Izaslanici njemačke protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u nedjelju su podržali svoj prvi program u kojem stoji da islam nije spojiv s ustavom zemlje i poziva na zabranu minareta i burki.
AfD, osnovan prije samo tri godine, dobiva poticaj od europske migrantske krize tijekom koje je više od milijun većinom muslimana migranata došlo u Njemačku prošle godine. Stranka nema zastupnika u saveznom parlamentu u Berlinu, ali ima članove u polovici parlamenata od 16 njemačkih saveznih država, prenosi Jutarnji list
Prema istraživanjima javnoga mišljenja AfD ima potporu od 14 posto postavši ozbiljan izazov konzervativcima njemačke kancelarke Angele Merkel i drugim utjecajnim strankama uoči saveznih izbora 2017. One isključuju bilo kakvu koaliciju s AfD-om.
U emocionalnoj raspravi drugoga dana stranačkog kongresa u gradu Stuttgartu mnogi od 2000 izaslanika pozdravili su pozive s pozornice da se uvedu mjere protiv "islamskih simbola moći" i izrugivali se pozivima na dijalog s njemačkim muslimanima.
"Islam nam je stran i zbog toga se ne može pozivati na načelo vjerske slobode u istom stupnju kao kršćanstvo", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov zastupnik iz savezne države Saska-Anhalt, na što je dobio buran pljesak, javlja agencija Reuters.
Merkel kaže da je sloboda vjere za sve zajamčena njemačkim ustavom, a u mnogo prigoda je ustvrdila kako je islam dio Njemačke.
"Islam nije dio Njemačke", a minareti, mujezinovi pozivi i pokrivanje muslimanki "treba zabraniti", odlučili su izaslanici na kongresu AfD-a, javlja France Presse.
Dvorana je izviždala umjerenije govornike koji su primjerice pozivali da se "zaustavi islamizacija, ali uspostavi dijalog s islamom".
"Islam je zapravo politika!", uzvratio je jedan govornik dok je drugi upozoravao na "šerijat, bombaške napade i prisilne brakove".
Oko 2000 ljevičarskih prosvjednika sukobilo se s policijom u subotu dok su nastojali spriječiti prvi kongres AfD-a. Oko 500 ljudi je privedeno, a 10 policajaca je lakše ozlijeđeno, rekao je glasnogovornik policije.
Kao što se i očekivalo, pitanje identiteta i religije prevladavalo je u raspravama, a i najliberalnije krilo stranke zauzelo za zaštitu "zapadne kršćanske kulture", odnoseći se prema islamu kao prema stranom tijelu, rekao je u svom govoru Joerg Meuthen, glasnogovornik stranke.
"U ljeto 2015. svi su mislili da smo mrtvi", podsjetila je u subotu u prigodi otvorenja kongresa supredsjednica stranke Frauke Petry zadovoljna uspjehom stranke koja je postala treća politička snaga u zemlji.
U želji da "osvoji većinu" u parlamentima saveznih država kao što obećava njegov glasnogovornik, AfD se od stranke protiv eura 2013., kada je osnovana, prometnuo u protuimigrantsku u jesen 2015., u vrijeme velikog priljeva migranata, pa u protuislamsku nakon zatvaranja granice.
Domaćin stranačkog skupa, Joerg Meuthen, definirao je u subotu svoju stranku kao mješavinu "modernog konzervatizma", "velikog liberalizma" i "zdravog patriotizma zajedničkog svim ljudima dobre volje".
Pozvao je da se okrene leđa "Njemačkoj iz 1968. zaraženoj crveno-zelenom ljevicom" i valoriziraju "pozitivni aspekti njemačke povijesti na kojima se temelji njezin identitet", izrazivši žaljenje što se njemačka prošlost službeno "svodi" na nacizam.
AfD, osnovan prije samo tri godine, dobiva poticaj od europske migrantske krize tijekom koje je više od milijun većinom muslimana migranata došlo u Njemačku prošle godine. Stranka nema zastupnika u saveznom parlamentu u Berlinu, ali ima članove u polovici parlamenata od 16 njemačkih saveznih država, prenosi Jutarnji list
Prema istraživanjima javnoga mišljenja AfD ima potporu od 14 posto postavši ozbiljan izazov konzervativcima njemačke kancelarke Angele Merkel i drugim utjecajnim strankama uoči saveznih izbora 2017. One isključuju bilo kakvu koaliciju s AfD-om.
U emocionalnoj raspravi drugoga dana stranačkog kongresa u gradu Stuttgartu mnogi od 2000 izaslanika pozdravili su pozive s pozornice da se uvedu mjere protiv "islamskih simbola moći" i izrugivali se pozivima na dijalog s njemačkim muslimanima.
"Islam nam je stran i zbog toga se ne može pozivati na načelo vjerske slobode u istom stupnju kao kršćanstvo", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov zastupnik iz savezne države Saska-Anhalt, na što je dobio buran pljesak, javlja agencija Reuters.
Merkel kaže da je sloboda vjere za sve zajamčena njemačkim ustavom, a u mnogo prigoda je ustvrdila kako je islam dio Njemačke.
"Islam nije dio Njemačke", a minareti, mujezinovi pozivi i pokrivanje muslimanki "treba zabraniti", odlučili su izaslanici na kongresu AfD-a, javlja France Presse.
Dvorana je izviždala umjerenije govornike koji su primjerice pozivali da se "zaustavi islamizacija, ali uspostavi dijalog s islamom".
"Islam je zapravo politika!", uzvratio je jedan govornik dok je drugi upozoravao na "šerijat, bombaške napade i prisilne brakove".
Oko 2000 ljevičarskih prosvjednika sukobilo se s policijom u subotu dok su nastojali spriječiti prvi kongres AfD-a. Oko 500 ljudi je privedeno, a 10 policajaca je lakše ozlijeđeno, rekao je glasnogovornik policije.
Kao što se i očekivalo, pitanje identiteta i religije prevladavalo je u raspravama, a i najliberalnije krilo stranke zauzelo za zaštitu "zapadne kršćanske kulture", odnoseći se prema islamu kao prema stranom tijelu, rekao je u svom govoru Joerg Meuthen, glasnogovornik stranke.
"U ljeto 2015. svi su mislili da smo mrtvi", podsjetila je u subotu u prigodi otvorenja kongresa supredsjednica stranke Frauke Petry zadovoljna uspjehom stranke koja je postala treća politička snaga u zemlji.
U želji da "osvoji većinu" u parlamentima saveznih država kao što obećava njegov glasnogovornik, AfD se od stranke protiv eura 2013., kada je osnovana, prometnuo u protuimigrantsku u jesen 2015., u vrijeme velikog priljeva migranata, pa u protuislamsku nakon zatvaranja granice.
Domaćin stranačkog skupa, Joerg Meuthen, definirao je u subotu svoju stranku kao mješavinu "modernog konzervatizma", "velikog liberalizma" i "zdravog patriotizma zajedničkog svim ljudima dobre volje".
Pozvao je da se okrene leđa "Njemačkoj iz 1968. zaraženoj crveno-zelenom ljevicom" i valoriziraju "pozitivni aspekti njemačke povijesti na kojima se temelji njezin identitet", izrazivši žaljenje što se njemačka prošlost službeno "svodi" na nacizam.
