Između Sankt Peterburga i Kronstadta nalazi se tvrđava imena Aleksander I. Sagrađena je na umjetno napravljenom otoku 1845. godine, i u potpunosti je okružena vodom ili ledom (ovisno o godišnjem dobu). Bila je, tijekom svoje burne povijesti, mornarički izvidnički punkt, mjesto za odlaganje šute, grumena ugljena i drugih materijala, središte ilegalne rave i techno kulture i partyja ali i, možda najzanimljivije, mjesto gdje je razvijeno cjepivo protiv kuge.
Otok su napravili tako da su niz greda zabili u morsko dno kako bi to "držalo" bazu koja je napravljena od betona, pijeska i slojeva granita. Zidovi od cigle i granita napravljeni su na tim temeljima. Kompleks se sastoji od glavne zgrade s centralnim trgom, a u eliptičnu je građevinu od tri kata moglo stati 1.000 vojnika, a bilo je smješteno i sto topova. Iako je tvrđava na odličnoj poziciji za obranu grada, nikada nije bila u direktnoj borbi. Upravo zato što se nije "iskazala" kao korisna vojna fortifikacija, odmah je uša u uži izbor za mjesto gdje smjestiti istraživački centar i laboratorije.
Krajem 19. stoljeća Alexandre Yersin je otkrio patogen kuge (1884,) a ruska je vlada odmah oformila specijalnu komisiju za prevenciju širenja bolesti i znanstveni tim koji će se baviti "bakteriologijom". Izolacija tvrđave pokazala se apsolutno idealna za smjestiti znanstvenike i pustiti ih da rade.
Prvo su prostorije preinačene u laboratorije u siječnju 1897. godine - bile su dio carskog Instituta za eksperimentalnu medicinu. Gradnju laboratorija i renovaciju tvrđave financirao je vojvoda Aleksander Petrović.
Uključivalo je to svašta, od velikih peći za kremaciju životinja na kojima su pokusi rađeni, do izolacijskih prostorija, knjižnice, te štala za konje na kojima se serum tj. cjepivo testiralo.
Razvoj cjepiva bio je i glavni cilj u kojem su i uspjeli, a navodno su godinama radili i na imunizaciji protiv kolere, tetanusa, tifusa i serije infekcija uzrokovanih stafilokokom i streptokokom. Posao nije bio niti najmanje bezopasan i dva puta su izbile omanje epidemije bubonske kuge, kao i upale pluća, koje su odnijele nekolicinu života između 1904. i 190, prenosi Express.hr.
Nakon što su sve preuzeli komunisti 1917., laboratorij u tvrđavi Aleksander zatvoren je, a stručnjaci su preseljeni u institucije diljem države. Danas tamo ruska mornarica skladišti opremu i radi popravke velikih plovila. Rave partyja iz devedesetih o kojima se i danas u gradu pričaju urbani mitovi više nema, a mjesto se može i turistički obići.
Otok su napravili tako da su niz greda zabili u morsko dno kako bi to "držalo" bazu koja je napravljena od betona, pijeska i slojeva granita. Zidovi od cigle i granita napravljeni su na tim temeljima. Kompleks se sastoji od glavne zgrade s centralnim trgom, a u eliptičnu je građevinu od tri kata moglo stati 1.000 vojnika, a bilo je smješteno i sto topova. Iako je tvrđava na odličnoj poziciji za obranu grada, nikada nije bila u direktnoj borbi. Upravo zato što se nije "iskazala" kao korisna vojna fortifikacija, odmah je uša u uži izbor za mjesto gdje smjestiti istraživački centar i laboratorije.
Krajem 19. stoljeća Alexandre Yersin je otkrio patogen kuge (1884,) a ruska je vlada odmah oformila specijalnu komisiju za prevenciju širenja bolesti i znanstveni tim koji će se baviti "bakteriologijom". Izolacija tvrđave pokazala se apsolutno idealna za smjestiti znanstvenike i pustiti ih da rade.
Prvo su prostorije preinačene u laboratorije u siječnju 1897. godine - bile su dio carskog Instituta za eksperimentalnu medicinu. Gradnju laboratorija i renovaciju tvrđave financirao je vojvoda Aleksander Petrović.
Uključivalo je to svašta, od velikih peći za kremaciju životinja na kojima su pokusi rađeni, do izolacijskih prostorija, knjižnice, te štala za konje na kojima se serum tj. cjepivo testiralo.
Razvoj cjepiva bio je i glavni cilj u kojem su i uspjeli, a navodno su godinama radili i na imunizaciji protiv kolere, tetanusa, tifusa i serije infekcija uzrokovanih stafilokokom i streptokokom. Posao nije bio niti najmanje bezopasan i dva puta su izbile omanje epidemije bubonske kuge, kao i upale pluća, koje su odnijele nekolicinu života između 1904. i 190, prenosi Express.hr.
Nakon što su sve preuzeli komunisti 1917., laboratorij u tvrđavi Aleksander zatvoren je, a stručnjaci su preseljeni u institucije diljem države. Danas tamo ruska mornarica skladišti opremu i radi popravke velikih plovila. Rave partyja iz devedesetih o kojima se i danas u gradu pričaju urbani mitovi više nema, a mjesto se može i turistički obići.
