Postojeći sporazum s Iranom nema bolje alternative i u interesu je Europe sačuvati ga, istaknula je u utorak čelnica diplomacije Europske unije Federica Mogherini u Europskom parlamentu.
Sporazum koji su svjetske sile potpisale 2015. s Iranom "nema bolje alternative jer si svijet ne može dopustiti utrku u nuklearnom naoružanju, osobito na Bliskom istoku" ustvrdila je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Mogherini je u raspravi o posljedicama i odgovoru EU-a na odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da povuče Sjedinjene Države iz sporazuma o nuklearnom programu Irana jer ga smatra nedostatnim naglasila da se stajalište Europske unije nije promijenilo.
EU je nakon Trumpove odluke rekao da će nastaviti poštivati svoje obveze iz sporazuma (JCPOA) dok će ih poštivati i Iran, te da od Irana očekuje da je IAEA jedina zadužena za nadzor njegove provedbe. Mogherini je podsjetila da je Međunarodna agencija za atomsku energiju 11 puta potvrdila da Iran poštuje odredbe sporazuma, piše Hina.
"Diplomatski put je izazovan ali je put koji daje rezultate, a to je put koji su međunarodna zajednica i EU slijedili više od desetljeća", rekla je Mogherini i istaknula da je taj put doveo 2015. do sporazuma s Iranom.
Za sigurnost Europe, kao i za sigurnost bliskoistočne regije, od vitalne je važnosti da se nastavi ispunjavati odredbe sporazuma, rekla je Mogherini i dodala je će se "to dogoditi bez obzira na povlačenje SAD-a".
Europska unija sporazum "temelji na načelima i pragmatizmu, i on čini europu sigurnijom", ustvrdila je i ponovila kako je EU je "odlučan sačuvati sporazum i spriječiti dalju eskalaciju napetosti u tom dijelu svijeta", rekla je Mogherini.
Visoka predstavnica, kao i mnogi zastupnici u raspravi, ocijenila je da su unilateralne sankcije SAD-a problematične i protivne interesu EU-a.
Prekid gospodarskih odnosa s Iranom "otvara prostor za ulaganja drugim igračima na tom prostoru" što nije u interesu EU-a, ocijenila je Mogherini.
"Jasno je kako su naši strateški i sigurnosni interesi očuvati taj sporazum pa smo reagirali čvrsto, odlučno i jedinstveno kako bismo zaštitili i naše sigurnosne interese i našu gospodarsku suverenost", rekla je.
Podsjetila je da je u tom smislu Europska komisija donijela dva delegirana akta kojima zabranjuje europskim trgovačkim društvima da primjenjuje sekundarne sankcije a podupire gospodarske aktivnosti.
Očuvanje sporazuma bitno je i zbog komunikacije s Iranom, jer, dok se sporazum, održava s Teheranom se može razgovarati i o drugim pitanjima, poput pitanja balističkih projektila, stanja u regiji, ljudskim pravima i jemenskoj krizi, rekla je.
Washington je nakon izlaska iz međunarodnog nuklearnog sporazuma koji je šest svjetskih sila sklopilo s Iranom 2015. najavio nove ekonomske kaznene mjere toj zemlji ocijenivši da je sporazum loš jer u njemu nije predviđen mehanizam za "otkrivanje i kažnjavanje prijevara" te da ne pokriva razdoblje nakon 2025.
Europski ministri su priznali da dijele većinu zabrinutosti Washingtona oko statusa iranskog nuklearnog programa nakon 2025., razvoja balističkih projektila i "destabilizirajućeg djelovanja" na Bliskom istoku, ali da je očuvanje sporazuma iz 2015. "najbolji način da se Iranu onemogući da dođe u posjed nuklearnog oružja", piše Hina.
Europska komisija je u svibnju službeno pokrenula aktiviranje "zakona o blokadi" kojim će spriječiti učinak američkih sankcija na europske tvrtke koje žele ulagati u Iran. Taj europski zakon donesen je 1996. kako bi se spriječile američke sankcije protiv Kube, no nije nikada bio aktiviran.
Stajališta Mogherini u raspravi su dobila široku podršku u Europskom parlamentu a veliki broj zastupnika upozorio je na štetnost jednostranih poteza predsjednika SAD-a.
"Većina klubova i pojedinaca poduprli su ostanak Europske unije u sporazumu, a zabrinutost izaziva nekoliko grupa problema", ocijenio je Tonino Picula (SDP/S&D) za Hinu.
