Europa se nalazi na povijesnoj prekretnici, sigurnost joj je ugrožena i ulaganje u obranu je prioritet, rekao je u ponedjeljak u Parizu hrvatski premijer Andrej Plenković, piše Hina.
“Europska sigurnost je ugrožena, a narušeni su i neki od temelja transatlantskih odnosa”, rekao je Plenković u predavanju koje je održao u Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
U predavanju naslovljenom “Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja”, Plenković je rekao da se više ne može uzimati zdravo za gotovo institucionalnu, energetsku ili demografsku stabilnost europskih društava te da su ulaganja u obranu prioritet europskog kontinenta.
“Europa se još jednom nalazi na povijesnoj prekretnici: u trenutku kada moramo lucidno sagledati napetosti koje se gomilaju, ali i resurse koje imamo da bismo na njih odgovorili”, rekao je premijer.
Ustvrdio je da je Europa suočena s najopasnijom sigurnosnom situacijom od kraja hladnog rata, posebno izdvojivši rusku agresiju na Ukrajinu, porast hibridnih prijetnji i ubrzanu proizvodnju oružja u Rusiji.
Hrvatska utrostručila obrambeni proračun
Stoga Europa mora prilagoditi svoju industriju, svoje zalihe i investicije kako bi držala korak s protivnikom koji je svoje gospodarstvo stavio u službu rata, rekao je premijer.
Istaknuo je da je Hrvatska sa svoje strane u utrostručila svoj obrambeni proračun u manje od deset godina, da će 2027. dosegnuti izdvajanje od 2,5 posto svoga BDP-a na obranu, a do 2030. na tri posto.
Dodao je da Hrvatska danas jedna od vodećih zemalja u proizvodnji FPV dronova i da tijesno surađuje s Nizozemskom i Latvijom u koaliciji za dronove te da hrvatska poduzeća drže 80 posto tržišta u svijetu kada je riječ o strojevima za razminiranje na daljinsko upravljanje.
Naglasio je da je rat u Ukrajini postao “odlučujući test za europsku sigurnost” i ponovio da se zauzima pravedan i održiv mir, koji se poštuje ukrajinski suverenitet.
“Granice se ne mogu mijenjati silom, a važno je da Ukrajina dobije trajna sigurnosna jamstva”, rekao je Plenković, dodajući da Europa mora imati središnju ulogu u svakom mirovnom rješenju.
Istaknuo je da je Hrvatska od 2022. godine dala Ukrajini 317 milijuna eura pomoći i da je primila 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica.
Nova američka strategija otvara velika pitanja
Plenković je kazao da nova američka strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se govori o “civilizacijskom brisanju Europe” i ističe da ondje treba podržati tvrdu desnicu, "signalizira duboku promjenu u načinu na koji Washington shvaća svoju ulogu u svijetu".
Istaknuo je da je to suverena stvar Sjedinjenih Država, ali da strategija otvara velika pitanja za Europu u vezi s održivošću transatlantskih jamstava, s dijeljenjem strateškog tereta i u vezi s europskom sposobnošću da se brani ako se smanji američka nazočnost.
“Europa se mora pripremiti preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost – ne protiv Sjedinjenih Država, već za stabilnost transatlantskog prostora”, rekao je.
Istaknuo je da je proširenje EU-a postalo geopolitička nužnost, da se Hrvatska zauzima za integraciju država zapadnog Balkana te Ukrajine i Moldavije. Posebno je istaknuo važnost Bosne i Hercegovine s obzirom da u njoj žive Hrvati kao konstitutivni narod i s obzirom na duljinu zajedničke granice.
“Stabilnost Bosne i Hercegovine zahtijeva poštivanje njezina ustavnog okvira i jednakosti njezina tri konstitutivna naroda”, rekao je, dodajući da je funkcionalna, europska i stabilna Bosna i Hercegovina u interesu je cijele regije – i Unije.
Thompson? To ljevica polarizira društvo
U raspravi je Plenkoviću postavljeno pitanje o ljetošnjem koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu, koji je imao odjeka i u francuskim medijima u kojima je taj događaj prikazan kao ustašonostalgičan. Sporna je pjesma "Bojna Čavoglave" koja počinje ustaškim usklikom "Za dom spremni".
Plenković je rekao da je riječ o vrlo popularnom pjevaču, koji u Zagrebu rijetko ima koncerte i koji istu pjesmu izvodi već 30 godina te da tu nema ničeg novog.
