Naknada za podizanje gotovine sa bankomata druge banke, bilo da to radite u BiH ili u inozemstvu, značajno su poskupile i, ako ne pazite, mogu da vas koštaju i preko 20 maraka za relativno niske iznose.
Kako su za CAPITAL objasnili bankari, a to pokazuju i cjenovnici banaka, visina naknade za korištenje tuđeg bankomata naplaćuje se fiksno i do 15 maraka, na što se potom obračunava i postotak za iznos koji se podiže.
Radilo se o hitnosti, fizičkoj nemogućnosti ili lijenosti da dođete do svog bankomata, visoke naknade imaju gotovo svi. Većina sugovornika smatra da je ovo jedan od načina da banke nadoknade gubitke na zaradi koje trenutno trpe zbog pada kamatnih stopa i broja plasiranih kredita. Bilansi pokazuju da banke zarađuju više nego ikada, a to je upravo profit ostvaren kroz dodatne prihode od naknada i provizija.
Pretražujući sajtove banaka i njihove aktualne cjenovnike u Srpskoj, vidjeli smo da je najskuplji bankomat Intesa Sanpaolo banke čija je tarifa za podizanje gotovine debitnom karticom Banke na POS uređaju ili bankomatu drugih banaka u BiH 1,50 posto od iznosa plus fiksni iznos od 15 KM. Ako novac podižete u inozemstvu, koštat će vas jednako. Sugovornik portala CAPITAL priča da je na bankomatu UniCredit banke podigao 500 KM pomoću Intezine Visa kartice i da ga je to koštalo 22,5 KM koliko je iznosila naknada.
“Podizao sam novac u drugom gradu, u kojem nema bankomata moje banke i na 500 maraka platio sam 22,50 KM naknade. Mislim da je to preko svake mjere skupo. Naravno, visinu naknade sam vidio kasnije kada sam provjerio. Ranije sam par puta morao da podignem i sjećam se da je bila provizija pet maraka. Bio sam spreman na poskupljenja, čak i da je 10 maraka, jer mi je bilo hitno. Stvarno nisam očekivao da će biti toliko“, kaže ovaj Banjalučanin.
Nitko od sugovornika Capitala nije znao kada je točno došlo do poskupljenja, ali uglavnom svi kažu da banke jednom ili dva puta godišnje prave presjek cijena svojih usluga i korigiraju ih.
Pregledajući sajtove banaka vidjeli smo da niži iznos od Intesa banke naplaćuje Nova banka. Prema njihovom cjenovniku, naknada za podizanje gotovine na bankomatima banaka u zemlji i inozemstvu iznosi 2,5 posto plus minimalno 10 KM.
U Sberbanci podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu naplaćuju se 2,5 posto, plus fiksno 10 KM. Ova banka za premium pakete u zemlji i inozemstvu dopušta podizanje bez naknade, dok za iznose do 200 KM naplaćuje ranije spomenuti iznos i postotak.
Addiko banka za isplate na bankomatima drugih banaka naplaćuje 1,5 posto od iznosa, kao i 12 KM fiksno. Na bankomatima grupacije čija je članica, u zemljama u okruženju naplaćuje 2,5 posto od podignutog iznosa.
NLB Banka za podizanje novca na tuđim bankomatima u zemlji i inozemstvu naplaćuje 2,50 iznosa i minimalno sedam maraka provizije, dok Komercijalna naplaćuje tri posto i 10 maraka.
Unicredit banka takođe naplaćuje 2,5 posto i 10 KM jednokratno, a Ziraat od tri do četiri posto i četiri do šest maraka fiksno za podizanje u zemlji, a jedini su koji imaju visoku naknadu samo za unozemstvo i ona košta 15 maraka.
Agencija kreće u kontrolu provizija
Gostujući u podcastu „Pretres“ koji organizira portal CAPITAL i Transparency International BiH koji će biti emitiran 27. svibnja 2022. godine, vršitelj dužnosti direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput je istakao da je točno da su banke imale duplo veću dobit u 2021. u odnosu na 2020. godinu, ali da je to bilo dijelom i zbog pandemije. On je sada najavio kontrolu banaka i to baš zbog visine njihovih naknada.
„Prošlogodišnja dobit je veća i u odnosu na 2019. godinu. Struktura prihoda banaka se mijenja, smanjuju se tzv. kamatonosni prihodi i povećavaju se prihodi od naknada i to je trend koji za klijenta nije dobar“, rekao je Šuput.
On je rekao da su se ove godine desila dva dobra zakona koji su ograničili koliko banka može da zarađuje na plaćanju karticama i na formiranju osnovnog, odnosno onog najjeftinijeg računa.
