Prvi se puta za radijator čulo tridesetih godina 19. stoljeća, kad se spominje u patentu Denisona Olmsteda. Ovaj je Amerikanac patentom zaštitio izum peći uz koju dolazi i dodatno grijaće tijelo. Nakon nekoliko manje-više uspješnih pokušaja kreiranja sličnog grijaćeg tijela s raznih strana svijeta, 1855. svoj je radijator svijetu predstavio Franz San Galli. Ovaj je Prus kasnije svoje djelo i patentirao, nakon čega slijedi ubrzan razvoj i konačno dolazi radijator kakvog danas poznajemo.
Najčešći su sobni radijatori oni pločasti. Atraktivniji su od rebrastih, manje su dubine od njih i atraktivniji su (jer su, za razliku od pločastih, cijevi kojima se širi grijaći medij skriveni od pogleda). Povoljne su cijene, lako ih je čistiti i dugotrajni su. Mogu se nabaviti dvije vrste: kompaktni, koji se spajaju s bočne strane, i ventilski, s priključkom ispod radijatora.
Modernija verzija su aluminijski radijatori, koji se sastoje od više članaka povezanih u jednu cjelinu. Kod njih je dobra stvar da sami možete odrediti koliko članaka želite, već ovisno o potrebi koliki prostor treba zagrijati. Ako se ukaže potreba, moguće je i naknadno povećati ili smanjiti broj članaka.
Posljednjih su godina naročito popularni kupaonski radijatori. Riječ je o cijevnim radijatorima, popularnim ‘ljestvama‘. Kupaonica je prostorija koju najčešće treba brzo zagrijati, stoga kupaonske ‘ljestve‘ možete koristiti kao osnovno ili dodatno grijaće tijelo. Ove radijatore odlikuje niska potrošnja električne energije, termostat, više programa rada, zaštita od prskanja vode i još niz drugih značajki.
Kad ste se odlučili koji radijator postaviti, preostaje vam još samo pravilno ga pozicionirati. Staro je pravilo da se radijatori postavljaju na vanjske zidove, obično ispod prozora ili uz staklenu stijenu - to se radi da radijator odmah zagrijava hladni zrak koji ulazi u prostoriju.
Radijatore je potrebno udaljiti od krupnijeg namještaja kako biste osigurali tečno strujanje toplog zraka. Postavite li radijator ispod prozora, prilagodite i visinu zavjesa. Prekrijete li radijator zavjesom, smanjit ćete strujanje zagrijanog zraka i smanjiti efikasnost grijanja prostorije.
Kako odabrati radijator odgovarajuće snage?
Pri kupnji radijatora vam nije baš najjasnije kolika je snaga potrebna za zagrijati vaš dom? Snaga grijanja, odnosno količina topline koju radijator mora prenijeti u prostor, važan je podatak. Snaga radijatora izražava se u vatima (W) i istaknuta je na deklaraciji. Formula za izračun snage u vatima potrebne za zagrijavanje prostorije glasi:
(širina prostorije x dužina prostorije x visina prostorije) x 70 = snaga u vatima potrebna za zagrijavanje vaše prostorije
Znači, ako imate sobu dimenzija 4x4x2,7 metara, morat ćete nabaviti radijatore ukupne snage oko 3 kW.
(Broj 70 predstavlja prosječnu toplinsku učinkovitost po kvadratu [W/m3], a ta vrijednost obično varira između 60 i 80 [W/m3], ovisno o geografskom položaju i karakteristikama objekta.)
Dom i dizajn
Najčešći su sobni radijatori oni pločasti. Atraktivniji su od rebrastih, manje su dubine od njih i atraktivniji su (jer su, za razliku od pločastih, cijevi kojima se širi grijaći medij skriveni od pogleda). Povoljne su cijene, lako ih je čistiti i dugotrajni su. Mogu se nabaviti dvije vrste: kompaktni, koji se spajaju s bočne strane, i ventilski, s priključkom ispod radijatora.
Modernija verzija su aluminijski radijatori, koji se sastoje od više članaka povezanih u jednu cjelinu. Kod njih je dobra stvar da sami možete odrediti koliko članaka želite, već ovisno o potrebi koliki prostor treba zagrijati. Ako se ukaže potreba, moguće je i naknadno povećati ili smanjiti broj članaka.
Posljednjih su godina naročito popularni kupaonski radijatori. Riječ je o cijevnim radijatorima, popularnim ‘ljestvama‘. Kupaonica je prostorija koju najčešće treba brzo zagrijati, stoga kupaonske ‘ljestve‘ možete koristiti kao osnovno ili dodatno grijaće tijelo. Ove radijatore odlikuje niska potrošnja električne energije, termostat, više programa rada, zaštita od prskanja vode i još niz drugih značajki.
Kad ste se odlučili koji radijator postaviti, preostaje vam još samo pravilno ga pozicionirati. Staro je pravilo da se radijatori postavljaju na vanjske zidove, obično ispod prozora ili uz staklenu stijenu - to se radi da radijator odmah zagrijava hladni zrak koji ulazi u prostoriju.
Radijatore je potrebno udaljiti od krupnijeg namještaja kako biste osigurali tečno strujanje toplog zraka. Postavite li radijator ispod prozora, prilagodite i visinu zavjesa. Prekrijete li radijator zavjesom, smanjit ćete strujanje zagrijanog zraka i smanjiti efikasnost grijanja prostorije.
Kako odabrati radijator odgovarajuće snage?
Pri kupnji radijatora vam nije baš najjasnije kolika je snaga potrebna za zagrijati vaš dom? Snaga grijanja, odnosno količina topline koju radijator mora prenijeti u prostor, važan je podatak. Snaga radijatora izražava se u vatima (W) i istaknuta je na deklaraciji. Formula za izračun snage u vatima potrebne za zagrijavanje prostorije glasi:
(širina prostorije x dužina prostorije x visina prostorije) x 70 = snaga u vatima potrebna za zagrijavanje vaše prostorije
Znači, ako imate sobu dimenzija 4x4x2,7 metara, morat ćete nabaviti radijatore ukupne snage oko 3 kW.
(Broj 70 predstavlja prosječnu toplinsku učinkovitost po kvadratu [W/m3], a ta vrijednost obično varira između 60 i 80 [W/m3], ovisno o geografskom položaju i karakteristikama objekta.)
Dom i dizajn
