Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je kao neosnovanu žalbu Edhema Žilića, osuđenog na šest godina zatvora za ratni zločin počinjen u Konjicu 1993. godine.
''Ustavni sud zaključuje da nema kršenja apelantovog prava na pravično suđenje. Sagledavajući postupak u cjelini, redovni sudovi su za osporene odluke dali detaljna, jasna i argumentirana obrazloženja u pogledu izvedenih dokaza i primjene pozitivno-pravnih propisa, te kada su redovni sudovi dali logična i uvjerljiva obrazloženja o postojanju krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva za koje je apelant proglašen krivim'', navodi se u odluci Ustavnog suda od 22. travnja.
U odluci se dodaje da iz obrazloženja osporenih presuda ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da su redovni sudovi imali sumnju u pogledu postojanja bilo koje činjenice koja čini obilježje krivičnog djela koje je apelantu stavljeno na teret, pa da bi tu sumnju rješavali presudom na način koji je povoljniji za apelanta.
''Ustavni sud zaključuje da nema kršenja prava na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje jer je apelant imao mogućnost da izjavi žalbu protiv osporene prvostupanjske presude, koju je apelant i koristio, a činjenica da je korišteni pravni lijek rezultirao samo djelomičnim uspjehom, budući da je apelantu izrečena kazna zatvora smanjena, ne može voditi zaključku o kršenju tog prava”, navodi se u odluci.
Prvostupanjsko vijeće Suda BiH je u studenom 2017. godine osudilo Žilića, bivšeg pripadnika Armije BiH (ABiH) i vršitelja dužnosti upravnika u ''Musali'' u Konjicu, na devet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Žalbeno vijeće je u svibnju 2018. godine uvažilo žalbu Obrane te je Žiliću smanjilo kaznu za tri godine.
''Ustavni sud zaključuje da nema kršenja apelantovog prava na pravično suđenje. Sagledavajući postupak u cjelini, redovni sudovi su za osporene odluke dali detaljna, jasna i argumentirana obrazloženja u pogledu izvedenih dokaza i primjene pozitivno-pravnih propisa, te kada su redovni sudovi dali logična i uvjerljiva obrazloženja o postojanju krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva za koje je apelant proglašen krivim'', navodi se u odluci Ustavnog suda od 22. travnja.
U odluci se dodaje da iz obrazloženja osporenih presuda ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da su redovni sudovi imali sumnju u pogledu postojanja bilo koje činjenice koja čini obilježje krivičnog djela koje je apelantu stavljeno na teret, pa da bi tu sumnju rješavali presudom na način koji je povoljniji za apelanta.
''Ustavni sud zaključuje da nema kršenja prava na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje jer je apelant imao mogućnost da izjavi žalbu protiv osporene prvostupanjske presude, koju je apelant i koristio, a činjenica da je korišteni pravni lijek rezultirao samo djelomičnim uspjehom, budući da je apelantu izrečena kazna zatvora smanjena, ne može voditi zaključku o kršenju tog prava”, navodi se u odluci.
Prvostupanjsko vijeće Suda BiH je u studenom 2017. godine osudilo Žilića, bivšeg pripadnika Armije BiH (ABiH) i vršitelja dužnosti upravnika u ''Musali'' u Konjicu, na devet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Žalbeno vijeće je u svibnju 2018. godine uvažilo žalbu Obrane te je Žiliću smanjilo kaznu za tri godine.
