Njemačka je politički u šoku. Ekonomski najjačoj zemlji Europe postalo je jasno kao nikada do sada da se geopolitička situacija bitno mijenja. Da se odavno promijenila. Sada su svi relevantni političari Njemačke zaokupljeni grozničavim traženjem odgovora na promjene koje se odvijaju izuzetno brzo. Trenutno to, kako piše Deutche Welle, znači jasnije pozicioniranje u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Rusiju. I dodatno naoružavanje.
"SAD je već duže vrijeme nepouzdan"
Ugledni politolog Carlo Masala procjenjuje da za Europu "SAD u dogledno vrijeme neće biti pouzdan partner kada je riječ o vrijednostima i interesima". Taj profesor na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu to je izjavio u ponedjeljak (3. ožujak) za Deutschlandfunk.
Ipak, dodao je: "Sigurno će u nekim slučajevima imati više zajedničkih interesa s nama nego s drugima. Vjerujem da bi onda neovisna i suverena Europa u takvim slučajevima bila atraktivnija za SAD."
"SAD sigurnosni rizik za Europu"
Pozadina ove rasprave je skandal u Bijeloj kući koji se dogodio u petak (28. veljače) kada je američki predsjednik Donald Trump pred uključenim kamerama i u nazočnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog faktično otkazao solidarnost Ukrajini.
Claudija Major iz Zaklade znanost i politika (SWP) kaže: "Moramo priznati da se naš najvažniji saveznik sad više ne ponaša kao saveznik, već postaje sigurnosni rizik za Europu".
Scholz u Londonu u sjenci Macrona i Starmera
Sve se to događa u vremenu kada Njemačka nakon izvanrednih parlamentarnih izbora još nije formirala novu vladu. Vjerojatno će novi kancelar biti lider demokršćana Friedrich Merz. Taj političar još nikada nije obavljao javnu funkciju. Njemačka se baš sad nalazi u toj prijelaznoj fazi.
Na upravo održanom summitu u Londonu o Ukrajini tempo su diktirali francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, a ne njemački kancelar Olaf Scholz koji je pri kraju svog mandata. Pariz i London su stali iza ukrajinskog predsjednika Zelenskog i predložili plan obustavljanja ratnog sukoba između Ukrajine i Rusije.
Suzdržanost Njemačke ima razlog, jer Scholz nakon poraza na izborima nema puni kapacitet kao kancelar. U Njemačkoj politička kultura nalaže da se kancelar koji uskoro predaje dužnost nasljedniku suzdrži od dalekosežnih odluka, a sve što bi Scholz rekao u Londonu imalo bi karakter dalekosežnog stava.
Šef njemačkih socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbeil rekao je da u ovim prijelomnim vremenima Njemačka ne stoji po strani, pa je Scholz ipak otputovao u London i sreo se sa Zelenskim. "Naredna njemačka vlada imat će veliku odgovornost u europskoj politici. Zajedno s Poljskom i Francuskom sačinjavat će trio zemalja koji će biti odlučujući za uspostavljanje stabilnosti u Europi", rekao je on.
U Berlinu se nagađa da bi Klingbeil u slučaju koalicije demokršćana (CDU/CSU) sa socijaldemokratima mogao postati ministar vanjskih poslova. On je svađu u Ovalnom uredu nazvao pozivom na buđenje.
Za Bundeswehr 400 milijardi eura?
Politički Berlin se svakako probudio. Odjednom se diskutira o mjerama koje prije izvjesnog vremena nisu bile ni zamislive. Riječ je o novom ogromnom financijskom programu koji bi osposobio Bundeswehr da zajedno s ostalim europskim saveznicama obrani zemlju bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država.
Taj program bi morao i uračunati sredstva koja bi nadoknadila potpuni ili djelomični izostanak američke podrške Ukrajini. Spominju se sume od 400 milijardi eura, iako je prošlog tjedna bilo riječi o 200 milijardi eura. To Njemačka svakako ne može financira iz tekućeg proračuna, već bi se morala zadužiti preko granicepropisane njemačkim Ustavom. Parlament bi u tom slučaju morao promijeniti tu ustavnu odredbu.
Odluka moguća samo u starom sastavu parlamenta
Bundestag bi, međutim, to morao odlučiti dvotrećinskom većinom – i to stari saziv parlamenta koji je izabran 2021. U novom sazivu nema dvotrećinske većine zbog jačanja dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) s jedne strane i nasuprot tome Ljevice. Nema puno vremena, jer se novi Bundestag mora okupiti najkasnije 24. ožujka.
Merz namjerava formirati demokršćansko-socijaldemokratsku vladu do Uskrsa, ali najprije mora dogovoriti koaliciju sa SPD-om. On je u ponedjeljak u Berlinu najavio: "Hoćemo da uradimo nešto za Bundeswehr, i to je najkasnije nakon washingtonskih događaja u Bijeloj kući u petak postalo više nego jasno. Ali još nemamo dogovor. Ne mogu prognozirati."
Merz i Scholz razgovaraju u srijedu
Merz je time demantirao vijest da će Bundestag u naredni ponedjeljak (10. ožujak) donijeti odluku o rekordnom ulaganju u njemačku vojsku. Pritisak na sve aktere da se dogovore o takvoj investiciji veći je nego ikad. Socijaldemokrati su otkazali sve druge termine ovoga tjedna u namjeri da se usredotoče na razgovore o formiranju vlade.
