodovao udruzi "U ime obitelji" kojoj je prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" navodno priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna.
Osumnjičen da je od svjedoka tražio da laže
Iz zatvora u Remetincu Bandić je izašao 19. studenoga nakon što je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost tijekom istrage u aferi Agram.
Zahtjev za povratkom u Remetinec Uskok je u utorak prijepodne potkrijepio sumnjama da je Bandić, od prosinca 2014. do veljače 2015. od svjedoka ispitanog u Uskoku "u dva navrata zatražio da promijeni iskaz" kao i da "potpiše dokumente za koje je znao da nisu istiniti". Tužiteljstvo sumnja i da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i vlastoručno potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane spomenutoj Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su i pronađene tijekom pretraga, iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije vlasnik istih, već da su njegova imovina.
Stoga su zatražili da se Bandiću ponovno odredi istražni zatvor i naplati jamstvo od 15 milijuna kuna, jer je "postupio protivno uvjetima rješenja o jamstvu i danom obećanju da neće ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da neće ponoviti kazneno djelo".
Hoće li Hanžeković ostati bez 15 milijuna kuna?
Marijan Hanžeković, kojega smatraju jednim od najmoćnijih hrvatskih odvjetnika, u studenom prošle godine otišao je u banku i digao kredit od 15 milijuna kuna te ih položio kao jamčevinu kojom je Milana Bandića izvukao iz pritvora. Malo koji odvjetnik tako bi nešto uopće mogao (a kamoli htio) napraviti za svog klijenta. No, predmetna svota, astronomska za većinu hrvatskih građana, Hanžekoviću očito nije zadavala pretjerane glavobolje.
Prema podacima Poslovne Hrvatske, Hanžeković upravlja svotom od 6,1 milijuna eura. Njegovo odvjetničko društvo Hanžeković i partneri ima 104 zaposlena, a prošle godine uprihodovalo je 46,7 milijuna kuna, uz neto dobit od 6,5 milijuna kuna. Niti jedan odvjetnički ured u Hrvatskoj po prihodima se ne može mjeriti s Hanžekovićevim.
Jedan od glavnih razloga poslovnog uspjeha Hanžekovićevog ureda su ovrhe. Posao naplate dugovanja Hanžekovićev ured odrađuje za gigante poput HT-a, HRT-a, ali i Zagrebačkog holdinga. Koliko je unosan posao s ovrhama, dovoljno govori podatak da za dug u iznosu od tisuću kuna uglavnom plaća dodatnih 900-tinjak kuna za ovršne troškove.
S obzirom da je upravo Bandić jedan od ljudi koji su Hanžekoviću omogućili unosne poslove s Holdingom, odnosno gradskim firmama poput Čistoće, ne može se pobjeći od pitanja uzvraća li Hanžeković uplatom jamčevine Bandiću uslugu.
