Igra nazvana "Plavi kit" puni naslovne strane širom Europe i svijeta, a stigla su i službena upozorenja policijskih snaga o opasnosti te igre što je zabrinulo brojne roditelje.
"Plavi kit" je izazov u kom sudionici dobivaju od administratora igre 50 izazova koje trebaju ispuniti, a oni idu od horor filmova, slušanja određenih pjesama do samoozlijeđivanja. Navodno, 50. dana se od sudionika traži da izvrše samoubojstvo.
Naziv igre potiče od ustaljenog vjerovanja da su plavi kitovi skloni namjernom nasukavanju da bi umrli.
Ovo nije prva online igra koja je izazvala ovu vrstu zabrinutosti. jer je prije četiri godine bio popularan Neknominate izazov koji su povezivali sa više smrti tinejdžera u Irskoj i Velikoj Britaniji.
Online izazovi se vrlo lako šire internetom jer im ne treba podrška mainstream medija, treba se samo sjetiti Ice Bucket izazova koji je bio popularan i regiji, iako je umnogome bio obesmišljen jer većina sudionika nije doista donirala novac.
Nije lako točno utvrditi kada se ova igra prvi put počela spominjati, ali je prošle godine povezivana sa smrću 130 tinejdžera u Rusiji. Međutim, osim nasumičnih novinskih članaka nema niti jedne potvrde između tih smrti i navodnog izazova.
Mnogi mediji navode da je izazov upravo i nastao u Rusiji, a ruska Novaja Gazeta je objavila svojevremeno tekst u kojem detaljno opisuje igru i navodi da je vjerojatno odgovorna za smrt barem 80 tinejdžera. Radio Slobodna Europa je nakon toga istraživao priču i utvrdio da nema niti jednog dokaza o povezanosti tog izazova i samoubojstva tinejdžera.
Potpuno su sumnjive i priče o navodnom kreatoru igre Filipu Budejkinu koji je u zatvoru zbog toga što je inspirirao više djevojaka da se ubiju u izazovu i to navodno priznao. Međutim, ti izvještaji o priznanju su objavljeni samo u ruskim tabloidima, a potom u svibnju ove godine preuzeti od strane brojnih europskih tabloida.
Budejkinov odvjetnik je za RSE kazao da je njegov klijent pritvoren zbog sumnje da je povezan sa jednim slučajem samoubojstva, iako je u početku bio povezivan sa 15, i da smatra da je zatvoren samo zbog velikog pritiska javnosti, javljaju Vijesti.me.
Skoro je izvjesno da je "Plavi kit" školska verzija izmišljenih vijesti, ali je nevjerojatno širenje tih informacija u međuvremenu kreiralo pravi problem.
Inspirirani izvještajima medija, mnogi mladi, ali i stariji, koriste strah i radoznalost o temi, da ohrabruju druge da se samoozlijeđivaju, da ispunjavaju izazove i potom to postavljaju online uz objašnjenje da se radi o "Plavom kitu".
Upravo su interes medija na toj razini, kao i reakcije službenih institucija, bile razlog brojnim kritikama jer su (ne)namjerno pomogli širenju priče. Takođe, banalizira se i sam problem samoubojstava kod djece tako što se pripisuje online izazovima, a većina ozbiljnih istraživanja je pokazala da je samo 0.6% samoubojstava počinjeno zbog nečeg što se dogodilo na internetu.
Obiteljski razlozi i psihički problemi su dominantan razlog samoubojstava, čak i u slučaju djece koja su igrala igru, jer je istraživanje RSE pokazalo da su brojni tinejdžeri ostvarili kontakt sa administratorima "Plavog kita", ali odmah odustali od igre jer su samo bili radoznali da li ona postoji.
Plavi kit otvara pitanje utjecaja medija i moći interneta, te jasno naznačava potrebu za digitalnom medijskom pismenosti i izazova koje lažne vijesti predstavljaju za mlade ljude. Možda je u nekom trenutku to i bila samo lažna vijest, ali sada je definitivno stvar za brigu.
