Istraga ukrajinske obavještajne službe pokazala je da su iranski dronovi, koje Rusija koristi za napade na Ukrajinu, napravljeni većinom od američkih i europskih dijelova.
Prema izvješću, koje je vidio The Wall Street Journal, polovicu od ukupno 200 tehničkih komponenti iranskog drona proizvele su tvrtke sa sjedištem u SAD-u, a gotovo trećinu japanske tvrtke.
Do otkrića je došlo nakon što je ukrajinska vojska oborila nekoliko bespilotnih letjelica, uključujući iransku bespilotnu letjelicu Mohajer-6 koju su ukrajinski agenti hakirali tijekom leta i uspjeli učiniti da sleti netaknuta.
Komponente, koje je identificirala ukrajinska vojna obavještajna služba, provjerila je Neovisna antikorupcijska komisija (NAKO), neprofitna organizacija sa sjedištem u Kijevu koja je pregledala dron. NAKO je pokazao svoje izvješće WSJ-u.
Rezultati istrage posebno su zabrinjavajući jer je Iran posljednjih godina pod strogim sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa. Američke sankcije nametnute cijelom iranskom gospodarstvu djelomično su imale za cilj odsjeći zemlju od međunarodnog financiranja i trgovine potrebne za financiranje i razvoj vojske, uključujući bespilotne letjelice. Slično tome, zabrane izvoza komponenti koje bi se mogle koristiti za razvoj i proizvodnju modernog oružja, na snazi u SAD-u i Europi, osmišljene su kako bi se spriječilo Iran, Rusiju i druge zemlje da iskoriste tehničku stručnost Zapada.
Konkretno, servomotori u Mohajer-6, koji operaterima omogućuju manevriranje bespilotnom letjelicom, izradila je japanska tvrtka Tonegawa-Seiko, prema dokumentima ukrajinske obavještajne službe i NAKO-ovom izvješću. Mnoštvo drugih elektroničkih komponenti proizvele su Infineon Technologies AG u njemačkom vlasništvu i Microchip Technology sa sjedištem u Arizoni, dva najveća svjetska proizvođača čipova. A teleskopska infracrvena leća visoke rezolucije, koja se koristi u Mohajer-6 za nadzor i ciljanje, izgleda identična modelu izraelske tvrtke Ophir Optronics Solutions.
Tvrtke su rekle da istražuju nalaze, ali i upozorile da identificiranje podrijetla određene komponente može biti teško, čak i za kompaniju koja ih proizvodi. Na primjer, ukrajinska obavještajna služba sumnjala je da je infracrvenu kameru proizvela Sierra-Olympic Technologies, tvrtka sa sjedištem u Oregonu koja koristi leće Ophir, navodi se u izvješću. Ali Chris Johnston, osnivač i izvršni direktor Sierra-Olympica, rekao je nakon pregleda fotografija da su neki dijelovi kamere isti, ali su drugi drugačiji, sugerirajući da ne potječe iz njegove tvrtke.
Iranci su mogli nabaviti dijelove zapadnih vojnih zrakoplova oborenih u Iraku i Afganistanu ili od posrednika. "Rupe u zakonima prvenstveno koriste loši akteri koji odbijaju poštivati zakone SAD-a o izvozu", rekao je Johnston. Analitičari također upozoravaju kako je SAD uveo sankcije protiv Irana, ali mnoge druge vlade nisu.
Komponente proizvedene na zapadu naglašavaju poteškoće koje vlasti imaju u pokušaju da zaustave iranske isporuke dronova. Mnogi dijelovi nisu pod kontrolom izvoza i lako se mogu kupiti preko interneta i poslati u Iran preko drugih zemalja koje privlače manje pozornosti. Takvi su prekrcaji kršenje zakona, ali ih je teško spriječiti. Američko ministarstvo financija sankcioniralo je u utorak nekoliko tvrtki i pojedinaca iz Irana, Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koje smatraju da su odgovorni za proizvodnju i prijenos iranskih dronova koje Rusija koristi u Ukrajini.
"Prioritet je razumijevanje kako strani dijelovi završavaju u iranskim bespilotnim letjelicama", rekao je David Albright, osnivač Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, koji je prošlog mjeseca objavio vlastitu analizu iranskih bespilotnih letjelica. Izvješće instituta navodi da osim zapadnih komponenti, postoje i dokazi da bi kineske tvrtke mogle opskrbljivati Iran kopijama zapadne robe za proizvodnju borbenih dronova.
Američka savezna agencija odgovorna za provođenje kontrole izvoza, Ured za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine, pokrenula je istragu o dijelovima zapadnog podrijetla koji su završili u iranskim dronovima.
James Rogers, izvanredni profesor ratnih studija na Sveučilištu Južne Danske, smatra da je vrijeme da UN razvije nova pravila za sprječavanje širenja tehnologije bespilotnih letjelica. "Ovo je globalni problem i zahtijeva globalno rješenje", zaključuje Rogers.
