Porodilje u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u Federaciji BiH, nemaju jednako prava na naknade nakon poroda.
Taj problem postoji već godinama, zbog čega su majke sa djecom u pojedinim županijama, proteklih godina, bezuspješno izlazile na prosvjede. Političari u BiH godinama naglašavaju kako treba spriječiti ‘bijelu kugu’, ali nitko se od nadležnih ne želi obavezati da će redovno isplaćivati porodiljske naknade, jer jednostavno porodilje u njihovim planovima nisu prioritet, piše RSE.
Baš na to ukazuje i majka dvije djevojčice iz Mostara Sanja Ćerimagić. Ona nije imala porodiljsku naknadu tijekom prve godine života njenih kćeri.
U županiji u kojoj živi, Hercegovačko-neretvanskoj, porodilje nemaju pravo na novčanu naknadu.
„Što se tiče porodiljskog i naknada u našoj županiji je stvarno katastrofa. Kada rodimo, odnesemo papire u socijalno i onda dobijemo jednokratnu naknadu od 400 konvertibilnih maraka. Tu pomoć dobijemo tek nakon četiri mjeseca, a tih četiri mjeseca se snalazimo kako da stvorimo novac za pelene i za sve ostalo… znamo što treba za malu bebu. Isto je bilo i sa drugom kćerkom. Ne znam kako sam se nakanila da rodim drugo dijete, upravo zbog financijske situacije, neimaštine, i nebrige naše županije za buduće majke, za natalitet uopće u ovoj županiji", priča mlada majka.
Ista situacija je i u Posavskoj županiji, jer ne postoji propis prema kojem bi se naknade isplaćivale.
U drugim županijama, u većini slučajeva, majke novac ne dobijaju redovno.„Sada imamo situaciju da dio sredstava iz Federacije ide na županije i razliku onda županije isplaćuju. Pa se onda desi da Federacija uplati županijama, a županije potroše novac za druge stvari", objašnjava Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarna BiH.
Nives Jukić, ombudsmen za ljudska prava, objašnjava kakva je situacija u županijama:„Mi smo utvrdili da ovdje ne postoji jednak tretman majki, dakle ne postoji isplata ovih 66 posto od ostvarene plaće.
U Tuzlanskoj županiji donesu odluku kojom se neće vršiti isplata naknada u skladu sa zakonom, ukoliko nemaju financijska sredstva. Bosansko-podrinjska županija vrši isplate na vrijeme. Kada su u pitanju naknade za Srednjobosansku županiju ne mogu se smatrati adekvatnim, radi se o vrlo niskoj naknadi. A u Unsko-sanskoj županiji ta pomoć za nezaposlenu majku iznosi samo 100 konvertibilnih maraka. Županija Sarajevo ima problem za prebivalištem. Traži se da zaposlena majka ima prijavljeno prebivalište u toj županiji kako bi ostvarila prava. Zeničko-dobojska županija ima opet problem redovne isplate naknada nezaposlenim majkama, zbog nedostatka financijskih sredstava", navela je ombudsmen Jukić.
Ne postoji jasna državna politika za zaštitu roditeljstva, porodice i djece. Republika Srpska ima svoj zakon, a u Federaciji BiH svaka županija ima svoja pravila. Zato je zastupnica u Parlamentu BiH Maja Gasal-Vražalica, na zajedničkoj sjednici upitala:„Da li dijete rođeno u jednoj županiji vrijedi više od djeteta u drugoj županiji? Zašto porodilje i djeca nemaju ista prava, iste uvjete i mogućnosti u Bosni i Hercegovini?
"Prema pojedinim analizama, posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi pad nataliteta. Političari u svojim istupima navode da se treba boriti protiv ‘bijele kuge’. Ali, podaci iz Izvještaja Ureda ombudsmena, koje je navela ombudsmen Jasminka Džumhur, pokazuju suprotno.
„Studija koju je uradio Crveni križ Bosne i Hercegovine ukazuje da će u 35 godina Bosna i Hercegovina postati zemlja sa najvećim brojem starih osoba na Balkanu. Broj starih ljudi će biti dva puta veći od danas i gradovi mogu izgledati kao danas povratnička sela u kojima nema škole i ne postoje djeca koja bi išla u njih", rekla je Jasminka Džumhur.
Miroslav Mauhar, šef Odjela za zaštitu obitelji i djece u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH, objašnjava:
„Trenutno intezivno radimo na donošenju javne politike u vezi sa zaštitom obitelji sa djecom. U jednom od segmenata je i ova tema. Mi imamo stav da porodilje koje su u radnom odnosu treba izmjestiti iz socijalne zaštite. To ćemo predložiti. Na koji način i kako će se realizirati – to je već stvar dogovora, prije svega politike."
Jedno od rješenja je da se i u Federaciji, po uzoru na Republiku Srpsku, formira Fond dječije zaštite.
„Što se tiče Fonda dječije zaštite, ovaj sektor je u više navrata išao sa inicijativom harmonizacije propisa između entiteta. Tako da smo željeli da se formira Fond dječije zaštite. Nismo naišli na pozitivan odgovor, jer je u pitanju nova stopa doprinosa. Sad trenutno političari smatraju da ne bi trebalo da se opterećuje gospodarstvo", kaže Mauhar.Sve ovo su parcijalna rješenja. Dok se ne nađe cjelovito na razini države, djeca čim se rode, kao i njihove majke, bit će diskriminirani na osnovu mjesta prebivališta.
