U Zenici i Tuzli postavljeni su plakati islamskoga sadržaja iza kojih stoji organizacija "Vodič do dženetta", čiji je sadržaj podijelilo tamošnju javnost i izazvao proturječne ocjene. Na plakatima se poziva na slijeđenje islamskih pravila življenja, napose oko nošenja hidžaba kod žena te obavljanje molitve, odnosno vjerskoga obreda namaza. S jedne strane, organizacija iza plakata tvrdi da je njihova svrha potaknuti ljude na promišljanje o vjeri i pripremu za ahiret (zagrobni život), dok dio javnosti, uključujući i Bošnjake koji su sekularno orijentirani, ove poruke doživljava kao provokaciju, čak prijetnju multietničkom karakteru BiH.
Ovi plakati predstavljaju manifestaciju trenda koji postaje sve vidljiviji na Balkanu, posebno u poslijeratnim društvima koja se suočavaju s identitetskim krizama, društvenim podjelama i ekonomskim poteškoćama. Na ovakvim se prostorima religiozni izrazi često povezuju s nacionalnim identitetom, a u Bosni i Hercegovini islam, kao dominantna religija među Bošnjacima, ima važno mjesto u kulturnom i političkom životu. U kontekstu ovih plakata Bošnjaci se suočavaju s dvosjeklim pitanjem: s jedne strane to je pitanje očuvanja vjerske slobode i kulturnog identiteta, a s druge strane balansiranja tih sloboda u viševjerskom društvu. Komentari na društvenim mrežama odražavaju složenost ovog fenomena. Mnogi sekularno orijentirani Bošnjaci smatraju da su ovi plakati agresivan čin prema njihovoj autonomiji i načinu života, kao i potencijalni uzrok novih podjela u društvu. Primjerice, neki ističu da su ovi plakati "autogolovi" koji BiH stavljaju u neugodan položaj pred zapadnom javnošću.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog uplitanja religije u javni prostor i mogućeg utjecaja na budućnost multietničkog karaktera zemlje. Reakcije na društvenim mrežama također ukazuju na strahove vezane uz sve veći utjecaj selefijske ideologije. Posebice stoga što su postavljeni, i iako nemaju nikakve poveznice, samo dva dana nakon što se dogodio teroristički napad u Bosanskoj Krupi. No, organizacija "Vodič do dženneta" i poklonici smatraju da imaju pravo javno iznositi vjerske stavove te da to ne bi trebao biti problem u zemlji s "demokratskim načelima". Preko te stranice objavljuju se predavanja i poruke islamskih klerika Elvedina Pezića ili Safeta Kuduzovića koje su često prožete kontroverznim stajalištima, poput Pezićevih savjeta kako istući ženu da se ne vide modrice. Podrška plakatima dolazi i iz drugih islamskih organizacija, poput N-UM-a, koja tvrdi da nema ničeg kontroverznog u njima. Zastupnici ovih stajališta ističu da je riječ o slobodi govora i izražavanju religioznosti, koja se ne bi smjela tretirati kao prijetnja, nego kao dio vjerskog pluralizma.
Večernji list
Ovi plakati predstavljaju manifestaciju trenda koji postaje sve vidljiviji na Balkanu, posebno u poslijeratnim društvima koja se suočavaju s identitetskim krizama, društvenim podjelama i ekonomskim poteškoćama. Na ovakvim se prostorima religiozni izrazi često povezuju s nacionalnim identitetom, a u Bosni i Hercegovini islam, kao dominantna religija među Bošnjacima, ima važno mjesto u kulturnom i političkom životu. U kontekstu ovih plakata Bošnjaci se suočavaju s dvosjeklim pitanjem: s jedne strane to je pitanje očuvanja vjerske slobode i kulturnog identiteta, a s druge strane balansiranja tih sloboda u viševjerskom društvu. Komentari na društvenim mrežama odražavaju složenost ovog fenomena. Mnogi sekularno orijentirani Bošnjaci smatraju da su ovi plakati agresivan čin prema njihovoj autonomiji i načinu života, kao i potencijalni uzrok novih podjela u društvu. Primjerice, neki ističu da su ovi plakati "autogolovi" koji BiH stavljaju u neugodan položaj pred zapadnom javnošću.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog uplitanja religije u javni prostor i mogućeg utjecaja na budućnost multietničkog karaktera zemlje. Reakcije na društvenim mrežama također ukazuju na strahove vezane uz sve veći utjecaj selefijske ideologije. Posebice stoga što su postavljeni, i iako nemaju nikakve poveznice, samo dva dana nakon što se dogodio teroristički napad u Bosanskoj Krupi. No, organizacija "Vodič do dženneta" i poklonici smatraju da imaju pravo javno iznositi vjerske stavove te da to ne bi trebao biti problem u zemlji s "demokratskim načelima". Preko te stranice objavljuju se predavanja i poruke islamskih klerika Elvedina Pezića ili Safeta Kuduzovića koje su često prožete kontroverznim stajalištima, poput Pezićevih savjeta kako istući ženu da se ne vide modrice. Podrška plakatima dolazi i iz drugih islamskih organizacija, poput N-UM-a, koja tvrdi da nema ničeg kontroverznog u njima. Zastupnici ovih stajališta ističu da je riječ o slobodi govora i izražavanju religioznosti, koja se ne bi smjela tretirati kao prijetnja, nego kao dio vjerskog pluralizma.
Večernji list
