Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine načinila je izvještaj o najnovijoj provedenom monitoringu kontrole pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla koje se nalaze u prodaji.
U izvještaju je, između ostalog, navedeno da od 184 uzorka (od toga 90 uzoraka domaćeg porijekla) uzetih iz 16 vrsta hrane, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida, kazao je za Faktor Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora u Agenciji.
Dodao je kako je 46 posto ispitanih uzoraka sadržavalo ostatke pesticida iznad razine kvantifikacije.
Agencija svake godine radi monitoring prisustva ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla u suradnji sa inspekcijskim organima entiteta i županija u FBiH. Ono što je važno istaknuti je da su samo tri uzorka bila negativna na prisustvo ostataka pesticida, a to su kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad.
Dakle u 181 uzorku pronađeni su ostaci pesticida i hrani. Naravno, to ne mora značiti da je takva hrana nesigurna za prehranu, ali nam to govori nešto drugo, a to je da se poljoprivredni proizvođači u svojoj proizvodnji ne pridržavaju propisanih normi i standarda, ističe Bajramović.
Kaže kako se tijekom kontrole vodilo računa da podjednako budu zastupljeni i domaća i uvozna hrana.
Predmet analize bilo je 90 uzoraka domaće proizvodnje, a ostalo je bilo iz uvoza. Ostatke pesticida sadržavalo je 80 uzoraka, a kod tri uzorka (špinat, jabuka, rajčica) prisustvo tih kemijskih proizvoda bio je iznad maksimalne dozvoljene koncentracije (MRL) koja je propisana direktivom Europske unije.
Analizirana je i kruška koja se nalazi u prodaji. Porijeklom je iz Čilea, a u njoj je pronađen Diflubenzuron, pesticid opasan po zdravlje. U jagodi je pronađen Propamocarp. Svi uzorci grožđa sadržavali su ostatke pesticida Boscalid. I u šljivi su pronađene aktivne materije pesticida, dodao je Bajramović.
Kod 12 vrsta hrane utvrđeni su ostaci pesticida: breskva, glavati kupus, jagoda, jabuka, ječam u zrnu, mandarina, rajčica, šljiva, špinat, vino od grožđa, zob u zrnu, zelena salata.
Dakle, ne znači da sva hrana u kojoj su pronađeni pesticidi nije za konzumiranje. Ako proizvođači nastave i dalje koristiti zabranjena sredstva propisana zakonskom legislativom, vremenom se može povećati rizik za potrošače. Ponovio bih da je kod tri uzorka (špinat, jabuka, rajčica), koncentracija pesticida bila iznad dozvoljenog, što znači da ta hrana nikako nije za prehranu, pojasnio je Bajramović.
Upozorio je potrošače da obrate pažnju i kada kupuju med.
Prije mjesec dana u entitetu RS provedena je kontrola kojom je utvrđeno da je više od 90 posto uvoznog meda, koje se nalazi na bh. tržištu, neispravno. Inspektori za hranu RS-a su čak 14 uzoraka meda proglasili neispravnim. Poručio bih građanima da obrate pažnju gdje i od koga kupuju med. Ako to radite u trgovinama, pažljivo čitajte deklaraciju. Nedavno sam u jednoj trgovini u starom dijelu Sarajeva pratio kupce koji kupuju med. Od 30 njih, samo jedan čitao je deklaraciju, navodi Bajramović.
Kaže kako je BiH zajedno sa zemljama regije krenula u hitnu izmjenu Pravilnika po kojoj bi obaveza proizvođača bila da na deklaraciji navede zemlju porijekla meda.
Po sadašnjem pravilniku o medu i pčelinjim proizvodima oni mogu navesti samo – “zemlje EU-a” ili “zemlja van EU-a”. Upravo ovakva nedorečenost u ovom pravilniku omogućava nesavjesnim uvoznicima krivotvoreni med na tržištu BiH, istaknuo je Bajramović za navedeni medij.
U izvještaju je, između ostalog, navedeno da od 184 uzorka (od toga 90 uzoraka domaćeg porijekla) uzetih iz 16 vrsta hrane, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida, kazao je za Faktor Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora u Agenciji.
Dodao je kako je 46 posto ispitanih uzoraka sadržavalo ostatke pesticida iznad razine kvantifikacije.
Agencija svake godine radi monitoring prisustva ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla u suradnji sa inspekcijskim organima entiteta i županija u FBiH. Ono što je važno istaknuti je da su samo tri uzorka bila negativna na prisustvo ostataka pesticida, a to su kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad.
Dakle u 181 uzorku pronađeni su ostaci pesticida i hrani. Naravno, to ne mora značiti da je takva hrana nesigurna za prehranu, ali nam to govori nešto drugo, a to je da se poljoprivredni proizvođači u svojoj proizvodnji ne pridržavaju propisanih normi i standarda, ističe Bajramović.
Kaže kako se tijekom kontrole vodilo računa da podjednako budu zastupljeni i domaća i uvozna hrana.
Predmet analize bilo je 90 uzoraka domaće proizvodnje, a ostalo je bilo iz uvoza. Ostatke pesticida sadržavalo je 80 uzoraka, a kod tri uzorka (špinat, jabuka, rajčica) prisustvo tih kemijskih proizvoda bio je iznad maksimalne dozvoljene koncentracije (MRL) koja je propisana direktivom Europske unije.
Analizirana je i kruška koja se nalazi u prodaji. Porijeklom je iz Čilea, a u njoj je pronađen Diflubenzuron, pesticid opasan po zdravlje. U jagodi je pronađen Propamocarp. Svi uzorci grožđa sadržavali su ostatke pesticida Boscalid. I u šljivi su pronađene aktivne materije pesticida, dodao je Bajramović.
Kod 12 vrsta hrane utvrđeni su ostaci pesticida: breskva, glavati kupus, jagoda, jabuka, ječam u zrnu, mandarina, rajčica, šljiva, špinat, vino od grožđa, zob u zrnu, zelena salata.
Dakle, ne znači da sva hrana u kojoj su pronađeni pesticidi nije za konzumiranje. Ako proizvođači nastave i dalje koristiti zabranjena sredstva propisana zakonskom legislativom, vremenom se može povećati rizik za potrošače. Ponovio bih da je kod tri uzorka (špinat, jabuka, rajčica), koncentracija pesticida bila iznad dozvoljenog, što znači da ta hrana nikako nije za prehranu, pojasnio je Bajramović.
Upozorio je potrošače da obrate pažnju i kada kupuju med.
Prije mjesec dana u entitetu RS provedena je kontrola kojom je utvrđeno da je više od 90 posto uvoznog meda, koje se nalazi na bh. tržištu, neispravno. Inspektori za hranu RS-a su čak 14 uzoraka meda proglasili neispravnim. Poručio bih građanima da obrate pažnju gdje i od koga kupuju med. Ako to radite u trgovinama, pažljivo čitajte deklaraciju. Nedavno sam u jednoj trgovini u starom dijelu Sarajeva pratio kupce koji kupuju med. Od 30 njih, samo jedan čitao je deklaraciju, navodi Bajramović.
Kaže kako je BiH zajedno sa zemljama regije krenula u hitnu izmjenu Pravilnika po kojoj bi obaveza proizvođača bila da na deklaraciji navede zemlju porijekla meda.
Po sadašnjem pravilniku o medu i pčelinjim proizvodima oni mogu navesti samo – “zemlje EU-a” ili “zemlja van EU-a”. Upravo ovakva nedorečenost u ovom pravilniku omogućava nesavjesnim uvoznicima krivotvoreni med na tržištu BiH, istaknuo je Bajramović za navedeni medij.