"Plavi kit" je izazov u kom sudionici dobivaju od administratora igre 50 izazova koje trebaju ispuniti, a oni idu od horor filmova, slušanja određenih pjesama do samoozlijeđivanja. Navodno, 50. dana se od sudionika traži da izvrše samoubojstvo.
Naziv igre potiče od ustaljenog vjerovanja da su plavi kitovi skloni namjernom nasukavanju da bi umrli.
Ovo nije prva online igra koja je izazvala ovu vrstu zabrinutosti. jer je prije četiri godine bio popularan Neknominate izazov koji su povezivali sa više smrti tinejdžera u Irskoj i Velikoj Britaniji.
Online izazovi se vrlo lako šire internetom jer im ne treba podrška mainstream medija, treba se samo sjetiti Ice Bucket izazova koji je bio popularan i regiji, iako je umnogome bio obesmišljen jer većina sudionika nije doista donirala novac.
Nije lako točno utvrditi kada se ova igra prvi put počela spominjati, ali je prošle godine povezivana sa smrću 130 tinejdžera u Rusiji. Međutim, osim nasumičnih novinskih članaka nema niti jedne potvrde između tih smrti i navodnog izazova.
Mnogi mediji navode da je izazov upravo i nastao u Rusiji, a ruska Novaja Gazeta je objavila svojevremeno tekst u kojem detaljno opisuje igru i navodi da je vjerojatno odgovorna za smrt barem 80 tinejdžera. Radio Slobodna Europa je nakon toga istraživao priču i utvrdio da nema niti jednog dokaza o povezanosti tog izazova i samoubojstva tinejdžera.
Potpuno su sumnjive i priče o navodnom kreatoru igre Filipu Budejkinu koji je u zatvoru zbog toga što je inspirirao više djevojaka da se ubiju u izazovu i to navodno priznao. Međutim, ti izvještaji o priznanju su objavljeni samo u ruskim tabloidima, a potom u svibnju ove godine preuzeti od strane brojnih europskih tabloida.
Budejkinov odvjetnik je za RSE kazao da je njegov klijent pritvoren zbog sumnje da je povezan sa jednim slučajem samoubojstva, iako je u početku bio povezivan sa 15, i da smatra da je zatvoren samo zbog velikog pritiska javnosti, javljaju Vijesti.me.
Skoro je izvjesno da je "Plavi kit" školska verzija izmišljenih vijesti, ali je nevjerojatno širenje tih informacija u međuvremenu kreiralo pravi problem.
Inspirirani izvještajima medija, mnogi mladi, ali i stariji, koriste strah i radoznalost o temi, da ohrabruju druge da se samoozlijeđivaju, da ispunjavaju izazove i potom to postavljaju online uz objašnjenje da se radi o "Plavom kitu".
Upravo su interes medija na toj razini, kao i reakcije službenih institucija, bile razlog brojnim kritikama jer su (ne)namjerno pomogli širenju priče. Takođe, banalizira se i sam problem samoubojstava kod djece tako što se pripisuje online izazovima, a većina ozbiljnih istraživanja je pokazala da je samo 0.6% samoubojstava počinjeno zbog nečeg što se dogodilo na internetu.
Obiteljski razlozi i psihički problemi su dominantan razlog samoubojstava, čak i u slučaju djece koja su igrala igru, jer je istraživanje RSE pokazalo da su brojni tinejdžeri ostvarili kontakt sa administratorima "Plavog kita", ali odmah odustali od igre jer su samo bili radoznali da li ona postoji.
Plavi kit otvara pitanje utjecaja medija i moći interneta, te jasno naznačava potrebu za digitalnom medijskom pismenosti i izazova koje lažne vijesti predstavljaju za mlade ljude. Možda je u nekom trenutku to i bila samo lažna vijest, ali sada je definitivno stvar za brigu.
