Opća skupština UN-a uvjerljivom većinom je glasova usvojila rezoluciju koja od Vijeća sigurnosti UN-a traži da ponovni razmotri i podrži punopravno članstvo Palestine u Ujedinjenim narodima. Za nacrt rezolucije glasovale su 143 države, devet je država bilo protiv.
Uz Izrael to su Sjedinjene Države, Argentina, Češka, Mađarska, Nauru, Palau, Mikronezija i Papua Nova Gvineja. Hrvatska je među 25 država koje su bile suzdržane, prenosi HRT.
Rezolucija ne daje Palestini punopravno članstvo u UN-u, ali priznaje da Palestina ispunjava kriterije za članstvo u svjetskoj organe i povećava prava Palestine u svjetskoj organizaciji.
Sjedinjene su Države u travnju ove godine u Vijeću sigurnosti stavile veto na rezoluciju koja bi otvorila put ka punopravnom članstvu Palestine u Ujedinjenim Narodima.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas prvi je 2011. predao zahtjev palestinskih vlasti za članstvo u UN-u, prijedlog nije dobio potrebnih devet od 15 glasova u Vijeću sigurnosti.
No, Opća je skupština UN-a dvotrećinskom većinom promijenila status Palestine s "promatrača" u "državu promatrača nečlanicu" što je palestinskim teritorijima omogućilo da se pridruže nekim međunarodnim organizacijama, ujljučujući Međunarodni kazneni sud.
Washington dao do znanja da neće podržati rezoluciju
I prije glasanja Opće skupštine, Washington je dao do znanja da neće podržati rezoluciju kojom bi se Palestini dodijelila nova prava i privilegiji. Sjedinjene su Države 18. travnja uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti koja je trebala otvoriti put punopravnom članstvu Palestine. S obzirom na to da u Općoj skupštini nema veta, očekivalo se da će rezolucija proći velikom većinom.
''Prije nekoliko desetljeća, situacija na Bliskom istoku označila je prvu veliku krizu za novoosnovani UN. Od tada, tijekom gotovo cijelog životnog vijeka te organizacije, mir u regiji, a posebno za narod Palestine, ostao je nedostižan'', rekao je Dennis Francis, predsjednik Opće skupštine UN-a.
Španjolska, Irska, Slovenija i Malta odlučile su i priznati državu Palestinu. Šef europske diplomacije opisuje to kao "simboličan korak političke prirode" koji se teško može očekivati od svih zemalja članica.
''Poslije će im se vjerojatno pridružiti i više država jer se čini da je i Belgija tako odlučila, ali je odgodila odluku kako bi sudjelovalo više zemalja'', rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnost.
Amerikanci pak zaustavljaju pošiljku od 3500 bombi zbog načina na koji bi ih Izraelci mogli iskoristiti u gusto naseljenom području grada Rafaha. Nastavit će im pomagati protiv vanjskih neprijatelja, ali kod Rafaha je Joe Biden povukao crvenu liniju. Ako se napad nastavi, dodatno će obustaviti isporuke topničkih granata i drugog oružja.
''Njegova potpora obrani Izraela željezno je čvrsta i da, Izrael ima pravo krenuti na Hamas i one koji su odgovorni za masakr 7. listopada. Ono što ne podržavamo je velika kopnena operacija u Rafahu, gradu koji pruža utočište za više od milijun ljudi. Vjerujemo da postoje bolji, alternativni načini za napad na Hamas'', rekla je Karine Jean-Pierre, glasnogovornica Bijele kuće.
Palestinci masovno napuštaju Rafah
Uoči najavljene invazije, Palestinci masovno napuštaju Rafah. Teške borbe izraelske vojske i palestinskih militanata na periferiji grada čine nedostupnima prijelaze za dolazak humanitarne pomoći, a zalihe hrane i goriva kritično su niske.
''Ujedinjeni smo i odlučni da pobijedimo naše neprijatelje i one koji nam žele nauditi. Ako treba, sami ćemo to učiniti, borit ćemo se i noktima. Ali mi imamo mnogo više od noktiju'', rekao je Benjamin Netanyahu, izraelski premijer.
Prijetnje obustavom oružja zabrinule su dio Bidenovih demokrata, smatraju da će tim potezom ojačati Hamas i da neće obeshrabriti studentske prosvjede. No demokrati, frustrirani Netanjahuovim ignoriranjem poruka iz Bijele kuće, pozdravljaju Bidenov potez kojim je pokazao da je u stanju prijeći s riječi na djela. Republikanci su, očekivano, oštriji.
''Zadržavanje oružja čini vrlo teškim, ako ne i nemogućim, vraćanje američkih talaca i izraelskih talaca jer ohrabruje loše ponašanje. Uskraćivanje oružja čini Iran jačim, a ne slabijim'', rekao je Lindsey Graham, republikanski senator iz Južne Karoline.
