Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj izvanrednoj telefonskoj sjednici donijelo odluku o zabrani izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta iz države. Odluka je donesena nakon što su cijene peleta i drugog orjeva na domaćem tržištu dosegle rekordne razine.
Trgovci ogrijevom i peletom su u ranijem razdoblju u nekoliko navrata od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zahtjevali da se uvede zabrana izvoza iz Bosne i Hercegovine kako bi se regulirala cijena na bh. tržištu.
Zbog poremećaja na europskom tržištu izazvanog ratom u Ukrajini, domaći proizvođači i trgovci oblovinom, ogrjevnim drvetom i peletom su svoje proizvode prodavali na stranom tržištu po cijenama puno većim u odnosu na one u Bosni i Hercegovini. To je dovelo do porasta cijena u Bosni i Hercegovini, piše Klix.
Tako je tona peleta dosegla cijenu od 640 KM po toni, što je povećanje od 100 posto u odnosu na prošlu godinu kada se kretala od 300 do 330 KM. Cijena ogrjevnog drveta kretala se do 130 KM po metru kvadratnom, dok je cijena oblovine ove godine skuplja i do 400 posto u odnosu na ranije.
Iz kompanije Drvosječa su pozdravili odluku Vijeća ministara i naglašavaju da će zahvaljujući ovoj odluci riješiti se veći problem od samih cijena, a to je dostupna količina u Bosni i Hercegovini.
“Radi se o velikoj promjeni u drvoprerađivačkoj industriji i povući će lančanu reakciju od sirovine pa sve do krajnjeg korisnika i svi će u tome lancu morati korigirati svoje cijene”, kaže predstavnik kompanije Drvosječa Muhamed Helać.
Do korekcije cijena će doći da bi tvrtke mogle prodati proizvode na domaćem tržištu u nedostatku stranoga.
“Mi jamčimo da ćemo od prvog drpnja ponuditi jeftinije cijene. Već smo uputili dopise našim dobavljačima za smanjenje cijena. Obećavamo da će cijene biti niže, u kojem postorku ovisi o tome kako će se situacija na tržištu razvijati”, poručuju iz Drvosječe.
O opasnosti da neki od proizvođača odluče da skladište sirovinu umjesto da je ponude na domaćem tržištu, iz Drvosječe kažu kako je minimalna i da to može uraditi samo jako mali broj proizvođača i distributera koji ima kapacitete skladišnog prostora.
“Ako urade tako, samo će vidjeti da će se zabrana izvoza produžiti za još tri mjeseca te time neće dobiti ništa”, stav je Helaća.
Trgovci ogrijevom i peletom su u ranijem razdoblju u nekoliko navrata od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zahtjevali da se uvede zabrana izvoza iz Bosne i Hercegovine kako bi se regulirala cijena na bh. tržištu.
Zbog poremećaja na europskom tržištu izazvanog ratom u Ukrajini, domaći proizvođači i trgovci oblovinom, ogrjevnim drvetom i peletom su svoje proizvode prodavali na stranom tržištu po cijenama puno većim u odnosu na one u Bosni i Hercegovini. To je dovelo do porasta cijena u Bosni i Hercegovini, piše Klix.
Tako je tona peleta dosegla cijenu od 640 KM po toni, što je povećanje od 100 posto u odnosu na prošlu godinu kada se kretala od 300 do 330 KM. Cijena ogrjevnog drveta kretala se do 130 KM po metru kvadratnom, dok je cijena oblovine ove godine skuplja i do 400 posto u odnosu na ranije.
Iz kompanije Drvosječa su pozdravili odluku Vijeća ministara i naglašavaju da će zahvaljujući ovoj odluci riješiti se veći problem od samih cijena, a to je dostupna količina u Bosni i Hercegovini.
“Radi se o velikoj promjeni u drvoprerađivačkoj industriji i povući će lančanu reakciju od sirovine pa sve do krajnjeg korisnika i svi će u tome lancu morati korigirati svoje cijene”, kaže predstavnik kompanije Drvosječa Muhamed Helać.
Do korekcije cijena će doći da bi tvrtke mogle prodati proizvode na domaćem tržištu u nedostatku stranoga.
“Mi jamčimo da ćemo od prvog drpnja ponuditi jeftinije cijene. Već smo uputili dopise našim dobavljačima za smanjenje cijena. Obećavamo da će cijene biti niže, u kojem postorku ovisi o tome kako će se situacija na tržištu razvijati”, poručuju iz Drvosječe.
O opasnosti da neki od proizvođača odluče da skladište sirovinu umjesto da je ponude na domaćem tržištu, iz Drvosječe kažu kako je minimalna i da to može uraditi samo jako mali broj proizvođača i distributera koji ima kapacitete skladišnog prostora.
“Ako urade tako, samo će vidjeti da će se zabrana izvoza produžiti za još tri mjeseca te time neće dobiti ništa”, stav je Helaća.
