Svega od 0 do 34 posto ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima
Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku.
Važnost pranja ruku
Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega od 0 do 34 posto ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima. Kako objašnjava Tanja Pekez Pavliško dr. med., nije problem samo pranje ruku nakon toaleta, nego i prije i posije nekih radnji kao što: su pripremanje hrane, skrb o bolesnim, nakon kihanja i kašljanja, nakon rada sa smećem te prilikom ulaska u kuću. Naglašava kako je osobito važno prati ruke nakon mijenjanja pelena (noro virus), a ne treba zaboraviti niti prati ruke nakon diranja ljubimaca jer se tako mogu prenijeti rjeđe bolesti, tzv. zoonoze (posebno je opasna cista ehinokoka). "Rukama se najčešće prenosi Salmonela, E. colli, virusi (nora i adenovirusi, bolest dlanova, stopala i usta) i hepatitis A. Prati ruke treba i ako se previja neka rana", rekla je doktorica.
Antibakterijski sapun nije efikasan
Oko 1,8 milijuna djece mlađe od 5 godina umre svake godine od dijareje i upale pluća. Doktorica objašnjava kako bi pranje ruku sapunom moglo zaštititi 1 od 3 djece koji su dobili proljev i 1 od 5 djece s respiratornim infekcijama poput upale pluća. Iako ljudi širom svijeta peru ruke vodom, vrlo malo njih pere sapunom.
"Antibakterijski sapuni nisu efikasniji od običnih. Čak takvi sapuni mogu povećati rezistenciju vrlo otpornih bakterija. Važno je koristiti sapune koji ne oštećuju kožu osobito kod ljudi koji često moraju prati ruke i koji su podložni kožnim alergijama. Ako se ne može oprati ruka sapunom i vodom onda se mogu koristiti alkoholni pripravci koji moraju sadržavati najmanje 60% alkohola i s njima prati ruke'', naglašava doktorica Pekez Pavliško.
Pranjem ruku možemo smanjiti mogućnost pojavljivanja sljedećih bolesti:
Smanjuje broj ljudi koji su dobili proljev za 31%
Smanjuje proljev kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom za 58%
Smanjuje respiratorne bolesti, poput prehlade, u općoj populaciji od 16 do 21%
Kako rukama prenosimo zarazu?
Golom kožom ruku dotičemo sve predmete koji nas okružuju. Prava žarišta bakterija i virusa su upravo predmeti koje dnevno dotiče velik broj ljudi:
rukohvati u javnim prijevoznim sredstvima
ručke na košaricama i kolicima u hipermarketima
novac
tipke u liftovima
kvake na vratima
prekidači za svjetlo
jelovnici te posude za sol i papar u restoranima
kante za smeće
slavine za vodu, posebno u hotelima i restoranima
Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku.
Važnost pranja ruku
Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega od 0 do 34 posto ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima. Kako objašnjava Tanja Pekez Pavliško dr. med., nije problem samo pranje ruku nakon toaleta, nego i prije i posije nekih radnji kao što: su pripremanje hrane, skrb o bolesnim, nakon kihanja i kašljanja, nakon rada sa smećem te prilikom ulaska u kuću. Naglašava kako je osobito važno prati ruke nakon mijenjanja pelena (noro virus), a ne treba zaboraviti niti prati ruke nakon diranja ljubimaca jer se tako mogu prenijeti rjeđe bolesti, tzv. zoonoze (posebno je opasna cista ehinokoka). "Rukama se najčešće prenosi Salmonela, E. colli, virusi (nora i adenovirusi, bolest dlanova, stopala i usta) i hepatitis A. Prati ruke treba i ako se previja neka rana", rekla je doktorica.
Antibakterijski sapun nije efikasan
Oko 1,8 milijuna djece mlađe od 5 godina umre svake godine od dijareje i upale pluća. Doktorica objašnjava kako bi pranje ruku sapunom moglo zaštititi 1 od 3 djece koji su dobili proljev i 1 od 5 djece s respiratornim infekcijama poput upale pluća. Iako ljudi širom svijeta peru ruke vodom, vrlo malo njih pere sapunom.
"Antibakterijski sapuni nisu efikasniji od običnih. Čak takvi sapuni mogu povećati rezistenciju vrlo otpornih bakterija. Važno je koristiti sapune koji ne oštećuju kožu osobito kod ljudi koji često moraju prati ruke i koji su podložni kožnim alergijama. Ako se ne može oprati ruka sapunom i vodom onda se mogu koristiti alkoholni pripravci koji moraju sadržavati najmanje 60% alkohola i s njima prati ruke'', naglašava doktorica Pekez Pavliško.
Pranjem ruku možemo smanjiti mogućnost pojavljivanja sljedećih bolesti:
Smanjuje broj ljudi koji su dobili proljev za 31%
Smanjuje proljev kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom za 58%
Smanjuje respiratorne bolesti, poput prehlade, u općoj populaciji od 16 do 21%
Kako rukama prenosimo zarazu?
Golom kožom ruku dotičemo sve predmete koji nas okružuju. Prava žarišta bakterija i virusa su upravo predmeti koje dnevno dotiče velik broj ljudi:
rukohvati u javnim prijevoznim sredstvima
ručke na košaricama i kolicima u hipermarketima
novac
tipke u liftovima
kvake na vratima
prekidači za svjetlo
jelovnici te posude za sol i papar u restoranima
kante za smeće
slavine za vodu, posebno u hotelima i restoranima
