Kišovito vrijeme pogodovalo je razvoju mnogih nametnika čiji utjecaj je posebno vidljiv na šumi na potezu Izlaz – Orašac. Hrastov četnjak svojim djelovanjem zaustavio je normalan razvoj drveća i listanje, tako da dobar dio šume na ovom potezu još uvijek nije izlistao, a ono što je izlistalo, nije razvijeno onako kako bi trebalo.
Javila nam se čitateljica koja se pozabavila ovom pojavom. U prilogu koji nam je poslala objašnjen je razlog zbog kojega šuma izgleda onako kako izgleda, kao što je obrađen i izravan utjecaj spomenutih gusjenica na čovjeka i kako uraditi preventivu u slučaju da dođete u dodir s gusjenicama.
Hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea)
Šumski nametnik koji pretežno napada hrastovinu. Njegove gusjenice imaju otrovne dlačice po sebi koje na čovjekovoj koži i sluznicama mogu izazvati alergične reakcije pa čak i astmatični napad. Nakon par sati se već mogu pojaviti lokalni simptomi u obliku crvenila, oteklina, jakog svrbeža i pečenja. Osim reakcija kože može doći do nadraženosti dišnih putova, vrtoglavice, temperature i upale očne spojnice. U težim slučajevima može se pojaviti bronhitis ili astma. Bolovi traju dva do tri tjedna, nekad i duže. Rizično razdoblje je od svibnja pa sve do rujna. Opasne dlačice gusjenica ostaju u gnijezdima i kad gusjenica više nema. Čak i do godinu dana dodir otrovnih dlačica može biti rizičan za ljude, a i za životinje. Kako se zaštititi? - izbjegavajte područje gdje ima gusjenica - ako se nalazite u takvom području zaštitite vrat, ruke i noge - ne dirajte gusjenice niti njihovu „paučinu“ - dobro operite dijelove tijela koji su došli u dodir s gusjenicama - nemojte se češati - operite odmah svu robu koju ste nosili na sebi Šteta koju čini Hrastov četnjak na šumi nije strašna jer se hrast brzo oporavi i ponovno prolista. Ali ako gusjenice pojedu istu šumu više puta ili ako ju u isto vrijeme napadne još neki drugi nametnik – to može imati trajnih posljedica. U šumi nije potrebno suzbijati četnjaka. Suzbijati se mora tamo gdje su naseljena mjesta u blizini i gdje su ljudi izloženi opasnosti otrovnih dlačica gusjenice. U travnju i svibnju se koriste pesticidi za uništavanje ličinki. Kad su od ličinki već nastale dlakave gusjenice onda pesticidi više nisu učinkoviti nego se njihova gnijezda moraju spaliti ili usisati. U svakom slučaju taj posao moraju obavljati stručnjaci! prevedeno iz priručnika kojeg je izdalo: Ministarstvo okoliša, zaštite prirode i poljoprivrede Nordrhein-Westfalena http://www.umwelt.nrw.de/naturschutz/pdf/eichenprozessionsspinner.pdfPripremila: Mara Franjić
