Iako je nekoliko zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine još 31. listopada 2017. godine predložilo Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH, on se pred zastupnicima našao tek na zadnjoj sjednici tog doma 4. runa, koja je ujedno trebala biti i posljednja u ovom sazivu.
Zakon su predložili: Borislav Bojić (DNS), Saša Magazinović (SDP), Senad Šepić (NB), Maja Gasal-Vražalica (DF), Damir Arnaut (SBB), Jasmin Emrić (A-SDA), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Hazim Rančić (SDA), a predloženim rješenjem ukinuta je mogućnost da izabrani dužnosnici odlučuju o tome tko je u sukobu interesa.
Trenutno postoji Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u kojoj su bh. parlamentarci, ali ono ne zasjeda i ne odlučuje o sukobu interesa još od početka godine, jer je bilo nemoguće osigurati kvorum za rad zbog nedolaska članova iz SNSD-a i HDZ-a BiH.
Predloženi zakon precizira da u tom povjerenstvu više ne bi bili zastupnici i izaslanici PSBiH kako je to sada slučaj, nego bi se članovi birali na osnovu javnog poziva.
Na važnost usvajanja ovog zakonskog rješenja u svibnu ove godine ukazali su veleposlanici Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Europske unije i OSCE-a, ocjenjujući da je sukob interesa "veoma rasprostranjen" u BiH i da ostavlja izravne negativne posljedice.
Predsjedavajući Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Jasmin Emrić ocijenio je da je uzaludno potrošeno 10 mjeseci, bez posebnog objašnjenja, od kada je zakon predložen i za to vrijeme čekala su se mišljenja određenih institucija.
‘’Nije bilo političke volje da se usvoji novi tekst zakona, jer da je bilo već bismo ga imali i omogućili njegovo provođenje. Neusvajanje ovog zakona dovodi do toga da od 7. listopada prestaje mandat članovima Povjerenstava te se na državnoj razini neće moći provoditi Zakon o sukobu interesa’’, kazao je.
Podsjetio je da se ključne zamjerke u dosadašnjem zakonu odnose na politički sastav Povjerenstva koju čine izaslanici i zastupnici, a to dovodi do toga da uvijek postoji mogućnost za političke destrukcije i onemogućavanje rada, što je sada i slučaj.
‘’Treba nam nezavisno tijelo koje će imenovati PSBiH, ali koje se neće sastojati od izabranih dužnosnika ili onih koji su na javnim funkcijama, već od stručnjaka koji neovisno i transparentno provode Zakona što ovaj prijedlog i predviđa’’, kazao je Emrić i dodao da je ovaj saziv Povjerenstva donio ukupno 14 odluka o sukobu interesa.
Za zastupnika Šemsudina Mehmedovića ovaj zakon je važan, ali neozbiljnim smatra da se on stavlja na dnevni red posljednje sjednice na kojoj je jedva bilo kvoruma za rad. Mišljenja je da se zakon mnogo ranije trebao naći pred zastupnicima te da je trebalo biti riješeno pitanje zaštite sukoba interesa, a u ovom slučaju malo je izvjesno da će ovo pitanje biti završeno do kraja ovog mandata, iako to ne sprječava da zastupnici novog saziva nastave proceduru.
Jedan od predlagača tog zakonskog rješenja je i zastupnik Damir Arnaut koji je mišljenja da je nepotrebno bilo tražiti stavove institucija od kojih se to nikada nije tražilo te da, iako je Ustavnopravno povjerenstvo dala pozitivno mišljenje na zakon dosta ranije, on se tek sada našao pred zastupnicima.
‘’Poslovnik propisuje da zakon koji je u proceduri može biti usvajan u novom sazivu ukoliko ga bar jedan od predlagača ponovo ponudi’’, pojasnio je Arnaut i najavio da ukoliko bude ponovno izabran u Zastupnički dom on će ga uputiti u proceduru.
Da Zakon neće biti usvojen u ovom sazivu smatra i zastupnica Aleksandra Pandurević, jer je mišljenja da neće biti više sjednica Zastupničkog doma kako bi se prošlo kroz sve faze usvajanja tog zakona.
