Papa Franjo u nedjelju je imenovao 17 budućih kardinala, od kojih je 13 mlađih od 80 godina i imaju pravo birati i biti birani za Papu.
Konzistorij na kojem će Franjo proglasiti nove kardinale, prinčeve Crkve, bit će 19. studenoga.
Trojica od trinaestorice koji imaju pravo ući u konklavu su iz Europe, trojica iz Latinske Amerike, trojica iz SAD-a i po dvojica iz Afrike i Azije.
Listu novoimenovanih predvodi papinski nuncij u Siriji Mario Zenari, koji će unatoč tome što će postati kardinal ostati na toj dužnosti. Vjeruje se da je to prvi put u povijesti Crkve da će neki nuncij biti kardinal, što zorno pokazuje koliku pozornost Franjo pridaje Siriji, koju zove "zemljom mučenicom".
Najmlađi među budućim kardinalima je 49-godišnji Dieudonne Nzapalainga, nadbiskup Banguija, u Srednjoafričkoj Republici. Papa je prošle godine posjetio tu zemlju.
Među ostalima se ističu nadbiskup Brazilije Sergio da Rocha, nadbiskup Madrida Carlos Sierra, nadbiskup Chicaga Blase Cupich, kojem su baka i djed Hrvati, i nadbiskup Bruxellesa Jozef De Kesel.
Među četvoricom novih kardinala koji su stariji od 80 godina, što su simbolična imenovanja u znak zahvale i priznanja za dugu službu Crkvi, nalazi se 87-godišnji albanski župnik Ernest Simoni. On je u komunističkoj Albaniji proveo 18 godina u zatvoru, od čega većinu s prisilnim radom. Iznimna je rijetkost da župnici postaju kardinali.
Ovo će biti treći Franjin konzistorij otkako je izabran u ožujku 2013.
Srednjoafrička Republika, Bangladeš, Papua Nova Gvineja, Malezija i Lesoto po prvi put će dobiti kardinala, što naglašava Papino uvjerenje da je Crkva globalna institucija i da mora biti manje eurocentrična.
Nakon konzistorija 19. studenoga Crkva će imati 121 kardinala izbornika. Papa Ivan Pavao II. imenovao je 21, Benedikt XVI. njih 56, a Franjo 44. Iz Europe ih dolazi 54, iz Sjeverne Amerike 17, jednako toliko iz Latinske Amerike, 15 ih je iz Afrike, a 14 iz Azije i Oceanije.
Konzistorij na kojem će Franjo proglasiti nove kardinale, prinčeve Crkve, bit će 19. studenoga.
Trojica od trinaestorice koji imaju pravo ući u konklavu su iz Europe, trojica iz Latinske Amerike, trojica iz SAD-a i po dvojica iz Afrike i Azije.
Listu novoimenovanih predvodi papinski nuncij u Siriji Mario Zenari, koji će unatoč tome što će postati kardinal ostati na toj dužnosti. Vjeruje se da je to prvi put u povijesti Crkve da će neki nuncij biti kardinal, što zorno pokazuje koliku pozornost Franjo pridaje Siriji, koju zove "zemljom mučenicom".
Najmlađi među budućim kardinalima je 49-godišnji Dieudonne Nzapalainga, nadbiskup Banguija, u Srednjoafričkoj Republici. Papa je prošle godine posjetio tu zemlju.
Među ostalima se ističu nadbiskup Brazilije Sergio da Rocha, nadbiskup Madrida Carlos Sierra, nadbiskup Chicaga Blase Cupich, kojem su baka i djed Hrvati, i nadbiskup Bruxellesa Jozef De Kesel.
Među četvoricom novih kardinala koji su stariji od 80 godina, što su simbolična imenovanja u znak zahvale i priznanja za dugu službu Crkvi, nalazi se 87-godišnji albanski župnik Ernest Simoni. On je u komunističkoj Albaniji proveo 18 godina u zatvoru, od čega većinu s prisilnim radom. Iznimna je rijetkost da župnici postaju kardinali.
Ovo će biti treći Franjin konzistorij otkako je izabran u ožujku 2013.
Srednjoafrička Republika, Bangladeš, Papua Nova Gvineja, Malezija i Lesoto po prvi put će dobiti kardinala, što naglašava Papino uvjerenje da je Crkva globalna institucija i da mora biti manje eurocentrična.
Nakon konzistorija 19. studenoga Crkva će imati 121 kardinala izbornika. Papa Ivan Pavao II. imenovao je 21, Benedikt XVI. njih 56, a Franjo 44. Iz Europe ih dolazi 54, iz Sjeverne Amerike 17, jednako toliko iz Latinske Amerike, 15 ih je iz Afrike, a 14 iz Azije i Oceanije.
