Američki znanstvenici smatraju da bi ljudi svoj genetski materijal trebali pohraniti u posebne pećine ispod površine Mjeseca i tako sačuvati budućnost čovječanstva u slučaju kataklizme na Zemlji.
Tim pitanjem bave se znanstvenici sa sveučilišta Arizona koji su objavili rad "Lunarne pećine i vulkanske cijevi za modernu arku".
Znanstvenici su izračunali da je potrebno na Mjesecu pohraniti oko 6,7 milijuna uzoraka kriogenski smrznutih spermatozoida, jajnih stanica, spora i sjemena.
Za prebacivanje tog materijala bilo bi potrebno najmanje 250 letova.
Kao usporedba može poslužiti podatak da je za gradnju Međunarodne svemirske stanice bilo potrebno 40 letova, piše Srna.
Jednom kad dospiju na Mjesec, ti ljudski uzorci bili bi pohranjeni u lunarnim pećinama i vulkanskim cijevima ispod površine, a za održavanje stalne temperature brinuli bi se solarni paneli na površini.
Skladištenje uzoraka u unutrašnjosti Mjeseca zaštitilo bi ih od zračenja i produžilo im trajanje.
Vulkanske cijevi ocijenjene su kao najbolje mjesto za podizanje lunarne baze.
Ideja o "lunarnoj arki" još je na razini znanstvenog rada, a znanstveni portali upozoravaju da je "trezor sudnjeg dana", koji se nalazi u Norveškoj i u kojem su pohranjeni uzorci sjemena iz cijelog svijeta, već ugrožen globalnim zagrijavanjem.
Zato znanstvenici razmišljaju šta da urade sa svim tim uzorcima ako se zemlja oko "trezora" otopi i počne zagrijavati.
Tim pitanjem bave se znanstvenici sa sveučilišta Arizona koji su objavili rad "Lunarne pećine i vulkanske cijevi za modernu arku".
Znanstvenici su izračunali da je potrebno na Mjesecu pohraniti oko 6,7 milijuna uzoraka kriogenski smrznutih spermatozoida, jajnih stanica, spora i sjemena.
Za prebacivanje tog materijala bilo bi potrebno najmanje 250 letova.
Kao usporedba može poslužiti podatak da je za gradnju Međunarodne svemirske stanice bilo potrebno 40 letova, piše Srna.
Jednom kad dospiju na Mjesec, ti ljudski uzorci bili bi pohranjeni u lunarnim pećinama i vulkanskim cijevima ispod površine, a za održavanje stalne temperature brinuli bi se solarni paneli na površini.
Skladištenje uzoraka u unutrašnjosti Mjeseca zaštitilo bi ih od zračenja i produžilo im trajanje.
Vulkanske cijevi ocijenjene su kao najbolje mjesto za podizanje lunarne baze.
Ideja o "lunarnoj arki" još je na razini znanstvenog rada, a znanstveni portali upozoravaju da je "trezor sudnjeg dana", koji se nalazi u Norveškoj i u kojem su pohranjeni uzorci sjemena iz cijelog svijeta, već ugrožen globalnim zagrijavanjem.
Zato znanstvenici razmišljaju šta da urade sa svim tim uzorcima ako se zemlja oko "trezora" otopi i počne zagrijavati.
