Papa Lav XIV. danas je pozvao Libanonce da "ostanu" u svojoj zemlji, gdje je ekonomski kolaps pogoršao masovnu emigraciju, te pozvao na "pomirbu" kako bi se prevladale duboke političke i sektaške podjele u Libanonu. Doputovavši iz Turske u sklopu svog prvog inozemnog putovanja, Lav XIV. donio je poruku mira u Libanon, koji se boji povratka otvorenog sukoba s Izraelom.
Papa ponovio riječ "mir" 27 puta
U govoru u predsjedničkoj palači ubrzo nakon dolaska naglasio je potrebu za radom na "miru", riječ ponovljenu 27 puta, bez spominjanja regionalnih napetosti ili nedavnih izraelskih bombardiranja. Lav XIV. također je naglasio potrebu za "vlastima i institucijama koje prepoznaju da je opće dobro veće od dobra bilo koje stranke" i pozvao vladajuće da "služe narodu s predanošću i posvećenošću".
Govoreći o "krvarenju mladih ljudi i obitelji" koji napuštaju zemlju, priznao je da je "ponekad lakše pobjeći ili, jednostavno rečeno, praktičnije otići negdje drugdje". "Doista je potrebna hrabrost da se ostane u svojoj zemlji ili se u nju vrati", izjavio je.
Ekonomski kolaps od 2019. pogoršao je masovnu emigraciju iz zemlje, posebno među mladima, uključujući veliki broj kršćana. U nedostatku službenih podataka, neovisni istraživački centar al-Doualiya procjenjuje da je između 2012. i 2024. emigriralo 800.000 Libanonaca. Trenutna populacija procjenjuje se na 5,8 milijuna, uključujući više od milijun sirijskih izbjeglica.
Otpornost
U svom obraćanju dužnosnicima, civilnom društvu i diplomatskom zboru, koje je dočekano pljeskom, američki papa pozvao je Libanon da "krene teškim putem pomirenja" kako bi zacijelio "osobne i kolektivne rane".
"Ako te rane ne zacijele, ako ne radimo na zacjeljivanju sjećanja, na okupljanju onih koji su pretrpjeli nepravde, bit će teško krenuti prema miru", upozorio je. Zemlja je prošla kroz dugi građanski rat (1975.-1990.) nakon kojeg nije došlo do istinskog pomirenja.
Posljednji rat s Izraelom produbio je podjele, a šijitski Hezbolah otvorio je frontu protiv Izraela u listopadu 2023. kako bi podržao palestinski Hamas, što je izazvalo protivljenje velikog dijela drugih zajednica, uključujući kršćane. Papa je pohvalio "otpornost" naroda koji uvijek zna hrabro ustati suočen s nedaćama.
Libanonski predsjednik Joseph Aoun, jedini kršćanski šef države u arapskom svijetu, u svom je govoru ustvrdio da je "očuvanje Libanona, jedinog modela suživota" između kršćana i muslimana, "dužnost prema čovječanstvu".
"Recite cijelom svijetu da nećemo umrijeti, nećemo otići, nećemo očajavati i nećemo se predati. Ostajemo jedino mjesto susreta u našoj regiji - i, usuđujem se reći, u cijelom svijetu", nastavio je libanonski predsjednik.
Papa ponovio riječ "mir" 27 puta
U govoru u predsjedničkoj palači ubrzo nakon dolaska naglasio je potrebu za radom na "miru", riječ ponovljenu 27 puta, bez spominjanja regionalnih napetosti ili nedavnih izraelskih bombardiranja. Lav XIV. također je naglasio potrebu za "vlastima i institucijama koje prepoznaju da je opće dobro veće od dobra bilo koje stranke" i pozvao vladajuće da "služe narodu s predanošću i posvećenošću".
Govoreći o "krvarenju mladih ljudi i obitelji" koji napuštaju zemlju, priznao je da je "ponekad lakše pobjeći ili, jednostavno rečeno, praktičnije otići negdje drugdje". "Doista je potrebna hrabrost da se ostane u svojoj zemlji ili se u nju vrati", izjavio je.
Ekonomski kolaps od 2019. pogoršao je masovnu emigraciju iz zemlje, posebno među mladima, uključujući veliki broj kršćana. U nedostatku službenih podataka, neovisni istraživački centar al-Doualiya procjenjuje da je između 2012. i 2024. emigriralo 800.000 Libanonaca. Trenutna populacija procjenjuje se na 5,8 milijuna, uključujući više od milijun sirijskih izbjeglica.
Otpornost
U svom obraćanju dužnosnicima, civilnom društvu i diplomatskom zboru, koje je dočekano pljeskom, američki papa pozvao je Libanon da "krene teškim putem pomirenja" kako bi zacijelio "osobne i kolektivne rane".
"Ako te rane ne zacijele, ako ne radimo na zacjeljivanju sjećanja, na okupljanju onih koji su pretrpjeli nepravde, bit će teško krenuti prema miru", upozorio je. Zemlja je prošla kroz dugi građanski rat (1975.-1990.) nakon kojeg nije došlo do istinskog pomirenja.
Posljednji rat s Izraelom produbio je podjele, a šijitski Hezbolah otvorio je frontu protiv Izraela u listopadu 2023. kako bi podržao palestinski Hamas, što je izazvalo protivljenje velikog dijela drugih zajednica, uključujući kršćane. Papa je pohvalio "otpornost" naroda koji uvijek zna hrabro ustati suočen s nedaćama.
Libanonski predsjednik Joseph Aoun, jedini kršćanski šef države u arapskom svijetu, u svom je govoru ustvrdio da je "očuvanje Libanona, jedinog modela suživota" između kršćana i muslimana, "dužnost prema čovječanstvu".
"Recite cijelom svijetu da nećemo umrijeti, nećemo otići, nećemo očajavati i nećemo se predati. Ostajemo jedino mjesto susreta u našoj regiji - i, usuđujem se reći, u cijelom svijetu", nastavio je libanonski predsjednik.