Prema izvješću, koje je vidio The Wall Street Journal, polovicu od ukupno 200 tehničkih komponenti iranskog drona proizvele su tvrtke sa sjedištem u SAD-u, a gotovo trećinu japanske tvrtke.
Do otkrića je došlo nakon što je ukrajinska vojska oborila nekoliko bespilotnih letjelica, uključujući iransku bespilotnu letjelicu Mohajer-6 koju su ukrajinski agenti hakirali tijekom leta i uspjeli učiniti da sleti netaknuta.
Komponente, koje je identificirala ukrajinska vojna obavještajna služba, provjerila je Neovisna antikorupcijska komisija (NAKO), neprofitna organizacija sa sjedištem u Kijevu koja je pregledala dron. NAKO je pokazao svoje izvješće WSJ-u.
Rezultati istrage posebno su zabrinjavajući jer je Iran posljednjih godina pod strogim sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa. Američke sankcije nametnute cijelom iranskom gospodarstvu djelomično su imale za cilj odsjeći zemlju od međunarodnog financiranja i trgovine potrebne za financiranje i razvoj vojske, uključujući bespilotne letjelice. Slično tome, zabrane izvoza komponenti koje bi se mogle koristiti za razvoj i proizvodnju modernog oružja, na snazi u SAD-u i Europi, osmišljene su kako bi se spriječilo Iran, Rusiju i druge zemlje da iskoriste tehničku stručnost Zapada.
Konkretno, servomotori u Mohajer-6, koji operaterima omogućuju manevriranje bespilotnom letjelicom, izradila je japanska tvrtka Tonegawa-Seiko, prema dokumentima ukrajinske obavještajne službe i NAKO-ovom izvješću. Mnoštvo drugih elektroničkih komponenti proizvele su Infineon Technologies AG u njemačkom vlasništvu i Microchip Technology sa sjedištem u Arizoni, dva najveća svjetska proizvođača čipova. A teleskopska infracrvena leća visoke rezolucije, koja se koristi u Mohajer-6 za nadzor i ciljanje, izgleda identična modelu izraelske tvrtke Ophir Optronics Solutions.
Tvrtke su rekle da istražuju nalaze, ali i upozorile da identificiranje podrijetla određene komponente može biti teško, čak i za kompaniju koja ih proizvodi. Na primjer, ukrajinska obavještajna služba sumnjala je da je infracrvenu kameru proizvela Sierra-Olympic Technologies, tvrtka sa sjedištem u Oregonu koja koristi leće Ophir, navodi se u izvješću. Ali Chris Johnston, osnivač i izvršni direktor Sierra-Olympica, rekao je nakon pregleda fotografija da su neki dijelovi kamere isti, ali su drugi drugačiji, sugerirajući da ne potječe iz njegove tvrtke.
Iranci su mogli nabaviti dijelove zapadnih vojnih zrakoplova oborenih u Iraku i Afganistanu ili od posrednika. "Rupe u zakonima prvenstveno koriste loši akteri koji odbijaju poštivati zakone SAD-a o izvozu", rekao je Johnston. Analitičari također upozoravaju kako je SAD uveo sankcije protiv Irana, ali mnoge druge vlade nisu.
Komponente proizvedene na zapadu naglašavaju poteškoće koje vlasti imaju u pokušaju da zaustave iranske isporuke dronova. Mnogi dijelovi nisu pod kontrolom izvoza i lako se mogu kupiti preko interneta i poslati u Iran preko drugih zemalja koje privlače manje pozornosti. Takvi su prekrcaji kršenje zakona, ali ih je teško spriječiti. Američko ministarstvo financija sankcioniralo je u utorak nekoliko tvrtki i pojedinaca iz Irana, Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koje smatraju da su odgovorni za proizvodnju i prijenos iranskih dronova koje Rusija koristi u Ukrajini.
"Prioritet je razumijevanje kako strani dijelovi završavaju u iranskim bespilotnim letjelicama", rekao je David Albright, osnivač Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, koji je prošlog mjeseca objavio vlastitu analizu iranskih bespilotnih letjelica. Izvješće instituta navodi da osim zapadnih komponenti, postoje i dokazi da bi kineske tvrtke mogle opskrbljivati Iran kopijama zapadne robe za proizvodnju borbenih dronova.
Američka savezna agencija odgovorna za provođenje kontrole izvoza, Ured za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine, pokrenula je istragu o dijelovima zapadnog podrijetla koji su završili u iranskim dronovima.
James Rogers, izvanredni profesor ratnih studija na Sveučilištu Južne Danske, smatra da je vrijeme da UN razvije nova pravila za sprječavanje širenja tehnologije bespilotnih letjelica. "Ovo je globalni problem i zahtijeva globalno rješenje", zaključuje Rogers.
