Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane sa mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 posto (oko 538.000 stanovnika), što je najveća stopa u regiji.
Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s nedavno iznesenim podatkom o 18,5 posto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva s nešto većim mjesečnim prihodima. Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i sljedeće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 650.000 od ukupno 3,84 milijuna stanovnika i uglavnom bi se u njoj našli mladi i umirovljenici.
Ekonomisti, naime, napominju da projekcije međunarodnih financijskih institucija pokazuju da će BiH u 2012. zadesiti gospodarska stagnacija ili u najboljem slučaju zanemarivi rast bruto domaćeg proizvoda do 0,2 posto.
Prema službenim podacima, stopa nezaposlenosti u BiH na kraju prošle godine iznosila je 27,6 posto, dok je među mladima čak 60 posto što je trostruko više u odnosu na njihove vršnjake u najnerazvijenijim zemljama EU - Bugarskoj i Rumunjskoj.
Kao dodatni problem koji usložnjava socijalnu sliku BiH, stručnjaci ističu to da socijalna izdvajanja iz ionako tankih entitetskih proračuna, uglavnom nisu usmjerena ka najugroženijoj populaciji, piše današnji Večernji list.
Žarko Papić, direktor nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) iz Sarajeva i autor više izvješća o socijalnoj zaštiti i siromaštvu u BiH, postojeće stanje ocjenjuje dramatičnim.
Kao osnovni problem sustava socijalne zaštite u BiH, Papić ističe nisku učinkovitost u smanjivanju siromaštva. Pozivajući se na podatke Svjetske banke, on ukazuje da BiH četiri posto bruto domaćeg proizvoda troši na novčanu pomoć kroz različite oblike socijalne zaštite koji se ne zasnivaju na doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kako ukazuje, socijalna davanja iz proračuna uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na braniteljske kategorije bez obzira na njihov materijalni status.
"Svega 17 posto od petine najsiromašnijih iz braniteljskih kategorija prima te doznake, dok najbogatija petina prima 27 posto sredstava. U ovoj državi je moguće da branitelj iz proteklog rata može posjedovati nekretnine u vrijednosti od 10 milijuna KM i ubirati od njih godišnju stanarinu od 50.000 KM, a istodobno će od države primati dodatak ili invalidninu. Takva situacija je fiskalno neodrživa i socijalno nepravedna", smatra Papić.
