Najčešći uzrok ženske neplodnosti - sindrom policističnih jajnika – mogao bi biti uzrokovan hormonalnom neravnotežom kod majki prije rođenja djeteta.
Ovo otkriće već je dovelo do izlječenja problema kod miševa, a ispitivanje lijeka u kliničkim istraživanjima na ženama trebalo bi započeti u narednim mjesecima, piše New Scientist.
Sindrom policističnih jajnika zahvaća od jedne od pet žena širom svijeta, od kojih čak tri četvrtine imaju problema da zatrudne. Stanje je tipično karakterizirano visokim razinama testosterona, cista na jajnicima, nepravilnim menstrualnim ciklusima i problemima s regulacijom šećera.
No uzroci sindroma već duže vrijeme predstavljaju zagonetku za znanstvenike.
"To je daleko najčešći hormonalni poremećaj koji utječe na žene u reproduktivnoj dobi, no do sada nije dobio veliku pozornost", rekao je Robert Norman sa Sveučilišta Adelaide u Australiji.
Danas postoje neki tretmani za ovaj problem, međutim, njihov uspjeh tijekom pet menstrualnih ciklusa obično je manji od 30 posto.
Prenosi se u obitelji – s majki na kćeri
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Medicine, Paolo Giacobini iz francuskog Nacionalnog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja i njegovi suradnici otkrili su da se sindrom može pojaviti prije rođenja kod ženske djece koja su u maternici pretjerano izložena hormonu naziva anti-Müllerov hormon (AMH).
Studija je pokazala da trudnice sa sindromom policističnih jajnika imaju oko 30 posto višu razinu anti-Müllerovog hormona od normalne. Budući da je poznato da se sindrom prenosi u obiteljima, nametnulo se pitanje može li hormonska neravnoteža kod trudnih žena izazvati isto stanje kod njihovih kćeri.
U nastojanju da testiraju ovu ideju, znanstvenici su ubrizgali višak anti-Müllerovog hormona u trudne ženke miševa. Kako su njihovi ženski potomci odrastali, pokazivali su mnoga od obilježja sindroma policističnih jajnika, uključujući kasniji pubertet, neredovitu ovulaciju, kašnjenje u trudnoći i manji broj potomaka.
Na temelju rezultata zaključili su da bi višak AMH navedene efekte mogao izazivati pretjeranom stimulacijom skupa moždanih stanica koje podižu razine testosterona.
Već postojeći lijek uspješno izliječio miševe
Tim je uspio preokrenuti efekt kod miševa pomoću cetroreliksa, lijeka koji se u umjetnoj oplodnji uobičajeno koristi za kontrolu ženskih hormona. Nakon tretmana lijekom, miševi su prestali pokazivati simptome sindroma policističnih jajnika.
Tim u sljedećem koraku planira provesti kliničko ispitivanje cetroreliksa u žena sa sindromom.
"To bi mogla biti zanimljiva strategija za obnovu ovulacije i konačno povećanje stope trudnoće kod tih žena", kaže Giacobini.
"To je radikalno nov način razmišljanja o sindromu policističnih jajnika koji otvara cijeli niz mogućnosti za daljnja istraživanja", kaže Norman.
Ako se sindrom doista prenosi s majki na kćeri putem hormona u maternici, to bi moglo objasniti zašto je bilo tako teško odrediti genetski uzrok poremećaja.
"To je nešto na čemu smo jako dugo zapinjali", kaže on.
Nalazi također mogu objasniti zašto žene sa sindromom lakše zatrudne u kasnim 30-im i ranim 40-im, kaže Norman. Naime, poznato je da razine anti-Müllerovog hormona opadaju s godinama, obično signalizirajući smanjenu plodnost. No u slučaju žena koje u mladosti imaju visoke razine, pad povezan s dobi može ih dovesti do normalnog raspona pogodnog za plodnost, mada to tek treba testirati, kaže Norman.
Ovo otkriće već je dovelo do izlječenja problema kod miševa, a ispitivanje lijeka u kliničkim istraživanjima na ženama trebalo bi započeti u narednim mjesecima, piše New Scientist.
Sindrom policističnih jajnika zahvaća od jedne od pet žena širom svijeta, od kojih čak tri četvrtine imaju problema da zatrudne. Stanje je tipično karakterizirano visokim razinama testosterona, cista na jajnicima, nepravilnim menstrualnim ciklusima i problemima s regulacijom šećera.
No uzroci sindroma već duže vrijeme predstavljaju zagonetku za znanstvenike.
"To je daleko najčešći hormonalni poremećaj koji utječe na žene u reproduktivnoj dobi, no do sada nije dobio veliku pozornost", rekao je Robert Norman sa Sveučilišta Adelaide u Australiji.
Danas postoje neki tretmani za ovaj problem, međutim, njihov uspjeh tijekom pet menstrualnih ciklusa obično je manji od 30 posto.
Prenosi se u obitelji – s majki na kćeri
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Medicine, Paolo Giacobini iz francuskog Nacionalnog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja i njegovi suradnici otkrili su da se sindrom može pojaviti prije rođenja kod ženske djece koja su u maternici pretjerano izložena hormonu naziva anti-Müllerov hormon (AMH).
Studija je pokazala da trudnice sa sindromom policističnih jajnika imaju oko 30 posto višu razinu anti-Müllerovog hormona od normalne. Budući da je poznato da se sindrom prenosi u obiteljima, nametnulo se pitanje može li hormonska neravnoteža kod trudnih žena izazvati isto stanje kod njihovih kćeri.
U nastojanju da testiraju ovu ideju, znanstvenici su ubrizgali višak anti-Müllerovog hormona u trudne ženke miševa. Kako su njihovi ženski potomci odrastali, pokazivali su mnoga od obilježja sindroma policističnih jajnika, uključujući kasniji pubertet, neredovitu ovulaciju, kašnjenje u trudnoći i manji broj potomaka.
Na temelju rezultata zaključili su da bi višak AMH navedene efekte mogao izazivati pretjeranom stimulacijom skupa moždanih stanica koje podižu razine testosterona.
Već postojeći lijek uspješno izliječio miševe
Tim je uspio preokrenuti efekt kod miševa pomoću cetroreliksa, lijeka koji se u umjetnoj oplodnji uobičajeno koristi za kontrolu ženskih hormona. Nakon tretmana lijekom, miševi su prestali pokazivati simptome sindroma policističnih jajnika.
Tim u sljedećem koraku planira provesti kliničko ispitivanje cetroreliksa u žena sa sindromom.
"To bi mogla biti zanimljiva strategija za obnovu ovulacije i konačno povećanje stope trudnoće kod tih žena", kaže Giacobini.
"To je radikalno nov način razmišljanja o sindromu policističnih jajnika koji otvara cijeli niz mogućnosti za daljnja istraživanja", kaže Norman.
Ako se sindrom doista prenosi s majki na kćeri putem hormona u maternici, to bi moglo objasniti zašto je bilo tako teško odrediti genetski uzrok poremećaja.
"To je nešto na čemu smo jako dugo zapinjali", kaže on.
Nalazi također mogu objasniti zašto žene sa sindromom lakše zatrudne u kasnim 30-im i ranim 40-im, kaže Norman. Naime, poznato je da razine anti-Müllerovog hormona opadaju s godinama, obično signalizirajući smanjenu plodnost. No u slučaju žena koje u mladosti imaju visoke razine, pad povezan s dobi može ih dovesti do normalnog raspona pogodnog za plodnost, mada to tek treba testirati, kaže Norman.
