Posljednjih dana podigla se velika prašina oko gradnje Pelješkog mosta. Hoće li on ugroziti plovni put Bosne i Hercegovine?
Struka smatra - izgradnja Pelješkog mosta je morska agresija i ugrožavanje plovnog puta BiH, kao i pristupa međunarodnim vodama. Navode iz Hrvatske da je voda ispod mosta međunarodna - odbacuju, jer nikada nije obavljen proces morskog razgraničenja, piše Federalna.ba.
''Prema konvenciji o pravu mora, država koja ima duboko usječenu obalu, kao što je slučaj s BiH, susjedna država koja ima arhipelag i otoke, ne smije zatvoriti zemlju'', navodi Ševal Kovačević, v.d. predsjednika Pomorskog društva BiH i sudski vještak prometne struke.
Kovačević dodaje da dimenzije mosta ne zadovoljavaju međunarodne standarde za promet kruzera, podmornica, polaganja optičkih kablova. U Ministarstvu prometa i komunikacija BiH poručuju da se Hrvatska ponaša u skladu s dogovorom iz 2006.
''Vrlo je važno naglasiti da plovni put od 200 m podrazumijeva širinu osovinskih od stuba do stuba 285 metara, a po pitanju paralelnog prometa bitno je naglasiti da imamo 5 paralelnih puteva, što je jedinstven slučaj u svijetu'', ističe Igor Pejić, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija BiH
Jasno je - Pelješki most nova je politička igračka. Hoće li BiH zaustaviti gradnju Pelješkog mosta?
Ministrica EU fondova Hrvatske Gabrijela Žalac kazala je da nikakva prijetnja ne može ugroziti izgradnju Pelješkog mosta, s obzirom na to da je Europska komisija odobrila gradnju
Premijer Hrvatske Andrej Plenković smatra da je riječ o isfabrikovanoj temi u ljetnim mjesecima: ''Tema izgradnje mosta je i s nama i s partnerima iz BiH na dnevnom redu godinama''.
Osim bilateralnog, Pelješki most postao je i unutardržavni problem. Za predstavnike hrvatskog naroda u državnom Domu naroda ništa sporno, kao ni opoziciji iz reda hrvatskog naroda.
''To je projekt koji financira EK, to je projekt o kojem su razgovarali predstavnici BiH I Hrvatske, projekt za koji su ispunjeni uvjeti koji su se tražili od Hrvatske'', kaže Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990
Bosanskohercegovačko ne Pelješkom mostu stiglo je prije deset godina, kada je Predsjedništvo BiH odbilo dati suglasnost dok se ne riješe sva sporna pitanja - primat je morska granica.
''Nalaže se ministru vanjskih poslova BiH da pozove veleposlanika Republike Hrvatske u BiH i ponovi mu stavove Predsjedništva BiH, kao jedinog Ustavom nadležnog organa za vođenje vanjske politike, te ponovo zatraži da Republika Hrvatske ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta'', piše u stavu Predsjedništva BiH
Kako je, usprkos ovome, Europska unija Hrvatskoj osigurala 357 milijuna eura bespovratnih sredstava, pitaju se u SDA, čiji je predsjednik Glavnog odbora Halid Genjac zatražio odgovor od Europske komisije, a odgovore će zatražiti i grupa zastupnika u državnom parlamentu, koja će tražiti da naša zemlja Hrvatskoj uputi prosvjednu notu. No, o svemu će službeno tek nakon kolektivnog godišnjeg odmora.
''Ne možemo prihvatiti da se BiH za sva buduća vremena zatvori kao pomorska zemlja u smislu pristupa otvorenom moru'', kazao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA i jedan od inicijatora pisma.
Cijeli slučaj, tvrdi Mehmedović, agresija je na ekonomski razvoj BiH. Posljednju riječ će dati Predsjedništvo BiH. Hoće li BiH imati jedinstven stav, znat će se nakon šire rasprave planirane za redovnu sjednicu Parlamenta 6. rujna.
