Samo 8 posto roditelja iz novije generacije iseljenika djecu je upisalo u program hrvatske nastave u Njemačkoj, a više od 27 posto ih želi uzeti njemačko državljanstvo, piše u Večernji list.
Uz to noviji iseljenici manje posjećuju i hrvatske katoličke misije/župe i ispisuju se iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj.
Pokazalo je to istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Percepcija iseljenika o Hrvatskoj“provedeno u dijaspori u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. i 534 ispitanika 2021, navodi dnevnik.
Dok su mnogi stariji iseljenici, ističe Jurić, cijelog života živjeli za Hrvatsku i ulagali u nju sav svoj kapital, znanja i emocije, novo istraživanje pokazuju da se kod recentnog iseljeništva iz tzv. EU vala iseljavanja ta idealizacija domovine ne uočava, naprotiv, čak prevladava negativna slika.
Inače, Hrvatska je krajem prosinca 2020. imala svega 4,036 milijuna stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, a iseljavanje građana nije zaustavljeno ni u lanjskoj pandemijskoj godini u kojoj se iz Hrvatske iselilo 34.046 građana, dok se u Hrvatsku doselilo 33.414 osoba. Samo u Njemačku lani se iselilo 26.355 građana.
Jurićevo istraživanje pokazuje da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude prema iseljeništvu, ali i da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.
Više od polovice novijih iseljenika ima izrazito negativnu percepciju hrvatske vlasti i zbivanja u domovini, a svega je 5,6% zadržalo pozitivnu percepciju domovine, kaže Jurić, donosi Večernji list.
Uz to noviji iseljenici manje posjećuju i hrvatske katoličke misije/župe i ispisuju se iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj.
Pokazalo je to istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Percepcija iseljenika o Hrvatskoj“provedeno u dijaspori u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. i 534 ispitanika 2021, navodi dnevnik.
Dok su mnogi stariji iseljenici, ističe Jurić, cijelog života živjeli za Hrvatsku i ulagali u nju sav svoj kapital, znanja i emocije, novo istraživanje pokazuju da se kod recentnog iseljeništva iz tzv. EU vala iseljavanja ta idealizacija domovine ne uočava, naprotiv, čak prevladava negativna slika.
Inače, Hrvatska je krajem prosinca 2020. imala svega 4,036 milijuna stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, a iseljavanje građana nije zaustavljeno ni u lanjskoj pandemijskoj godini u kojoj se iz Hrvatske iselilo 34.046 građana, dok se u Hrvatsku doselilo 33.414 osoba. Samo u Njemačku lani se iselilo 26.355 građana.
Jurićevo istraživanje pokazuje da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude prema iseljeništvu, ali i da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.
Više od polovice novijih iseljenika ima izrazito negativnu percepciju hrvatske vlasti i zbivanja u domovini, a svega je 5,6% zadržalo pozitivnu percepciju domovine, kaže Jurić, donosi Večernji list.