‘’Skeptična sam da ćemo do kraja ovog saziva doći do novog zakona o sukobu interesa’’, zaključila je Pandurević.
Predlagači su objasnili da je postojeći zakon neophodno mijenjati da bi se osigurala efikasna i nezavisna primjena instituta sukoba interesa, te ujednačili i uskladili propisi koji reguliraju sukob interesa i izvještaje o imovinskom i financijskom stanju nositelja javnih funkcija.
Obaveza izmjena ovog zakona proizilazi iz Strategije za borbu protiv korupcije i Akcijskog plana, a evidentna je potreba usaglašavanja Zakona s prihvaćenim međunarodnim standardima i preporukama, kao i ratificiranim međunarodno-pravnim instrumentima koji reguliraju oblast sukoba interesa imajući u vidu obaveze BiH na europskom putu u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Ovo je naglašeno i u četvrtom evaluacijskom izvještaju Grupe zemalja Vijeća Europe protiv korupcije, te u izvještaju Europske komisije za BiH za 2016. godinu u kojem je konstatirano da su normativni i institucionalni okvir za sukob interesa neadekvatni i da su izmjene zakona neophodne.
To se prvenstveno odnosi na sastav, pravni status i nadležnosti tijela za provođenje zakona o sukobu interesa, a koji u važećem Zakonu o sukobu interesa nisu usuglašeni sa ovim standardima, što za posljedicu ima nedjelotvornost sustava sprječavanja i sankcioniranje sukoba interesa.
Osim preciziranja drugačijeg izbora članova Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, Zakon detaljnije definira i proširuje krug osoba na koje se primjenjuje, s ciljem ujednačenog tretmana prema svim nositeljima javnih funkcija.
Uvodi se jasna i jedinstvena pravila koja ograničavanju vršenje više funkcija, te jasna pravila u obavljanju funkcija, angažmana i poslovanja nositelja javnih funkcija i nakon prestanka funkcije, da bi se osigurala nepristrasnost u donošenje odluka, a proširen je spektar i vrsta sankcija i uvedeni novi mehanizmi kao što je poništenje djela nastalog u situaciji sukoba interesa.
Zakon su predložili: Borislav Bojić (DNS), Saša Magazinović (SDP), Senad Šepić (NB), Maja Gasal-Vražalica (DF), Damir Arnaut (SBB), Jasmin Emrić (A-SDA), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Hazim Rančić (SDA), a predloženim rješenjem ukinuta je mogućnost da izabrani dužnosnici odlučuju o tome tko je u sukobu interesa.
Trenutno postoji Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u kojoj su bh. parlamentarci, ali ono ne zasjeda i ne odlučuje o sukobu interesa još od početka godine, jer je bilo nemoguće osigurati kvorum za rad zbog nedolaska članova iz SNSD-a i HDZ-a BiH.
Predloženi zakon precizira da u tom povjerenstvu više ne bi bili zastupnici i izaslanici PSBiH kako je to sada slučaj, nego bi se članovi birali na osnovu javnog poziva.
Na važnost usvajanja ovog zakonskog rješenja u svibnu ove godine ukazali su veleposlanici Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Europske unije i OSCE-a, ocjenjujući da je sukob interesa "veoma rasprostranjen" u BiH i da ostavlja izravne negativne posljedice.
Predsjedavajući Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Jasmin Emrić ocijenio je da je uzaludno potrošeno 10 mjeseci, bez posebnog objašnjenja, od kada je zakon predložen i za to vrijeme čekala su se mišljenja određenih institucija.
‘’Nije bilo političke volje da se usvoji novi tekst zakona, jer da je bilo već bismo ga imali i omogućili njegovo provođenje. Neusvajanje ovog zakona dovodi do toga da od 7. listopada prestaje mandat članovima Povjerenstava te se na državnoj razini neće moći provoditi Zakon o sukobu interesa’’, kazao je.
Podsjetio je da se ključne zamjerke u dosadašnjem zakonu odnose na politički sastav Povjerenstva koju čine izaslanici i zastupnici, a to dovodi do toga da uvijek postoji mogućnost za političke destrukcije i onemogućavanje rada, što je sada i slučaj.
