Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofenzive njemačke vlade poletio je prije dva tjedna za Afganistan. Drugi jučer iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazilo 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Njemačkoj. Među njima su i osuđeni kriminalci.
Čarter let poljske kompanije „Enter Air" je zakupila najsjevernija njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportirani bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Afganistan
No za razliku od čartera za Kabul krajem kolovoza, ovaj let nije nikakva senzacija, piše Deutsche Welle. Dok su deportacije u Afganistan sporne zbog toga što njemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Afganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine njemačke vlasti su već protjerale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahtjeva za azilom kojima je zahtjev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja, u koje pripadaju i Srbija i Kosovo, mogu biti protjerane nakon skraćenog postupka provjere.
Kako bi usmjerila migracije, njemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućuje olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor njemačkog poslodavca, se pokazalo uspješnim i njemačka vlada ga je u lipnju ove godine produljila na neodređeno vrijeme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspjeha stranaka krajnje ljevice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj je povećan. Pritisku je doprinijela i činjenica da je napadač koji je u kolovozu u Solinigenu napao posjetitelje jednog gradskog festivala i pritom ubio troje te teško ozlijedio desetak osoba, Sirijac kojeg su vlasti propustile protjerati u Bugarsku.
U njemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog protjerivanja u zemlju podrijetla vraćaju u Njemačku kako bi pokušale ipak doći do boravišnog statusa.
Posljednji medijski eksponirani slučaj je protjerivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonjemačkom Waiblingenu protjerale usprkos činjenici da u Njemačkoj živi njegovih pet maloljetnih kćeri, od kojih su četiri njemačke državljanke.
Čarter let poljske kompanije „Enter Air" je zakupila najsjevernija njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportirani bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Afganistan
No za razliku od čartera za Kabul krajem kolovoza, ovaj let nije nikakva senzacija, piše Deutsche Welle. Dok su deportacije u Afganistan sporne zbog toga što njemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Afganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine njemačke vlasti su već protjerale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahtjeva za azilom kojima je zahtjev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja, u koje pripadaju i Srbija i Kosovo, mogu biti protjerane nakon skraćenog postupka provjere.
Kako bi usmjerila migracije, njemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućuje olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor njemačkog poslodavca, se pokazalo uspješnim i njemačka vlada ga je u lipnju ove godine produljila na neodređeno vrijeme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspjeha stranaka krajnje ljevice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj je povećan. Pritisku je doprinijela i činjenica da je napadač koji je u kolovozu u Solinigenu napao posjetitelje jednog gradskog festivala i pritom ubio troje te teško ozlijedio desetak osoba, Sirijac kojeg su vlasti propustile protjerati u Bugarsku.
U njemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog protjerivanja u zemlju podrijetla vraćaju u Njemačku kako bi pokušale ipak doći do boravišnog statusa.
Posljednji medijski eksponirani slučaj je protjerivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonjemačkom Waiblingenu protjerale usprkos činjenici da u Njemačkoj živi njegovih pet maloljetnih kćeri, od kojih su četiri njemačke državljanke.