„Mi kao regulator analiziramo te naknade i u razgovorima sa bankama pokušavamo da ih dovedemo u mjeru koja je prihvatljiva. Donijeli smo odluku da ćemo ići u kontrole banka vezano upravo za te naknade. Mi smo našim internim odlukama propisali da ako su banke neku naknadu povećale za 50 ili 100 posto, a u zadnjih 30 dana imamo takve slučajeve, morat će da dokažu da su se njihovi troškovi povećali za toliko“, kaže Šuput.
Dodao je da su povećane i naknade na mobilnom i elektronskom bankarstvu i to za 50 posto.
„Možete da ih povećate ako nam dokažete da se vama trošak povećao za 50 posto. Ukoliko nam ne dokažete, ne možete toliko povećati. Opet se suočavamo i sa nerazumijevanjem Centralne banke koja je bankama povećala naknade, a onda banke povećavaju klijentima“, rekao je Šuput.
Kutle: Kompenziramo pad prihoda od kredita
Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže da svaka banka sam formira svoje tarife i da se u tom smislu orijentiraju prema zahtjevima i stanju tržišta, ponude i potražnje, onoga šta rade druge banke, kako bi bile konkurentne, jer znaju da ima dovoljno banaka i da će onda klijenti, ako ne budu zadovoljni uslugama tražiti neke druge.
„Jasno je da su sve banke podigle visinu naknada gdje god su mogle, jer se topi prihod na drugim dijelovima, odnosno na kreditima. Svaka usluga, u ovom slučaju je to naknada za podizanje novca na bankomatu druge banke, prvo u obračunu ima svoje troškove. Obračuna se što nju košta vaše podizanje novca, dakle bankomat i njegovo održavanje, punjenje i pražnjenje, sve što je troškovna strana, na koju se doda još neki iznos kao njenu zaradu“, objasnio je Kutle.
Na pitanje da li je to ipak puno, on kaže da ne može komentirati ni kao radnik Udruženja banaka BiH, a kao građanin neće.
Ekonomista Marko Đogo kaže da na visinu ove naknade utječe više faktora, a da građani trebaju biti svjesni koliko će ih koštati nestrpljivost.
„Nisu troškovi banaka da osiguraju gotovinu baš tako veliki da bi se opravdala tolika visina naknade, ali u ovom slučaju je to dio tržišne utakmice, jer ni vi niste prinuđeni da podignete toliko novca. Vjerojatno ste mogli sa svog bankomata da podignete ili da odete tamo gdje se nalazi, da platite taksi. Zato onda plaćate banci naknadu za korištenje tuđeg bankomata. To je nešto što ne mogu da se usudim da osudim, ali jeste iskorištavanje situacije. Mislim da košta značajno više od troškova usluge, ali banke to procjenjuju i tu nalaze svoju matematiku, a na vama je da ne da koristite tu uslugu i budete svjesni da vas to čeka“, savjetuje Đogo.
Kako su za CAPITAL objasnili bankari, a to pokazuju i cjenovnici banaka, visina naknade za korištenje tuđeg bankomata naplaćuje se fiksno i do 15 maraka, na što se potom obračunava i postotak za iznos koji se podiže.
Radilo se o hitnosti, fizičkoj nemogućnosti ili lijenosti da dođete do svog bankomata, visoke naknade imaju gotovo svi. Većina sugovornika smatra da je ovo jedan od načina da banke nadoknade gubitke na zaradi koje trenutno trpe zbog pada kamatnih stopa i broja plasiranih kredita. Bilansi pokazuju da banke zarađuju više nego ikada, a to je upravo profit ostvaren kroz dodatne prihode od naknada i provizija.
Pretražujući sajtove banaka i njihove aktualne cjenovnike u Srpskoj, vidjeli smo da je najskuplji bankomat Intesa Sanpaolo banke čija je tarifa za podizanje gotovine debitnom karticom Banke na POS uređaju ili bankomatu drugih banaka u BiH 1,50 posto od iznosa plus fiksni iznos od 15 KM. Ako novac podižete u inozemstvu, koštat će vas jednako. Sugovornik portala CAPITAL priča da je na bankomatu UniCredit banke podigao 500 KM pomoću Intezine Visa kartice i da ga je to koštalo 22,5 KM koliko je iznosila naknada.
“Podizao sam novac u drugom gradu, u kojem nema bankomata moje banke i na 500 maraka platio sam 22,50 KM naknade. Mislim da je to preko svake mjere skupo. Naravno, visinu naknade sam vidio kasnije kada sam provjerio. Ranije sam par puta morao da podignem i sjećam se da je bila provizija pet maraka. Bio sam spreman na poskupljenja, čak i da je 10 maraka, jer mi je bilo hitno. Stvarno nisam očekivao da će biti toliko“, kaže ovaj Banjalučanin.
Nitko od sugovornika Capitala nije znao kada je točno došlo do poskupljenja, ali uglavnom svi kažu da banke jednom ili dva puta godišnje prave presjek cijena svojih usluga i korigiraju ih.
