Iako su mnogi očekivali da će ‘korona godina’ donijeti baby boom to se nažalost nije dogodilo. Prema mnogim istraživanjima, korona kriza dovela je do pada broja rođenih. Istraživanja provedena u brojim europskim državama pokazuju pad nataliteta devet mjeseci od početka kriza. Primjerice, najveći pad nataliteta zabilježen je u Španjolskoj, čak 20 posto. Pad je iznosio oko pet posto u Austriji. Stručnjaci ističu bi pandemija mogla imati dugoročnije posljedice na natalitet.
Razloge za pad nataliteta sigurno treba tražiti u socijalnim i zdravstvenim razlozima. Nema sumnje da je pandemija utjecala na socijalnu sigurnost, a zdravstveni razlozi također su vidljivi. Primjerice, neke žene su se bojale trudnoće zbog mogućnosti infekcije koronavirusom u bolnici. Osim toga, neki parovi su odustali od djece zbog ograničenih mogućnosti čuvanja djece u pandemiji (baka servis).
Austrijski demograf Tomasa Sobotke za austrijski dnevni list Kronen Zeitung ističe kako bi pandemija u budućnosti mogla imati posljedice na natalitet. U nekim državama žene već sada imaju djecu kasno, a za mnoge od njih će nakon pandemije možda biti i kasno. Lockdowni su također otežali mlađim parovima da se upoznaju i imaju intimne veze.
Gledano po državama vidljivo je primjerice da su države koje su imale velikih problema u prvom valu (Španjolska i Italija) imale i veliki pad nataliteta. Natalitet je pao i u Austriji i Francuskoj. Najmanji pad nataliteta zabilježen je Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj gdje je broj novorođenih ostao stabilan. Razloge tome treba tražiti u kvalitetnim socijalnim i pronatalitetnim politikama.
Primjećuje se i da zemlje koje su imale blaže prvo zaključavanje, poput Njemačke, nemaju snažan trend pada nataliteta. Istovremeno porast nataliteta bilježe samo zemlje u razvoju, poput Indonezije i Filipina.
kroativ.at
Razloge za pad nataliteta sigurno treba tražiti u socijalnim i zdravstvenim razlozima. Nema sumnje da je pandemija utjecala na socijalnu sigurnost, a zdravstveni razlozi također su vidljivi. Primjerice, neke žene su se bojale trudnoće zbog mogućnosti infekcije koronavirusom u bolnici. Osim toga, neki parovi su odustali od djece zbog ograničenih mogućnosti čuvanja djece u pandemiji (baka servis).
Austrijski demograf Tomasa Sobotke za austrijski dnevni list Kronen Zeitung ističe kako bi pandemija u budućnosti mogla imati posljedice na natalitet. U nekim državama žene već sada imaju djecu kasno, a za mnoge od njih će nakon pandemije možda biti i kasno. Lockdowni su također otežali mlađim parovima da se upoznaju i imaju intimne veze.
Gledano po državama vidljivo je primjerice da su države koje su imale velikih problema u prvom valu (Španjolska i Italija) imale i veliki pad nataliteta. Natalitet je pao i u Austriji i Francuskoj. Najmanji pad nataliteta zabilježen je Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj gdje je broj novorođenih ostao stabilan. Razloge tome treba tražiti u kvalitetnim socijalnim i pronatalitetnim politikama.
Primjećuje se i da zemlje koje su imale blaže prvo zaključavanje, poput Njemačke, nemaju snažan trend pada nataliteta. Istovremeno porast nataliteta bilježe samo zemlje u razvoju, poput Indonezije i Filipina.
kroativ.at
