Prema neslužbenim informacijama, samo bi Njemačka, Austrija i Velika Britanija mogle zadržati zabranu zapošljavanja za hrvatske radnike nakon 1. srpnja 2015. godine. Kad smo ušli u EU, dvogodišnje ograničenje rada bez radnih dozvola uveli su Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta, a ministar rada Mirando Mrsić nada se da će većina zemalja ukinuti tu zabranu, no konačna odluka bit će poznata tek u lipnju, piše Večernji.hr.
Trećina u građevini
Zadrže li Njemačka, Austrija i Velika Britanije radne dozvole, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca. Nijemci su široke ruke i prema visokoobrazovanim kadrovima prirodnih i tehničkih struka. Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit), lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina. Samo 7023 radnika iz Hrvatske dobila su pravo na neograničen pristup tamošnjem tržištu rada, dok je 16.412 radnih dozvola izdano na određeno vrijeme, za sezonske ili poslove vremenski određenog karaktera. Mahom su to poslovi u građevini i poljoprivredi. Točno 5184 zahtjeva iz Hrvatske su odbijena.
Većina radnih dozvola – 28 posto – izdana je za poslove u građevinarstvu, oko 5 posto u turizmu, hotelima i restoranima, a 3,9 posto u zdravstvenom sektoru. U podacima se ne navodi stručna sprema hrvatskih državljana, ali Savezna agencija dodaje da je u djelatnosti zdravstvenih usluga izdano 526 dozvola za rad.
Među radnicima koji su dobili radne dozvole nalazi se i 1538 vozača. Najviše dozvola izdao je ured u Bayernu, oko 7000, te u Hessenu, oko 4500.
Lani ih 3500 otišlo s burze
Hrvatima od ulaska u EU radne dozvole nisu potrebne za zaposlenje u Portugalu, Poljskoj, Švedskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi i Latviji, ali još nema službenih podataka koliko ih se zaposlilo u tim zemljama. Neslužbeno se čuje da puno mladih odlazi u Irsku i skandinavske zemlje, a lani se 3500 nezaposlenih odjavilo s hrvatske burze rada jer su našli posao u inozemstvu.
Osim u Njemačkoj, hrvatski državljani teško dobivaju radne dozvole u drugim državama. Ministar Mrsić kazao je nedavno da je iz razgovora s europskim ministrima rada doznao da je Luksemburg izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350. (prvi.tv)
Trećina u građevini
Zadrže li Njemačka, Austrija i Velika Britanije radne dozvole, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca. Nijemci su široke ruke i prema visokoobrazovanim kadrovima prirodnih i tehničkih struka. Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit), lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina. Samo 7023 radnika iz Hrvatske dobila su pravo na neograničen pristup tamošnjem tržištu rada, dok je 16.412 radnih dozvola izdano na određeno vrijeme, za sezonske ili poslove vremenski određenog karaktera. Mahom su to poslovi u građevini i poljoprivredi. Točno 5184 zahtjeva iz Hrvatske su odbijena.
Većina radnih dozvola – 28 posto – izdana je za poslove u građevinarstvu, oko 5 posto u turizmu, hotelima i restoranima, a 3,9 posto u zdravstvenom sektoru. U podacima se ne navodi stručna sprema hrvatskih državljana, ali Savezna agencija dodaje da je u djelatnosti zdravstvenih usluga izdano 526 dozvola za rad.
Među radnicima koji su dobili radne dozvole nalazi se i 1538 vozača. Najviše dozvola izdao je ured u Bayernu, oko 7000, te u Hessenu, oko 4500.
Lani ih 3500 otišlo s burze
Hrvatima od ulaska u EU radne dozvole nisu potrebne za zaposlenje u Portugalu, Poljskoj, Švedskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi i Latviji, ali još nema službenih podataka koliko ih se zaposlilo u tim zemljama. Neslužbeno se čuje da puno mladih odlazi u Irsku i skandinavske zemlje, a lani se 3500 nezaposlenih odjavilo s hrvatske burze rada jer su našli posao u inozemstvu.
Osim u Njemačkoj, hrvatski državljani teško dobivaju radne dozvole u drugim državama. Ministar Mrsić kazao je nedavno da je iz razgovora s europskim ministrima rada doznao da je Luksemburg izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350. (prvi.tv)