Taj problem postoji već godinama, zbog čega su majke sa djecom u pojedinim županijama, proteklih godina, bezuspješno izlazile na prosvjede. Političari u BiH godinama naglašavaju kako treba spriječiti ‘bijelu kugu’, ali nitko se od nadležnih ne želi obavezati da će redovno isplaćivati porodiljske naknade, jer jednostavno porodilje u njihovim planovima nisu prioritet, piše RSE.
Baš na to ukazuje i majka dvije djevojčice iz Mostara Sanja Ćerimagić. Ona nije imala porodiljsku naknadu tijekom prve godine života njenih kćeri.
U županiji u kojoj živi, Hercegovačko-neretvanskoj, porodilje nemaju pravo na novčanu naknadu.
„Što se tiče porodiljskog i naknada u našoj županiji je stvarno katastrofa. Kada rodimo, odnesemo papire u socijalno i onda dobijemo jednokratnu naknadu od 400 konvertibilnih maraka. Tu pomoć dobijemo tek nakon četiri mjeseca, a tih četiri mjeseca se snalazimo kako da stvorimo novac za pelene i za sve ostalo… znamo što treba za malu bebu. Isto je bilo i sa drugom kćerkom. Ne znam kako sam se nakanila da rodim drugo dijete, upravo zbog financijske situacije, neimaštine, i nebrige naše županije za buduće majke, za natalitet uopće u ovoj županiji", priča mlada majka.
Ista situacija je i u Posavskoj županiji, jer ne postoji propis prema kojem bi se naknade isplaćivale.
U drugim županijama, u većini slučajeva, majke novac ne dobijaju redovno.„Sada imamo situaciju da dio sredstava iz Federacije ide na županije i razliku onda županije isplaćuju. Pa se onda desi da Federacija uplati županijama, a županije potroše novac za druge stvari", objašnjava Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarna BiH.
Nives Jukić, ombudsmen za ljudska prava, objašnjava kakva je situacija u županijama:„Mi smo utvrdili da ovdje ne postoji jednak tretman majki, dakle ne postoji isplata ovih 66 posto od ostvarene plaće.
U Tuzlanskoj županiji donesu odluku kojom se neće vršiti isplata naknada u skladu sa zakonom, ukoliko nemaju financijska sredstva. Bosansko-podrinjska županija vrši isplate na vrijeme. Kada su u pitanju naknade za Srednjobosansku županiju ne mogu se smatrati adekvatnim, radi se o vrlo niskoj naknadi. A u Unsko-sanskoj županiji ta pomoć za nezaposlenu majku iznosi samo 100 konvertibilnih maraka. Županija Sarajevo ima problem za prebivalištem. Traži se da zaposlena majka ima prijavljeno prebivalište u toj županiji kako bi ostvarila prava. Zeničko-dobojska županija ima opet problem redovne isplate naknada nezaposlenim majkama, zbog nedostatka financijskih sredstava", navela je ombudsmen Jukić.
Ne postoji jasna državna politika za zaštitu roditeljstva, porodice i djece. Republika Srpska ima svoj zakon, a u Federaciji BiH svaka županija ima svoja pravila. Zato je zastupnica u Parlamentu BiH Maja Gasal-Vražalica, na zajedničkoj sjednici upitala:„Da li dijete rođeno u jednoj županiji vrijedi više od djeteta u drugoj županiji? Zašto porodilje i djeca nemaju ista prava, iste uvjete i mogućnosti u Bosni i Hercegovini?
"Prema pojedinim analizama, posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi pad nataliteta. Političari u svojim istupima navode da se treba boriti protiv ‘bijele kuge’. Ali, podaci iz Izvještaja Ureda ombudsmena, koje je navela ombudsmen Jasminka Džumhur, pokazuju suprotno.
„Studija koju je uradio Crveni križ Bosne i Hercegovine ukazuje da će u 35 godina Bosna i Hercegovina postati zemlja sa najvećim brojem starih osoba na Balkanu. Broj starih ljudi će biti dva puta veći od danas i gradovi mogu izgledati kao danas povratnička sela u kojima nema škole i ne postoje djeca koja bi išla u njih", rekla je Jasminka Džumhur.
Miroslav Mauhar, šef Odjela za zaštitu obitelji i djece u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH, objašnjava:
„Trenutno intezivno radimo na donošenju javne politike u vezi sa zaštitom obitelji sa djecom. U jednom od segmenata je i ova tema. Mi imamo stav da porodilje koje su u radnom odnosu treba izmjestiti iz socijalne zaštite. To ćemo predložiti. Na koji način i kako će se realizirati – to je već stvar dogovora, prije svega politike."
Jedno od rješenja je da se i u Federaciji, po uzoru na Republiku Srpsku, formira Fond dječije zaštite.
„Što se tiče Fonda dječije zaštite, ovaj sektor je u više navrata išao sa inicijativom harmonizacije propisa između entiteta. Tako da smo željeli da se formira Fond dječije zaštite. Nismo naišli na pozitivan odgovor, jer je u pitanju nova stopa doprinosa. Sad trenutno političari smatraju da ne bi trebalo da se opterećuje gospodarstvo", kaže Mauhar.Sve ovo su parcijalna rješenja. Dok se ne nađe cjelovito na razini države, djeca čim se rode, kao i njihove majke, bit će diskriminirani na osnovu mjesta prebivališta.