"Mogherini, a s njom su se složili mnogi zastupnici, drži da bi bez tog sporazuma situacija na Bliskom istoku bila daleko gora. Pored gospodarskog značaja sporazuma, i migrantska kriza je pokazala koliko svaki nemir utiče na stabilnost EU-a. S druge strane bez tog sporazuma bila bi pojačana utrka u nuklearnom naoružanju u tom dijelu svijeta. Nije tu stvar samo u Iranu i ambicijama da ima nuklearno oružje. Obnova iranskog nuklearnog programa sigurno bi dovela do eskalacije, prije svega u trokutu SAD, Izrael i Saudijska Arabija koje su glavni oponenti Irana", napominje Picula.
"S treće strane, očito je da Trump, ocijenjeno je u raspravi, krši multilateralni poredak i SAD predstavlja kao nevjerodostojnog sudionika u međunarodnim poslovima jer ako može izvući zemlju iz jednog ovako teško dogovorenog, ali ipak dogovorenog sporazuma, zašto bi se SAD-u vjerovalo da sutra neće izaći iz nekog drugog, pa i bilateralnog sporazuma ukoliko ocijeni da mu više nije oportun".
Europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ/EPP) dijeli stav da se EU mora nastaviti držati sporazuma ali upozorava i na kršenja ljudskih prava u Iranu.
"Imala sam priliku biti u Iranu, u Teheranu s delegacijom AFET-a (Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta) i zabrinjavaju ne sam neki podaci nego i izjave službenih vlasti. Voljela bih kada bi tamo došlo do snaženja demokracije i promjene režima. jer je kršenje ljudskih prava neodrživo. Razumijem naš europski pragmatizam i trgovinu koju bismo željeli imati i imamo s Iranom, ali istovremeno treba raditi na demokraciji i vjerujem da većina ovog parlamenta tako na to gleda", rekla je Šuica.
"Naravno da je izlazak SAD-a iz tog sporazuma za mene čudnovat i da ste me pitali prije pola godine rekla bih da je to bio dioTrumpove predizborne kampanje ali se danas sva ona retorika iz kampanje pretače u djela. Izlazak iz Pariškog sporazuma, izlazak iz ovog sporazuma i stoga je svijet bitno ugrožen, redefiniraju se odnosi u svijetu i situacija je dosta ozbiljna i posebice mi u Uniji moramo biti stabilni i stabilizirajući faktor u svijetu", rekla je Šuica.
Sporazum koji su svjetske sile potpisale 2015. s Iranom "nema bolje alternative jer si svijet ne može dopustiti utrku u nuklearnom naoružanju, osobito na Bliskom istoku" ustvrdila je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Mogherini je u raspravi o posljedicama i odgovoru EU-a na odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da povuče Sjedinjene Države iz sporazuma o nuklearnom programu Irana jer ga smatra nedostatnim naglasila da se stajalište Europske unije nije promijenilo.
EU je nakon Trumpove odluke rekao da će nastaviti poštivati svoje obveze iz sporazuma (JCPOA) dok će ih poštivati i Iran, te da od Irana očekuje da je IAEA jedina zadužena za nadzor njegove provedbe. Mogherini je podsjetila da je Međunarodna agencija za atomsku energiju 11 puta potvrdila da Iran poštuje odredbe sporazuma, piše Hina.
"Diplomatski put je izazovan ali je put koji daje rezultate, a to je put koji su međunarodna zajednica i EU slijedili više od desetljeća", rekla je Mogherini i istaknula da je taj put doveo 2015. do sporazuma s Iranom.
Za sigurnost Europe, kao i za sigurnost bliskoistočne regije, od vitalne je važnosti da se nastavi ispunjavati odredbe sporazuma, rekla je Mogherini i dodala je će se "to dogoditi bez obzira na povlačenje SAD-a".
Europska unija sporazum "temelji na načelima i pragmatizmu, i on čini europu sigurnijom", ustvrdila je i ponovila kako je EU je "odlučan sačuvati sporazum i spriječiti dalju eskalaciju napetosti u tom dijelu svijeta", rekla je Mogherini.
Visoka predstavnica, kao i mnogi zastupnici u raspravi, ocijenila je da su unilateralne sankcije SAD-a problematične i protivne interesu EU-a.
Prekid gospodarskih odnosa s Iranom "otvara prostor za ulaganja drugim igračima na tom prostoru" što nije u interesu EU-a, ocijenila je Mogherini.
"Jasno je kako su naši strateški i sigurnosni interesi očuvati taj sporazum pa smo reagirali čvrsto, odlučno i jedinstveno kako bismo zaštitili i naše sigurnosne interese i našu gospodarsku suverenost", rekla je.