Dio vojnih analitičara smatra da Izraelci moraju potpuno promijeniti taktiku protiv Hamasa, a ne oslanjati se na zračne napade, na štetu civila. Neki će reći da Bidenovo povlačenje crvene linije kod Rafaha stiže prekasno, ali bolje išta nego ništa.
Uz Izrael to su Sjedinjene Države, Argentina, Češka, Mađarska, Nauru, Palau, Mikronezija i Papua Nova Gvineja. Hrvatska je među 25 država koje su bile suzdržane, prenosi HRT.
Rezolucija ne daje Palestini punopravno članstvo u UN-u, ali priznaje da Palestina ispunjava kriterije za članstvo u svjetskoj organe i povećava prava Palestine u svjetskoj organizaciji.
Sjedinjene su Države u travnju ove godine u Vijeću sigurnosti stavile veto na rezoluciju koja bi otvorila put ka punopravnom članstvu Palestine u Ujedinjenim Narodima.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas prvi je 2011. predao zahtjev palestinskih vlasti za članstvo u UN-u, prijedlog nije dobio potrebnih devet od 15 glasova u Vijeću sigurnosti.
No, Opća je skupština UN-a dvotrećinskom većinom promijenila status Palestine s "promatrača" u "državu promatrača nečlanicu" što je palestinskim teritorijima omogućilo da se pridruže nekim međunarodnim organizacijama, ujljučujući Međunarodni kazneni sud.
Washington dao do znanja da neće podržati rezoluciju
I prije glasanja Opće skupštine, Washington je dao do znanja da neće podržati rezoluciju kojom bi se Palestini dodijelila nova prava i privilegiji. Sjedinjene su Države 18. travnja uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti koja je trebala otvoriti put punopravnom članstvu Palestine. S obzirom na to da u Općoj skupštini nema veta, očekivalo se da će rezolucija proći velikom većinom.
''Prije nekoliko desetljeća, situacija na Bliskom istoku označila je prvu veliku krizu za novoosnovani UN. Od tada, tijekom gotovo cijelog životnog vijeka te organizacije, mir u regiji, a posebno za narod Palestine, ostao je nedostižan'', rekao je Dennis Francis, predsjednik Opće skupštine UN-a.
Španjolska, Irska, Slovenija i Malta odlučile su i priznati državu Palestinu. Šef europske diplomacije opisuje to kao "simboličan korak političke prirode" koji se teško može očekivati od svih zemalja članica.
''Poslije će im se vjerojatno pridružiti i više država jer se čini da je i Belgija tako odlučila, ali je odgodila odluku kako bi sudjelovalo više zemalja'', rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnost.
Amerikanci pak zaustavljaju pošiljku od 3500 bombi zbog načina na koji bi ih Izraelci mogli iskoristiti u gusto naseljenom području grada Rafaha. Nastavit će im pomagati protiv vanjskih neprijatelja, ali kod Rafaha je Joe Biden povukao crvenu liniju. Ako se napad nastavi, dodatno će obustaviti isporuke topničkih granata i drugog oružja.
''Njegova potpora obrani Izraela željezno je čvrsta i da, Izrael ima pravo krenuti na Hamas i one koji su odgovorni za masakr 7. listopada. Ono što ne podržavamo je velika kopnena operacija u Rafahu, gradu koji pruža utočište za više od milijun ljudi. Vjerujemo da postoje bolji, alternativni načini za napad na Hamas'', rekla je Karine Jean-Pierre, glasnogovornica Bijele kuće.
Palestinci masovno napuštaju Rafah
Uoči najavljene invazije, Palestinci masovno napuštaju Rafah. Teške borbe izraelske vojske i palestinskih militanata na periferiji grada čine nedostupnima prijelaze za dolazak humanitarne pomoći, a zalihe hrane i goriva kritično su niske.
''Ujedinjeni smo i odlučni da pobijedimo naše neprijatelje i one koji nam žele nauditi. Ako treba, sami ćemo to učiniti, borit ćemo se i noktima. Ali mi imamo mnogo više od noktiju'', rekao je Benjamin Netanyahu, izraelski premijer.
Prijetnje obustavom oružja zabrinule su dio Bidenovih demokrata, smatraju da će tim potezom ojačati Hamas i da neće obeshrabriti studentske prosvjede. No demokrati, frustrirani Netanjahuovim ignoriranjem poruka iz Bijele kuće, pozdravljaju Bidenov potez kojim je pokazao da je u stanju prijeći s riječi na djela. Republikanci su, očekivano, oštriji.
''Zadržavanje oružja čini vrlo teškim, ako ne i nemogućim, vraćanje američkih talaca i izraelskih talaca jer ohrabruje loše ponašanje. Uskraćivanje oružja čini Iran jačim, a ne slabijim'', rekao je Lindsey Graham, republikanski senator iz Južne Karoline.
Dio vojnih analitičara smatra da Izraelci moraju potpuno promijeniti taktiku protiv Hamasa, a ne oslanjati se na zračne napade, na štetu civila. Neki će reći da Bidenovo povlačenje crvene linije kod Rafaha stiže prekasno, ali bolje išta nego ništa.
