Možda nije prva biljka koja vam padne na pamet kada razmišljate o uzgoju na balkonu ili zdravoj prehrani, no upravo je ona posljednjih godina stekla status jednog od najvećih nutricionističkih otkrića. Ovo lisnato zeleno povrće intenzivnog, lagano paprenog okusa proglašeno je nutritivno najgušćom namirnicom na svijetu, a stručnjaci tvrde da ga je pritom iznenađujuće lako uzgojiti kod kuće.

Riječ je o potočarki, biljci koja prirodno raste uz hladne potoke i izvore, a pripada istoj porodici kupusnjača kao kupus, brokula i rikula. Najčešće se koristi u salatama, sendvičima, juhama i smoothiejima, no sve više ljudi uzgaja je i na vlastitim balkonima jer brzo raste i ne traži puno prostora.

Titulu "najzdravijeg povrća na svijetu" potočarka je dobila zahvaljujući istraživanju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), objavljenom u stručnom časopisu Preventing Chronic Disease. Znanstvenici su analizirali nutritivno najbogatije vrste voća i povrća, odnosno namirnice povezane sa smanjenjem rizika od kroničnih bolesti. Potočarka je bila jedina biljka koja je ostvarila maksimalnih 100 bodova od mogućih 100.

Potočarka sadrži vrlo malo kalorija, svega 11 na 100 grama, ali je bogata vitaminom K, koji je važan za zdravlje kostiju i zgrušavanje krvi. Osim toga, sadrži vitamin C, kalcij, magnezij i kalij, a stručnjaci ističu i da je odličan izbor za ljude koji žele povećati unos zelenog lisnatog povrća bez komplicirane pripreme.

Njezin okus mnogi opisuju kao kombinaciju rikule i senfa, s blagom pikantnošću koja jelima daje svježinu. Odlično se slaže s citrusima, jajima, sirevima i mesom, a kuhari je često koriste kao zamjenu za špinat ili blitvu. Može se jesti sirova, kratko pirjana ili dodati u pesto i krem juhe.

No možda je najzanimljivije to što za uzgoj potočarke nije potreban vrt. Kako piše The Guardian, biljka uspijeva i u običnoj tegli, pod uvjetom da ima dovoljno vlage i da nije izložena jakom suncu. Najjednostavniji način uzgoja je držati teglu u dubljem podlošku s vodom kako se zemlja nikada ne bi potpuno osušila.

Sjeme se sije plitko, gotovo na površini zemlje, a klijanje obično traje između sedam i 14 dana. Potočarka voli hladnije uvjete i polusjenu pa joj balkoni koji nisu cijeli dan na suncu zapravo više odgovaraju. Tijekom velikih ljetnih vrućina važno je redovito mijenjati vodu i paziti da zemlja ostane vlažna.

Prema vodiču portala Better Homes & Gardens, potočarka se može uzgajati i kao mikropovrće na kuhinjskoj prozorskoj dasci. U tom slučaju dovoljno je posijati sjeme u plitku posudu i održavati zemlju vlažnom. Mladi listovi mogu se brati već nakon nekoliko tjedana.

Postoji i jednostavan trik za početnike. Naime, potočarka se može vrlo lako ‘pelcati’. Ako u trgovini pronađete svježe stabljike s korijenom, dovoljno ih je staviti u vodu kako bi razvile novo korijenje, nakon čega se mogu presaditi u teglu.

Stručnjaci savjetuju da se potočarka jede što svježija jer brzo gubi hrskavost. Najbolje ju je čuvati u hladnjaku, s korijenom ili stabljikama u vodi, slično kao rezano cvijeće. Također je važno dobro je oprati prije konzumacije jer raste u izrazito vlažnim uvjetima.

Iako kod nas još nije toliko popularna kao rikula ili matovilac, potočarka bi, zbog svojih nutritivnih vrijednosti, brzog rasta i jednostavnog uzgoja, trebala postati nova omiljena biljka urbanih vrtlara.