Rekao da je jedan dio lijevog političkog spektra koristi svaku priliku za polarizaciju društva kako bi na tome poentirali.
“Europska sigurnost je ugrožena, a narušeni su i neki od temelja transatlantskih odnosa”, rekao je Plenković u predavanju koje je održao u Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
U predavanju naslovljenom “Europa na raskrižju: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja”, Plenković je rekao da se više ne može uzimati zdravo za gotovo institucionalnu, energetsku ili demografsku stabilnost europskih društava te da su ulaganja u obranu prioritet europskog kontinenta.
“Europa se još jednom nalazi na povijesnoj prekretnici: u trenutku kada moramo lucidno sagledati napetosti koje se gomilaju, ali i resurse koje imamo da bismo na njih odgovorili”, rekao je premijer.
Ustvrdio je da je Europa suočena s najopasnijom sigurnosnom situacijom od kraja hladnog rata, posebno izdvojivši rusku agresiju na Ukrajinu, porast hibridnih prijetnji i ubrzanu proizvodnju oružja u Rusiji.
Hrvatska utrostručila obrambeni proračun
Stoga Europa mora prilagoditi svoju industriju, svoje zalihe i investicije kako bi držala korak s protivnikom koji je svoje gospodarstvo stavio u službu rata, rekao je premijer.
Istaknuo je da je Hrvatska sa svoje strane u utrostručila svoj obrambeni proračun u manje od deset godina, da će 2027. dosegnuti izdvajanje od 2,5 posto svoga BDP-a na obranu, a do 2030. na tri posto.
Dodao je da Hrvatska danas jedna od vodećih zemalja u proizvodnji FPV dronova i da tijesno surađuje s Nizozemskom i Latvijom u koaliciji za dronove te da hrvatska poduzeća drže 80 posto tržišta u svijetu kada je riječ o strojevima za razminiranje na daljinsko upravljanje.
Naglasio je da je rat u Ukrajini postao “odlučujući test za europsku sigurnost” i ponovio da se zauzima pravedan i održiv mir, koji se poštuje ukrajinski suverenitet.
“Granice se ne mogu mijenjati silom, a važno je da Ukrajina dobije trajna sigurnosna jamstva”, rekao je Plenković, dodajući da Europa mora imati središnju ulogu u svakom mirovnom rješenju.
Istaknuo je da je Hrvatska od 2022. godine dala Ukrajini 317 milijuna eura pomoći i da je primila 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica.
Nova američka strategija otvara velika pitanja
Plenković je kazao da nova američka strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se govori o “civilizacijskom brisanju Europe” i ističe da ondje treba podržati tvrdu desnicu, "signalizira duboku promjenu u načinu na koji Washington shvaća svoju ulogu u svijetu".
Istaknuo je da je to suverena stvar Sjedinjenih Država, ali da strategija otvara velika pitanja za Europu u vezi s održivošću transatlantskih jamstava, s dijeljenjem strateškog tereta i u vezi s europskom sposobnošću da se brani ako se smanji američka nazočnost.
“Europa se mora pripremiti preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost – ne protiv Sjedinjenih Država, već za stabilnost transatlantskog prostora”, rekao je.
Istaknuo je da je proširenje EU-a postalo geopolitička nužnost, da se Hrvatska zauzima za integraciju država zapadnog Balkana te Ukrajine i Moldavije. Posebno je istaknuo važnost Bosne i Hercegovine s obzirom da u njoj žive Hrvati kao konstitutivni narod i s obzirom na duljinu zajedničke granice.
“Stabilnost Bosne i Hercegovine zahtijeva poštivanje njezina ustavnog okvira i jednakosti njezina tri konstitutivna naroda”, rekao je, dodajući da je funkcionalna, europska i stabilna Bosna i Hercegovina u interesu je cijele regije – i Unije.
Thompson? To ljevica polarizira društvo
U raspravi je Plenkoviću postavljeno pitanje o ljetošnjem koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu, koji je imao odjeka i u francuskim medijima u kojima je taj događaj prikazan kao ustašonostalgičan. Sporna je pjesma "Bojna Čavoglave" koja počinje ustaškim usklikom "Za dom spremni".
Plenković je rekao da je riječ o vrlo popularnom pjevaču, koji u Zagrebu rijetko ima koncerte i koji istu pjesmu izvodi već 30 godina te da tu nema ničeg novog.
Rekao da je jedan dio lijevog političkog spektra koristi svaku priliku za polarizaciju društva kako bi na tome poentirali.