Podsjetila je da je u tom smislu Europska komisija donijela dva delegirana akta kojima zabranjuje europskim trgovačkim društvima da primjenjuje sekundarne sankcije a podupire gospodarske aktivnosti.
Očuvanje sporazuma bitno je i zbog komunikacije s Iranom, jer, dok se sporazum, održava s Teheranom se može razgovarati i o drugim pitanjima, poput pitanja balističkih projektila, stanja u regiji, ljudskim pravima i jemenskoj krizi, rekla je.
Washington je nakon izlaska iz međunarodnog nuklearnog sporazuma koji je šest svjetskih sila sklopilo s Iranom 2015. najavio nove ekonomske kaznene mjere toj zemlji ocijenivši da je sporazum loš jer u njemu nije predviđen mehanizam za "otkrivanje i kažnjavanje prijevara" te da ne pokriva razdoblje nakon 2025.
Europski ministri su priznali da dijele većinu zabrinutosti Washingtona oko statusa iranskog nuklearnog programa nakon 2025., razvoja balističkih projektila i "destabilizirajućeg djelovanja" na Bliskom istoku, ali da je očuvanje sporazuma iz 2015. "najbolji način da se Iranu onemogući da dođe u posjed nuklearnog oružja", piše Hina.
Europska komisija je u svibnju službeno pokrenula aktiviranje "zakona o blokadi" kojim će spriječiti učinak američkih sankcija na europske tvrtke koje žele ulagati u Iran. Taj europski zakon donesen je 1996. kako bi se spriječile američke sankcije protiv Kube, no nije nikada bio aktiviran.
Stajališta Mogherini u raspravi su dobila široku podršku u Europskom parlamentu a veliki broj zastupnika upozorio je na štetnost jednostranih poteza predsjednika SAD-a.
"Većina klubova i pojedinaca poduprli su ostanak Europske unije u sporazumu, a zabrinutost izaziva nekoliko grupa problema", ocijenio je Tonino Picula (SDP/S&D) za Hinu.
"Mogherini, a s njom su se složili mnogi zastupnici, drži da bi bez tog sporazuma situacija na Bliskom istoku bila daleko gora. Pored gospodarskog značaja sporazuma, i migrantska kriza je pokazala koliko svaki nemir utiče na stabilnost EU-a. S druge strane bez tog sporazuma bila bi pojačana utrka u nuklearnom naoružanju u tom dijelu svijeta. Nije tu stvar samo u Iranu i ambicijama da ima nuklearno oružje. Obnova iranskog nuklearnog programa sigurno bi dovela do eskalacije, prije svega u trokutu SAD, Izrael i Saudijska Arabija koje su glavni oponenti Irana", napominje Picula.
"S treće strane, očito je da Trump, ocijenjeno je u raspravi, krši multilateralni poredak i SAD predstavlja kao nevjerodostojnog sudionika u međunarodnim poslovima jer ako može izvući zemlju iz jednog ovako teško dogovorenog, ali ipak dogovorenog sporazuma, zašto bi se SAD-u vjerovalo da sutra neće izaći iz nekog drugog, pa i bilateralnog sporazuma ukoliko ocijeni da mu više nije oportun".
Europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ/EPP) dijeli stav da se EU mora nastaviti držati sporazuma ali upozorava i na kršenja ljudskih prava u Iranu.
"Imala sam priliku biti u Iranu, u Teheranu s delegacijom AFET-a (Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta) i zabrinjavaju ne sam neki podaci nego i izjave službenih vlasti. Voljela bih kada bi tamo došlo do snaženja demokracije i promjene režima. jer je kršenje ljudskih prava neodrživo. Razumijem naš europski pragmatizam i trgovinu koju bismo željeli imati i imamo s Iranom, ali istovremeno treba raditi na demokraciji i vjerujem da većina ovog parlamenta tako na to gleda", rekla je Šuica.
"Naravno da je izlazak SAD-a iz tog sporazuma za mene čudnovat i da ste me pitali prije pola godine rekla bih da je to bio dioTrumpove predizborne kampanje ali se danas sva ona retorika iz kampanje pretače u djela. Izlazak iz Pariškog sporazuma, izlazak iz ovog sporazuma i stoga je svijet bitno ugrožen, redefiniraju se odnosi u svijetu i situacija je dosta ozbiljna i posebice mi u Uniji moramo biti stabilni i stabilizirajući faktor u svijetu", rekla je Šuica.