Struka smatra - izgradnja Pelješkog mosta je morska agresija i ugrožavanje plovnog puta BiH, kao i pristupa međunarodnim vodama. Navode iz Hrvatske da je voda ispod mosta međunarodna - odbacuju, jer nikada nije obavljen proces morskog razgraničenja, piše Federalna.ba.
''Prema konvenciji o pravu mora, država koja ima duboko usječenu obalu, kao što je slučaj s BiH, susjedna država koja ima arhipelag i otoke, ne smije zatvoriti zemlju'', navodi Ševal Kovačević, v.d. predsjednika Pomorskog društva BiH i sudski vještak prometne struke.
Kovačević dodaje da dimenzije mosta ne zadovoljavaju međunarodne standarde za promet kruzera, podmornica, polaganja optičkih kablova. U Ministarstvu prometa i komunikacija BiH poručuju da se Hrvatska ponaša u skladu s dogovorom iz 2006.
''Vrlo je važno naglasiti da plovni put od 200 m podrazumijeva širinu osovinskih od stuba do stuba 285 metara, a po pitanju paralelnog prometa bitno je naglasiti da imamo 5 paralelnih puteva, što je jedinstven slučaj u svijetu'', ističe Igor Pejić, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija BiH
Jasno je - Pelješki most nova je politička igračka. Hoće li BiH zaustaviti gradnju Pelješkog mosta?
Ministrica EU fondova Hrvatske Gabrijela Žalac kazala je da nikakva prijetnja ne može ugroziti izgradnju Pelješkog mosta, s obzirom na to da je Europska komisija odobrila gradnju
Premijer Hrvatske Andrej Plenković smatra da je riječ o isfabrikovanoj temi u ljetnim mjesecima: ''Tema izgradnje mosta je i s nama i s partnerima iz BiH na dnevnom redu godinama''.
Osim bilateralnog, Pelješki most postao je i unutardržavni problem. Za predstavnike hrvatskog naroda u državnom Domu naroda ništa sporno, kao ni opoziciji iz reda hrvatskog naroda.
''To je projekt koji financira EK, to je projekt o kojem su razgovarali predstavnici BiH I Hrvatske, projekt za koji su ispunjeni uvjeti koji su se tražili od Hrvatske'', kaže Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990
Bosanskohercegovačko ne Pelješkom mostu stiglo je prije deset godina, kada je Predsjedništvo BiH odbilo dati suglasnost dok se ne riješe sva sporna pitanja - primat je morska granica.
''Nalaže se ministru vanjskih poslova BiH da pozove veleposlanika Republike Hrvatske u BiH i ponovi mu stavove Predsjedništva BiH, kao jedinog Ustavom nadležnog organa za vođenje vanjske politike, te ponovo zatraži da Republika Hrvatske ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta'', piše u stavu Predsjedništva BiH
Kako je, usprkos ovome, Europska unija Hrvatskoj osigurala 357 milijuna eura bespovratnih sredstava, pitaju se u SDA, čiji je predsjednik Glavnog odbora Halid Genjac zatražio odgovor od Europske komisije, a odgovore će zatražiti i grupa zastupnika u državnom parlamentu, koja će tražiti da naša zemlja Hrvatskoj uputi prosvjednu notu. No, o svemu će službeno tek nakon kolektivnog godišnjeg odmora.
''Ne možemo prihvatiti da se BiH za sva buduća vremena zatvori kao pomorska zemlja u smislu pristupa otvorenom moru'', kazao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA i jedan od inicijatora pisma.
Cijeli slučaj, tvrdi Mehmedović, agresija je na ekonomski razvoj BiH. Posljednju riječ će dati Predsjedništvo BiH. Hoće li BiH imati jedinstven stav, znat će se nakon šire rasprave planirane za redovnu sjednicu Parlamenta 6. rujna.