‘’Treba nam nezavisno tijelo koje će imenovati PSBiH, ali koje se neće sastojati od izabranih dužnosnika ili onih koji su na javnim funkcijama, već od stručnjaka koji neovisno i transparentno provode Zakona što ovaj prijedlog i predviđa’’, kazao je Emrić i dodao da je ovaj saziv Povjerenstva donio ukupno 14 odluka o sukobu interesa.
Za zastupnika Šemsudina Mehmedovića ovaj zakon je važan, ali neozbiljnim smatra da se on stavlja na dnevni red posljednje sjednice na kojoj je jedva bilo kvoruma za rad. Mišljenja je da se zakon mnogo ranije trebao naći pred zastupnicima te da je trebalo biti riješeno pitanje zaštite sukoba interesa, a u ovom slučaju malo je izvjesno da će ovo pitanje biti završeno do kraja ovog mandata, iako to ne sprječava da zastupnici novog saziva nastave proceduru.
Jedan od predlagača tog zakonskog rješenja je i zastupnik Damir Arnaut koji je mišljenja da je nepotrebno bilo tražiti stavove institucija od kojih se to nikada nije tražilo te da, iako je Ustavnopravno povjerenstvo dala pozitivno mišljenje na zakon dosta ranije, on se tek sada našao pred zastupnicima.
‘’Poslovnik propisuje da zakon koji je u proceduri može biti usvajan u novom sazivu ukoliko ga bar jedan od predlagača ponovo ponudi’’, pojasnio je Arnaut i najavio da ukoliko bude ponovno izabran u Zastupnički dom on će ga uputiti u proceduru.
Da Zakon neće biti usvojen u ovom sazivu smatra i zastupnica Aleksandra Pandurević, jer je mišljenja da neće biti više sjednica Zastupničkog doma kako bi se prošlo kroz sve faze usvajanja tog zakona.
‘’Skeptična sam da ćemo do kraja ovog saziva doći do novog zakona o sukobu interesa’’, zaključila je Pandurević.
Predlagači su objasnili da je postojeći zakon neophodno mijenjati da bi se osigurala efikasna i nezavisna primjena instituta sukoba interesa, te ujednačili i uskladili propisi koji reguliraju sukob interesa i izvještaje o imovinskom i financijskom stanju nositelja javnih funkcija.
Obaveza izmjena ovog zakona proizilazi iz Strategije za borbu protiv korupcije i Akcijskog plana, a evidentna je potreba usaglašavanja Zakona s prihvaćenim međunarodnim standardima i preporukama, kao i ratificiranim međunarodno-pravnim instrumentima koji reguliraju oblast sukoba interesa imajući u vidu obaveze BiH na europskom putu u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Ovo je naglašeno i u četvrtom evaluacijskom izvještaju Grupe zemalja Vijeća Europe protiv korupcije, te u izvještaju Europske komisije za BiH za 2016. godinu u kojem je konstatirano da su normativni i institucionalni okvir za sukob interesa neadekvatni i da su izmjene zakona neophodne.
To se prvenstveno odnosi na sastav, pravni status i nadležnosti tijela za provođenje zakona o sukobu interesa, a koji u važećem Zakonu o sukobu interesa nisu usuglašeni sa ovim standardima, što za posljedicu ima nedjelotvornost sustava sprječavanja i sankcioniranje sukoba interesa.
Osim preciziranja drugačijeg izbora članova Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, Zakon detaljnije definira i proširuje krug osoba na koje se primjenjuje, s ciljem ujednačenog tretmana prema svim nositeljima javnih funkcija.
Uvodi se jasna i jedinstvena pravila koja ograničavanju vršenje više funkcija, te jasna pravila u obavljanju funkcija, angažmana i poslovanja nositelja javnih funkcija i nakon prestanka funkcije, da bi se osigurala nepristrasnost u donošenje odluka, a proširen je spektar i vrsta sankcija i uvedeni novi mehanizmi kao što je poništenje djela nastalog u situaciji sukoba interesa.
