Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K obavještava poljoprivrednike na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona o obavezi pravilnog zbrinjavanja biljnih ostataka s poljoprivrednog zemljišta, te ukazuje na štetnost spaljivanja biljnih ostataka, kao i posljedice koje takve radnje izazivaju na tlo. Paljenjem biljnih ostataka narušava se prirodna ravnoteža u samom zemljištu, a visoka temperatura uništava sve pa i korisne mikroorganizme. Biljni dijelovi nepotpuno sagorijevaju, sjeme korova se ne uništava u potpunosti, a dim i pepeo zagađuju životnu sredinu. Prilikom sagorijevanja biljnih ostataka razvija se vrlo visoka temperatura u površinskim slojevima zemljišta, koja uništava humus-najplodniji dio zemljišta.
Spaljivanjem žetvenih ostataka i drugog niskog raslinja, vatra se može vrlo lako proširiti na susjedne parcele, objekte i napraviti veliku štetu. Spaljivanjem se uništava i divljač, zagađuje zrak, trajno se gubi dušik, sumpor i organske materije koje su od neprocjenjive važnosti za tlo i poljoprivredne kulture. Rizik od erozije tla je znatno povećan nakon spaljivanja žetvenih ostataka ili nepotrebne vegetacije.
Paljenje biljnih ostataka na poljoprivrednom zemljištu u normalnim uvjetima ratarske proizvodnje predstavlja kršenje odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Naime, članom 35. stav (4) Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine FBIH“, broj 52/09) propisana je zabrana spaljivanja organskih ostataka poslije žetve usjeva na poljoprivrednom zemljištu, a članom 139. navedenog Zakona propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM za prekršaj koji napravi pravno lice i kazna za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Članom 140. Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBIH za ovaj prekršaj fizičkom licu može se izreći novčana kazna u rasponu od 500,00 KM do 1.500,00 KM .
Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da žetvene ostatke kompostiraju, te na taj način, osim čuvanja tla i životne sredine, dobiju kvalitetno organsko gnojivo. Kompostiranje se može vršiti u ručno izrađenim komposterima ili u prikladnim termo posudama za kompost kojih ima na tržištu po vrlo prihvatljivim cijenama. O procesima kompostiranja i prednostima ovog procesa poljoprivredni proizvođači mogu se obratiti radi informiranja nadležnim službama jedinice lokalne samouprave ili ovom Ministarstvu.
Cilj nam je da se očuva tlo kao prirodni neobnovljivi resurs, zaštiti životna sredina i u krajnjem slučaju izbjegnu kaznene mjere koje su zakonom propisane za nepravilno zbrinjavanje biljnih ostataka.
Spaljivanjem žetvenih ostataka i drugog niskog raslinja, vatra se može vrlo lako proširiti na susjedne parcele, objekte i napraviti veliku štetu. Spaljivanjem se uništava i divljač, zagađuje zrak, trajno se gubi dušik, sumpor i organske materije koje su od neprocjenjive važnosti za tlo i poljoprivredne kulture. Rizik od erozije tla je znatno povećan nakon spaljivanja žetvenih ostataka ili nepotrebne vegetacije.
Paljenje biljnih ostataka na poljoprivrednom zemljištu u normalnim uvjetima ratarske proizvodnje predstavlja kršenje odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Naime, članom 35. stav (4) Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine FBIH“, broj 52/09) propisana je zabrana spaljivanja organskih ostataka poslije žetve usjeva na poljoprivrednom zemljištu, a članom 139. navedenog Zakona propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM za prekršaj koji napravi pravno lice i kazna za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Članom 140. Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBIH za ovaj prekršaj fizičkom licu može se izreći novčana kazna u rasponu od 500,00 KM do 1.500,00 KM .
Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da žetvene ostatke kompostiraju, te na taj način, osim čuvanja tla i životne sredine, dobiju kvalitetno organsko gnojivo. Kompostiranje se može vršiti u ručno izrađenim komposterima ili u prikladnim termo posudama za kompost kojih ima na tržištu po vrlo prihvatljivim cijenama. O procesima kompostiranja i prednostima ovog procesa poljoprivredni proizvođači mogu se obratiti radi informiranja nadležnim službama jedinice lokalne samouprave ili ovom Ministarstvu.
Cilj nam je da se očuva tlo kao prirodni neobnovljivi resurs, zaštiti životna sredina i u krajnjem slučaju izbjegnu kaznene mjere koje su zakonom propisane za nepravilno zbrinjavanje biljnih ostataka.
