Iz Njemačke je stigao jasan signal: Savezna vlada zahtijevala je da predstavnik tajnih službi u Američkoj ambasadi u Berlinu napusti Njemačku. Razlog za ovakvu reakciju Berlina je, kako je objasnio glasnogovornik vlade Štefan Zajbert, afera u vezi s NSA kao i dva najnovija slučaja špijuniranja u njemačkoj tajnoj službi za inozemstvo BND i u Ministarstvu obrane Njemačke, piše Deutsche Welle, a prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Naime, prije nekoliko dana u javnost su dospjela dva slučaja špijunaže. Jedan službenik BND-a je uhićen a protiv jednog suradnika Ministarstva obrane će se zbog sumnje na špijunažu, povesti istraga. Obojica njih su navodno prosljeđivali informacije američkim tajnim službama.
Diplomatski imunitet i nepoželjne osobe
Diplomate po pravilu u zemljama domaćina uživaju imunitet. Države domaćini ne mogu ih pozvati na odgovornost. Ali, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima oni mogu- u slučaju sumnje na špijunažu – buti proglašeni nepoželjnim osobama (persona non grata) i onda prognani iz zemlje. U Njemačkoj se to dogodilo sirijskom ambasadoru 2012. i libijskom 2011. godine.
No, malo je poznatih slučajeva u kojima su u Njemačkoj demaskirani agenti iz zapadnih zemalja. “Kada smo ranije otkrivali ovakve slučajeve mi bismo ih odmah prijavljivali”, kaže za DW Bernd Šmidbauer, koji je između 1991. i 1998. bio koordinator tajnih službi u njemačkom Bundestagu. Ali, ovakve slučajeve smo tada rješavali diskretnije. A ti agenti bi onda najčešće bivali povučeni u najvećoj tajnosti.
Nije poznato koliko se to puta u prošlosti događalo. Jer, rijetko kada bi procurile vijesti o slučajevima tog tipa. Između Njemačke i Sjedinjenih Država dogodio se jedan slučaj sličnih razmjera. U ljeto 1997. jedan američki diplomata pokušao je vrbovati jednog suradnika iz Ministarstva gospodarstva Njemačke. Nakon reakcije Službe za zaštitu ustavnog poretka (njemačka tajna služba koja je aktivna u unutrašnjosti zemlje) taj diplomata je morao napustiti Njemačku. Amerika je istina demantirala navode, ali je ipak povukla diplomatu.
Dvostruka poruka
Aktualni njemački pristup ima dvostruki učinak. Onaj, na koga je adresirana poruka, su bez dvojbe Sjedinjene Države. Američka vlada se, međutim, do sada nije oglasila. Predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, Norbert Retgen je, tijekom posjete parlamentarnog izaslanstva Washingtonu ove srijede (9.7.) skrušeno kazao kako se “u politici ili pak u komunikaciji američke vlade prema Njemačkoj nešto promijenilo”. Ova tema, kada je riječ o američkim medijima, nije imala nikakvo posebno mjesto. Tek nakon službene reakcije Savezne vlade internet portali u SAD su o tome pisali prominentnije na svojim stranicama.
[I američki građani su protestovali protiv špijuniranja NSA.]
I američki građani su prosvjedovali protiv špijuniranja NSA.
A ovim javnim djelovanjem vlada se zapravo okrenula kako svojim građanima tako i njemačkim političarima koji su ogorčeno i ljutito reagirali na ove događaje. U četvrtak (10.7.) Angela Merkel je optužila SAD da svoje resurse koriste potpuno pogrešno. Imajući u vidu izazove kao što je trenutna situacija na Bliskom istoku “špijuniranje saveznika je rasipanje energije”, kazala je Merkel u Berlinu. “Imamo toliko problema i trebamo se koncentrirati na najbitnije”, dodala je Merkel ukazujući time na događaje u Iraku i Siriji. Njemački ministar financija je u tom smislu bio nešto oštriji pa je govorio o “gluposti” Sjedinjenih Država. Oporba je vladi stalno prebacivala kako ne čini ništa. Ali, ovaj potez vlade je sada naišao na široku podršku svih parlamentarnih stranaka.