U srijedu (5. ožujak) kancelar Olaf Scholz će se sastati sa svojim vjerojatnim nasljednikom Friedrichom Merzom, kako bi se dogovorili o narednim koracima. Među glavnim pitanjima jedno je posebno važno: Kako da se Njemačka sama pobrine za svoju sigurnost, o kojoj su velikim dijelom od 1945. brinule Sjedinjene Američke Države?
"SAD je već duže vrijeme nepouzdan"
Ugledni politolog Carlo Masala procjenjuje da za Europu "SAD u dogledno vrijeme neće biti pouzdan partner kada je riječ o vrijednostima i interesima". Taj profesor na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu to je izjavio u ponedjeljak (3. ožujak) za Deutschlandfunk.
Ipak, dodao je: "Sigurno će u nekim slučajevima imati više zajedničkih interesa s nama nego s drugima. Vjerujem da bi onda neovisna i suverena Europa u takvim slučajevima bila atraktivnija za SAD."
"SAD sigurnosni rizik za Europu"
Pozadina ove rasprave je skandal u Bijeloj kući koji se dogodio u petak (28. veljače) kada je američki predsjednik Donald Trump pred uključenim kamerama i u nazočnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog faktično otkazao solidarnost Ukrajini.
Claudija Major iz Zaklade znanost i politika (SWP) kaže: "Moramo priznati da se naš najvažniji saveznik sad više ne ponaša kao saveznik, već postaje sigurnosni rizik za Europu".
Scholz u Londonu u sjenci Macrona i Starmera
Sve se to događa u vremenu kada Njemačka nakon izvanrednih parlamentarnih izbora još nije formirala novu vladu. Vjerojatno će novi kancelar biti lider demokršćana Friedrich Merz. Taj političar još nikada nije obavljao javnu funkciju. Njemačka se baš sad nalazi u toj prijelaznoj fazi.
Na upravo održanom summitu u Londonu o Ukrajini tempo su diktirali francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, a ne njemački kancelar Olaf Scholz koji je pri kraju svog mandata. Pariz i London su stali iza ukrajinskog predsjednika Zelenskog i predložili plan obustavljanja ratnog sukoba između Ukrajine i Rusije.
Suzdržanost Njemačke ima razlog, jer Scholz nakon poraza na izborima nema puni kapacitet kao kancelar. U Njemačkoj politička kultura nalaže da se kancelar koji uskoro predaje dužnost nasljedniku suzdrži od dalekosežnih odluka, a sve što bi Scholz rekao u Londonu imalo bi karakter dalekosežnog stava.
Šef njemačkih socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbeil rekao je da u ovim prijelomnim vremenima Njemačka ne stoji po strani, pa je Scholz ipak otputovao u London i sreo se sa Zelenskim. "Naredna njemačka vlada imat će veliku odgovornost u europskoj politici. Zajedno s Poljskom i Francuskom sačinjavat će trio zemalja koji će biti odlučujući za uspostavljanje stabilnosti u Europi", rekao je on.
U Berlinu se nagađa da bi Klingbeil u slučaju koalicije demokršćana (CDU/CSU) sa socijaldemokratima mogao postati ministar vanjskih poslova. On je svađu u Ovalnom uredu nazvao pozivom na buđenje.
Za Bundeswehr 400 milijardi eura?
Politički Berlin se svakako probudio. Odjednom se diskutira o mjerama koje prije izvjesnog vremena nisu bile ni zamislive. Riječ je o novom ogromnom financijskom programu koji bi osposobio Bundeswehr da zajedno s ostalim europskim saveznicama obrani zemlju bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država.
Taj program bi morao i uračunati sredstva koja bi nadoknadila potpuni ili djelomični izostanak američke podrške Ukrajini. Spominju se sume od 400 milijardi eura, iako je prošlog tjedna bilo riječi o 200 milijardi eura. To Njemačka svakako ne može financira iz tekućeg proračuna, već bi se morala zadužiti preko granicepropisane njemačkim Ustavom. Parlament bi u tom slučaju morao promijeniti tu ustavnu odredbu.
Odluka moguća samo u starom sastavu parlamenta
Bundestag bi, međutim, to morao odlučiti dvotrećinskom većinom – i to stari saziv parlamenta koji je izabran 2021. U novom sazivu nema dvotrećinske većine zbog jačanja dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) s jedne strane i nasuprot tome Ljevice. Nema puno vremena, jer se novi Bundestag mora okupiti najkasnije 24. ožujka.
Merz namjerava formirati demokršćansko-socijaldemokratsku vladu do Uskrsa, ali najprije mora dogovoriti koaliciju sa SPD-om. On je u ponedjeljak u Berlinu najavio: "Hoćemo da uradimo nešto za Bundeswehr, i to je najkasnije nakon washingtonskih događaja u Bijeloj kući u petak postalo više nego jasno. Ali još nemamo dogovor. Ne mogu prognozirati."
Merz i Scholz razgovaraju u srijedu
Merz je time demantirao vijest da će Bundestag u naredni ponedjeljak (10. ožujak) donijeti odluku o rekordnom ulaganju u njemačku vojsku. Pritisak na sve aktere da se dogovore o takvoj investiciji veći je nego ikad. Socijaldemokrati su otkazali sve druge termine ovoga tjedna u namjeri da se usredotoče na razgovore o formiranju vlade.
U srijedu (5. ožujak) kancelar Olaf Scholz će se sastati sa svojim vjerojatnim nasljednikom Friedrichom Merzom, kako bi se dogovorili o narednim koracima. Među glavnim pitanjima jedno je posebno važno: Kako da se Njemačka sama pobrine za svoju sigurnost, o kojoj su velikim dijelom od 1945. brinule Sjedinjene Američke Države?
