...Kukolj, Kokot, Koljibaba, Koljivrat... samo su neka u dugačkom nizu neobičnih obiteljskih obilježja nastalih u Bosni i Hercegovini tijrkom austrougarske vlasti na razmeđi 19. i 20. stoljeća, piše Mondo.rs.
U Hercegovini ih je najviše. Nekoliko stotina po svemu neobičnih prezimena stalna su inspiracija šaljivdžijama. I kada su davana činjeno je to na šaljiv, posprdan način. Čitave obitelji nose i dandanas pečat prkosa vlastima Austrougarske, koja je na anektirane prostore htjela uvesti svoj, „europejski“ duh.
Legendarni satiričar iz Nevesinja Milorad Čokorilo među prvima je ukazao sugrađanima da imaju toliko smiješna i šaljiva prezimena da se o njima može napisati knjiga. A zaista ih je mnogo, poput Budalica, Bubalo, Burilo, Bjeloglav i Brašnoglav, Bedevija, Čečerina, Guzina, Grizlo... Raspoređujući dužnosti, Čokorilo je zasmijavao sugrađane čijim prezimenima je posvetio čitavo poglavlje svoje knjige „Može i ovako“.
Samo u najjužnijoj regiji RS-a bi se tako moglo dogoditi da načelnik općine bude Lažetić, a zamjenici Mutilović i Dangubić, da policijom zapovijeda Batinić, a javni red kontrolira Remetić, dok narod prilaže žalbe i molbe kod Slijepčevića, da poslove blagajnika obavlja Manjak, a za obranu i zaštitu bude zadužen Kukavica...
Spomenuti humorist je predlagao da za direktora pilane u njegovom kraju treba postaviti Bukvića, a za šumara Drvendžiju. Po njemu, upravom puteva bi trebo dirigirati Okuka, a mjesto prvog čovjeka lokalnog vodovoda zaslužuje Suša. I zdravstvo je pokriveno. Glavni hirurg je Parović, a asistira mu Buconjić. Specijalisti za uho, grlo i nos su Nosović, Šmrkić, Gluvović i Bjelogrlić, internist je Grčić, a očni liječnici Škiljević i Ćorić. Ortoped je Kostić, a glavni ginekolozi Kuljić i Babić.
Kako se u Nevesinju uvijek dobro jelo, smatrao je da ne bi bilo loše da se otvori i narodna kuhinja u kojoj bi radili Krtolica, Salatić, Koprivica, Skorup, Supić, Biberović i Kašiković. Za meteorologe je predlagao Prorokovića i Gatala, koji bi blagovremeno obavještavali građane preko radija na čijem čelu bi trebao biti Tepavčević, sa spikerima Tepurićem i Vikalom. Za međunacionalne odnose sa Bošnjacima bio bi zadužen Pašajlić, a sa Hrvatima Papić. „Zalagao“ se za samo jednu stranku, čiji bi lider bio Šarenac.
Kažu da hercegovačka prezimena prave velike probleme matičarima prilikom vjenčanja. Priča se da je pop vjenčavajući dvoje negdje u Hercegovini upitao:
"Mirko Raguz uzeo Miru Zaguz. Ima li tu kakvih smetnji?"
"Nema."
"E, pa kad nema, onda vjenčavaju se rab Božji... i raba Božja... Sretno vam bilo."
Po Hercegovini ima i prezimena čiji je korijen izveden od imena kakve životinje. Vučjih je najviše (Vuković, Vukić, Vukajlović, Vukoja, Vukoje, Vukanović..). Ima i zečjih (Zečević, Zečić, Zekić, Zeković), ali i srnećih i medvjeđih. U brdima kod Trebinja postoji selo Miš i u njemu prezime Miš.
"Bili smo najvišnje stočari, pa su brojna stočarska prezimena, najviše je govedarskih i kozjih: Govedarica, Rogač, Kravić, Junac, Kravljača, Volić, Teletina, Kozjak, Kozić, Jaredić... Bog me ubio ako se kod nas netko ne bi prezivo i Simentalac da se za tu vrstu govečeta prije znalo. Nije se, srećom, znalo ni za merino ovcu, pa se nitko ne preziva ni Merinac. Ali, zato ima prezime Pramenko", veli Šćepan Aleksić, publicist iz Bileće.