Posljedice afera u vezi sa špijuniranjem bit će vidljive i u njemačkim tajnim službama. Bernd Shmiderbauer pravi put vidi u proširenju špijunske mreže u obrambene svrhe. “Ne može svatko trčkarati po mom vrtu. Tu nema prijatelja i neprijatelja, postoje samo nacionalni interesi”, kazao je Shmidbauer. Mi smo već u procesu zaštite od napada na njemačke komunikacione sustave i jačanja te proširenja vlastite špijunske mreže, objasnio je ministar unutarnjih poslova Thomas de Mezier. Također, i Vojna kontraobavještajna služba (MAD), tajna služba Bundesvera, ispituje mogućnosti novog pozicioniranja./dw/hms/
Naime, prije nekoliko dana u javnost su dospjela dva slučaja špijunaže. Jedan službenik BND-a je uhićen a protiv jednog suradnika Ministarstva obrane će se zbog sumnje na špijunažu, povesti istraga. Obojica njih su navodno prosljeđivali informacije američkim tajnim službama.
Diplomatski imunitet i nepoželjne osobe
Diplomate po pravilu u zemljama domaćina uživaju imunitet. Države domaćini ne mogu ih pozvati na odgovornost. Ali, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima oni mogu- u slučaju sumnje na špijunažu – buti proglašeni nepoželjnim osobama (persona non grata) i onda prognani iz zemlje. U Njemačkoj se to dogodilo sirijskom ambasadoru 2012. i libijskom 2011. godine.
No, malo je poznatih slučajeva u kojima su u Njemačkoj demaskirani agenti iz zapadnih zemalja. “Kada smo ranije otkrivali ovakve slučajeve mi bismo ih odmah prijavljivali”, kaže za DW Bernd Šmidbauer, koji je između 1991. i 1998. bio koordinator tajnih službi u njemačkom Bundestagu. Ali, ovakve slučajeve smo tada rješavali diskretnije. A ti agenti bi onda najčešće bivali povučeni u najvećoj tajnosti.
Nije poznato koliko se to puta u prošlosti događalo. Jer, rijetko kada bi procurile vijesti o slučajevima tog tipa. Između Njemačke i Sjedinjenih Država dogodio se jedan slučaj sličnih razmjera. U ljeto 1997. jedan američki diplomata pokušao je vrbovati jednog suradnika iz Ministarstva gospodarstva Njemačke. Nakon reakcije Službe za zaštitu ustavnog poretka (njemačka tajna služba koja je aktivna u unutrašnjosti zemlje) taj diplomata je morao napustiti Njemačku. Amerika je istina demantirala navode, ali je ipak povukla diplomatu.
Dvostruka poruka
Aktualni njemački pristup ima dvostruki učinak. Onaj, na koga je adresirana poruka, su bez dvojbe Sjedinjene Države. Američka vlada se, međutim, do sada nije oglasila. Predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, Norbert Retgen je, tijekom posjete parlamentarnog izaslanstva Washingtonu ove srijede (9.7.) skrušeno kazao kako se “u politici ili pak u komunikaciji američke vlade prema Njemačkoj nešto promijenilo”. Ova tema, kada je riječ o američkim medijima, nije imala nikakvo posebno mjesto. Tek nakon službene reakcije Savezne vlade internet portali u SAD su o tome pisali prominentnije na svojim stranicama.
[I američki građani su protestovali protiv špijuniranja NSA.]
I američki građani su prosvjedovali protiv špijuniranja NSA.
A ovim javnim djelovanjem vlada se zapravo okrenula kako svojim građanima tako i njemačkim političarima koji su ogorčeno i ljutito reagirali na ove događaje. U četvrtak (10.7.) Angela Merkel je optužila SAD da svoje resurse koriste potpuno pogrešno. Imajući u vidu izazove kao što je trenutna situacija na Bliskom istoku “špijuniranje saveznika je rasipanje energije”, kazala je Merkel u Berlinu. “Imamo toliko problema i trebamo se koncentrirati na najbitnije”, dodala je Merkel ukazujući time na događaje u Iraku i Siriji. Njemački ministar financija je u tom smislu bio nešto oštriji pa je govorio o “gluposti” Sjedinjenih Država. Oporba je vladi stalno prebacivala kako ne čini ništa. Ali, ovaj potez vlade je sada naišao na široku podršku svih parlamentarnih stranaka.
Posljedice afera u vezi sa špijuniranjem bit će vidljive i u njemačkim tajnim službama. Bernd Shmiderbauer pravi put vidi u proširenju špijunske mreže u obrambene svrhe. “Ne može svatko trčkarati po mom vrtu. Tu nema prijatelja i neprijatelja, postoje samo nacionalni interesi”, kazao je Shmidbauer. Mi smo već u procesu zaštite od napada na njemačke komunikacione sustave i jačanja te proširenja vlastite špijunske mreže, objasnio je ministar unutarnjih poslova Thomas de Mezier. Također, i Vojna kontraobavještajna služba (MAD), tajna služba Bundesvera, ispituje mogućnosti novog pozicioniranja./dw/hms/
