Dom je tamo gdje je srce, a ured gdje su Šebalj, biste i Tuđmanov stol – razmišljala je barem tako bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je, po dolasku na Pantovčak, prostor odlučila prilagoditi sebi.
Zatražila je tada vedrije tonove i “ženske teme” pa je iz svog kabineta maknula sliku Ede Murtića i postavila onu Ive Šebalja, a raditi je odlučila za velikim stolom koji je koristio predsjednik Franjo Tuđman, jer “taj je stol prikladan za nju”. Maknula je, podsjetimo, i Josipa Broza Tita, odnosno njegovu bistu, čime se njezini prethodnici nisu zamarali, piše Večernji.hr.
I inauguracija skromna
Doduše, Stjepan Mesić nije se posebno angažirao općenito oko dekora Pantovčaka, dok je Ivo Josipović ipak unio neke promjene. Upravo on je u spomenuti Predsjednikov kabinet iznad sjedeće garniture postavio Murtića, kojeg je iz Ureda predsjednika deložirao Franjo Tuđman nakon što je slikar dao intervju Feral Tribuneu u kojem je kritizirao tada prvog čovjeka države.
Josipoviću su se svidjeli tamni i jaki Murtićevi tonovi, koji, nakon dolaska Grabar-Kitarović, krase dvoranu za sastanke, uz Pricu, Meštrovića i Picelja.
Što se samih umjetnina tiče, novo se uglavnom ništa nije kupovalo, već su se djela samo razmještala po prostorijama Pantovčaka, i to u dogovoru bivših predsjednika s povjesničarima umjetnosti. Je li kojega za savjet oko ponekog suptilnog razmještaja zvao i predsjednik Zoran Milanović, kojem je baš jučer minulo pola godine mandata na čelu države, pitali smo u njegovu uredu. Nije, kažu nam, a kako stvari stoje, i neće.
Suptilan je predsjednik, govore nam njegovi suradnici, pa podsjećaju i na samu inauguraciju 18. veljače, na kojoj je broj uzvanika bio ograničen, a od cvijeća dominiralo je drvo badema, simbol novog početka. Odabrala je tada dekoracije predsjednikova supruga Sanja Musić Milanović, pa je možda i očekivano da na Pantovčaku ostaje status quo, budući da ona onamo rijetko zalazi.
Napravio je, međutim, predsjednik, dva mjeseca po dolasku, jednu ključnu promjenu, i to nakon što su svi nagađali hoće li vratiti Titovu bistu koju je “izbacila” prethodnica mu Grabar-Kitarović. Sve biste ili, preciznije, poprsja kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, ali i Franje Tuđmana, maknuo je Milanović iz predvorja Ureda predsjednika i najavio da će se za njihovo izlaganje potražiti prikladne lokacije.
"Pantovčak nije muzej. Hrvatskih predsjednika je četvero. Ovo ranije možemo ići do kralja Tomislava", što ga “muči” u slučaju biste objasnio je već ranije Milanović, koji si je, nakon što je riješio čije poprsje treba ili ne treba biti u njegovu uredu, od daljnjeg mijenjanja prostora dao mira. Zatečeno stanje, kažu nam neslužbeno iz Ureda predsjednika, ostalo je.
"Što se umjetnina tiče, zasad se o promjenama i ne razgovara", doznajemo na Pantovčaku uz zaključak da Milanoviću ni najmanje ne smetaju “ženski tonovi” i vedre boje na kojima je inzistirala Kolinda Grabar-Kitarović.
A ne smeta mu ni rad na Tuđmanovu stolu, na kojem Mesić i Josipović, primjerice, nisu pregledavali i potpisivali dokumente, već su zatražili manje radne podloge. Nije Tuđmanov duh na Pantovčaku prisutan samo kad je riječ o stolu, već na jednom od zidova visi i njegov portret koji je postavio Ivo Josipović.
I Stjepanu Mesiću, odlučio je treći hrvatski predsjednik, treba odati takvu počast, ali na dva je portreta naših predsjednika sve stalo. Tradiciju nije nastavila predsjednica, iako su Josipovića još prije četiri godine zvali da pozira za sliku, što se nikad nije dogodilo. Sam Milanović trebao je naručiti portrete Josipovića i Grabar-Kitarović da se na zidu pridruže prvoj dvojici predsjednika, ali i to je zasad, doznaje se, pauzirano.
“Uređenje ga ne zanima”
Zašto, pak, predsjedniku unutarnji dekor ureda nije osobito važan, pitali su i političku analitičarku Ankicu Mamić.
"Kad u Bijelu kuću uđe novi predsjednik, obično je prva dama ta koja kupuje nove servise, baca se na dekoriranje i mijenjanje prostora. Kod nas je to nešto drukčije, a i naša prva dama ima druge interese. Milanovićevo micanje bisti bila je dovoljno snažna poruka i on jednostavno nema potrebu zamarati se time gdje će biti koja slika, niti mu je to, čini se, važno", govori nam Ankica Mamić, koju pitamo i zašto je onda njegovoj prethodnici razmještaj umjetnina ipak bio bitan.
"Bivša predsjednica je žena, a mi žene imamo instinkt da prostor personaliziramo, učinimo si ga ugodnijim za boravak. Milanović, s druge strane, bistama je učinio gestu, a unutarnji ga dizajn ne zanima, vjerojatno misli da je to disciplina kojom bi se trebali baviti stručnjaci", objašnjava Ankica Mamić za Večernji list.
Osim bisti, na čiji je račun Milanović dobio i pohvala i kritika, još jedan je njegov potez izazvao brojne polemike u javnosti. Bilo je to ukidanje poznatih “Tuđmanovih mundira” ili “crvenih baletana”, odnosno odluke da u povijest pošalje upečatljive crvene odore Počasne bojne Hrvatske vojske, koja je prvi puta predstavljena na smotri Zbora narodne garde 28. svibnja 1991. godine kao počasna Predsjednička garda. Nju je, podsjetimo, već jednom umirovio Stjepan Mesić, a crvene odore “vratila” je bivša predsjednica.
Ima li Zoran Milanović na umu možda neke druge promjene koje nisu isključivo dekorativne prirode, tek ostaje vidjeti jer predsjednik se trenutačno nalazi na godišnjem odmoru. Prije nekoliko dana stigao je na Hvar, a odande je poručio da će se zbog pandemije koronavirusa dogoditi ozbiljan gospodarski pad s kojim treba naučiti živjeti. Istaknuo je da ne kritizira rad Nacionalnog stožera, već njegov pravni okvir, a napomenuo i to da vjerojatno ima i više zaraženih nego što pokazuju svakodnevni podaci, samo “to nismo uspjeli uhvatiti”.
Zatražila je tada vedrije tonove i “ženske teme” pa je iz svog kabineta maknula sliku Ede Murtića i postavila onu Ive Šebalja, a raditi je odlučila za velikim stolom koji je koristio predsjednik Franjo Tuđman, jer “taj je stol prikladan za nju”. Maknula je, podsjetimo, i Josipa Broza Tita, odnosno njegovu bistu, čime se njezini prethodnici nisu zamarali, piše Večernji.hr.
I inauguracija skromna
Doduše, Stjepan Mesić nije se posebno angažirao općenito oko dekora Pantovčaka, dok je Ivo Josipović ipak unio neke promjene. Upravo on je u spomenuti Predsjednikov kabinet iznad sjedeće garniture postavio Murtića, kojeg je iz Ureda predsjednika deložirao Franjo Tuđman nakon što je slikar dao intervju Feral Tribuneu u kojem je kritizirao tada prvog čovjeka države.
Josipoviću su se svidjeli tamni i jaki Murtićevi tonovi, koji, nakon dolaska Grabar-Kitarović, krase dvoranu za sastanke, uz Pricu, Meštrovića i Picelja.
Što se samih umjetnina tiče, novo se uglavnom ništa nije kupovalo, već su se djela samo razmještala po prostorijama Pantovčaka, i to u dogovoru bivših predsjednika s povjesničarima umjetnosti. Je li kojega za savjet oko ponekog suptilnog razmještaja zvao i predsjednik Zoran Milanović, kojem je baš jučer minulo pola godine mandata na čelu države, pitali smo u njegovu uredu. Nije, kažu nam, a kako stvari stoje, i neće.
Suptilan je predsjednik, govore nam njegovi suradnici, pa podsjećaju i na samu inauguraciju 18. veljače, na kojoj je broj uzvanika bio ograničen, a od cvijeća dominiralo je drvo badema, simbol novog početka. Odabrala je tada dekoracije predsjednikova supruga Sanja Musić Milanović, pa je možda i očekivano da na Pantovčaku ostaje status quo, budući da ona onamo rijetko zalazi.
Napravio je, međutim, predsjednik, dva mjeseca po dolasku, jednu ključnu promjenu, i to nakon što su svi nagađali hoće li vratiti Titovu bistu koju je “izbacila” prethodnica mu Grabar-Kitarović. Sve biste ili, preciznije, poprsja kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, ali i Franje Tuđmana, maknuo je Milanović iz predvorja Ureda predsjednika i najavio da će se za njihovo izlaganje potražiti prikladne lokacije.
"Pantovčak nije muzej. Hrvatskih predsjednika je četvero. Ovo ranije možemo ići do kralja Tomislava", što ga “muči” u slučaju biste objasnio je već ranije Milanović, koji si je, nakon što je riješio čije poprsje treba ili ne treba biti u njegovu uredu, od daljnjeg mijenjanja prostora dao mira. Zatečeno stanje, kažu nam neslužbeno iz Ureda predsjednika, ostalo je.
"Što se umjetnina tiče, zasad se o promjenama i ne razgovara", doznajemo na Pantovčaku uz zaključak da Milanoviću ni najmanje ne smetaju “ženski tonovi” i vedre boje na kojima je inzistirala Kolinda Grabar-Kitarović.
A ne smeta mu ni rad na Tuđmanovu stolu, na kojem Mesić i Josipović, primjerice, nisu pregledavali i potpisivali dokumente, već su zatražili manje radne podloge. Nije Tuđmanov duh na Pantovčaku prisutan samo kad je riječ o stolu, već na jednom od zidova visi i njegov portret koji je postavio Ivo Josipović.
I Stjepanu Mesiću, odlučio je treći hrvatski predsjednik, treba odati takvu počast, ali na dva je portreta naših predsjednika sve stalo. Tradiciju nije nastavila predsjednica, iako su Josipovića još prije četiri godine zvali da pozira za sliku, što se nikad nije dogodilo. Sam Milanović trebao je naručiti portrete Josipovića i Grabar-Kitarović da se na zidu pridruže prvoj dvojici predsjednika, ali i to je zasad, doznaje se, pauzirano.
“Uređenje ga ne zanima”
Zašto, pak, predsjedniku unutarnji dekor ureda nije osobito važan, pitali su i političku analitičarku Ankicu Mamić.
"Kad u Bijelu kuću uđe novi predsjednik, obično je prva dama ta koja kupuje nove servise, baca se na dekoriranje i mijenjanje prostora. Kod nas je to nešto drukčije, a i naša prva dama ima druge interese. Milanovićevo micanje bisti bila je dovoljno snažna poruka i on jednostavno nema potrebu zamarati se time gdje će biti koja slika, niti mu je to, čini se, važno", govori nam Ankica Mamić, koju pitamo i zašto je onda njegovoj prethodnici razmještaj umjetnina ipak bio bitan.
"Bivša predsjednica je žena, a mi žene imamo instinkt da prostor personaliziramo, učinimo si ga ugodnijim za boravak. Milanović, s druge strane, bistama je učinio gestu, a unutarnji ga dizajn ne zanima, vjerojatno misli da je to disciplina kojom bi se trebali baviti stručnjaci", objašnjava Ankica Mamić za Večernji list.
Osim bisti, na čiji je račun Milanović dobio i pohvala i kritika, još jedan je njegov potez izazvao brojne polemike u javnosti. Bilo je to ukidanje poznatih “Tuđmanovih mundira” ili “crvenih baletana”, odnosno odluke da u povijest pošalje upečatljive crvene odore Počasne bojne Hrvatske vojske, koja je prvi puta predstavljena na smotri Zbora narodne garde 28. svibnja 1991. godine kao počasna Predsjednička garda. Nju je, podsjetimo, već jednom umirovio Stjepan Mesić, a crvene odore “vratila” je bivša predsjednica.
Ima li Zoran Milanović na umu možda neke druge promjene koje nisu isključivo dekorativne prirode, tek ostaje vidjeti jer predsjednik se trenutačno nalazi na godišnjem odmoru. Prije nekoliko dana stigao je na Hvar, a odande je poručio da će se zbog pandemije koronavirusa dogoditi ozbiljan gospodarski pad s kojim treba naučiti živjeti. Istaknuo je da ne kritizira rad Nacionalnog stožera, već njegov pravni okvir, a napomenuo i to da vjerojatno ima i više zaraženih nego što pokazuju svakodnevni podaci, samo “to nismo uspjeli uhvatiti”.