Pregledajući sajtove banaka vidjeli smo da niži iznos od Intesa banke naplaćuje Nova banka. Prema njihovom cjenovniku, naknada za podizanje gotovine na bankomatima banaka u zemlji i inozemstvu iznosi 2,5 posto plus minimalno 10 KM.
U Sberbanci podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu naplaćuju se 2,5 posto, plus fiksno 10 KM. Ova banka za premium pakete u zemlji i inozemstvu dopušta podizanje bez naknade, dok za iznose do 200 KM naplaćuje ranije spomenuti iznos i postotak.
Addiko banka za isplate na bankomatima drugih banaka naplaćuje 1,5 posto od iznosa, kao i 12 KM fiksno. Na bankomatima grupacije čija je članica, u zemljama u okruženju naplaćuje 2,5 posto od podignutog iznosa.
NLB Banka za podizanje novca na tuđim bankomatima u zemlji i inozemstvu naplaćuje 2,50 iznosa i minimalno sedam maraka provizije, dok Komercijalna naplaćuje tri posto i 10 maraka.
Unicredit banka takođe naplaćuje 2,5 posto i 10 KM jednokratno, a Ziraat od tri do četiri posto i četiri do šest maraka fiksno za podizanje u zemlji, a jedini su koji imaju visoku naknadu samo za unozemstvo i ona košta 15 maraka.
Agencija kreće u kontrolu provizija
Gostujući u podcastu „Pretres“ koji organizira portal CAPITAL i Transparency International BiH koji će biti emitiran 27. svibnja 2022. godine, vršitelj dužnosti direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput je istakao da je točno da su banke imale duplo veću dobit u 2021. u odnosu na 2020. godinu, ali da je to bilo dijelom i zbog pandemije. On je sada najavio kontrolu banaka i to baš zbog visine njihovih naknada.
„Prošlogodišnja dobit je veća i u odnosu na 2019. godinu. Struktura prihoda banaka se mijenja, smanjuju se tzv. kamatonosni prihodi i povećavaju se prihodi od naknada i to je trend koji za klijenta nije dobar“, rekao je Šuput.
On je rekao da su se ove godine desila dva dobra zakona koji su ograničili koliko banka može da zarađuje na plaćanju karticama i na formiranju osnovnog, odnosno onog najjeftinijeg računa.
„Mi kao regulator analiziramo te naknade i u razgovorima sa bankama pokušavamo da ih dovedemo u mjeru koja je prihvatljiva. Donijeli smo odluku da ćemo ići u kontrole banka vezano upravo za te naknade. Mi smo našim internim odlukama propisali da ako su banke neku naknadu povećale za 50 ili 100 posto, a u zadnjih 30 dana imamo takve slučajeve, morat će da dokažu da su se njihovi troškovi povećali za toliko“, kaže Šuput.
Dodao je da su povećane i naknade na mobilnom i elektronskom bankarstvu i to za 50 posto.
„Možete da ih povećate ako nam dokažete da se vama trošak povećao za 50 posto. Ukoliko nam ne dokažete, ne možete toliko povećati. Opet se suočavamo i sa nerazumijevanjem Centralne banke koja je bankama povećala naknade, a onda banke povećavaju klijentima“, rekao je Šuput.
Kutle: Kompenziramo pad prihoda od kredita
Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže da svaka banka sam formira svoje tarife i da se u tom smislu orijentiraju prema zahtjevima i stanju tržišta, ponude i potražnje, onoga šta rade druge banke, kako bi bile konkurentne, jer znaju da ima dovoljno banaka i da će onda klijenti, ako ne budu zadovoljni uslugama tražiti neke druge.
„Jasno je da su sve banke podigle visinu naknada gdje god su mogle, jer se topi prihod na drugim dijelovima, odnosno na kreditima. Svaka usluga, u ovom slučaju je to naknada za podizanje novca na bankomatu druge banke, prvo u obračunu ima svoje troškove. Obračuna se što nju košta vaše podizanje novca, dakle bankomat i njegovo održavanje, punjenje i pražnjenje, sve što je troškovna strana, na koju se doda još neki iznos kao njenu zaradu“, objasnio je Kutle.
Na pitanje da li je to ipak puno, on kaže da ne može komentirati ni kao radnik Udruženja banaka BiH, a kao građanin neće.
Ekonomista Marko Đogo kaže da na visinu ove naknade utječe više faktora, a da građani trebaju biti svjesni koliko će ih koštati nestrpljivost.
„Nisu troškovi banaka da osiguraju gotovinu baš tako veliki da bi se opravdala tolika visina naknade, ali u ovom slučaju je to dio tržišne utakmice, jer ni vi niste prinuđeni da podignete toliko novca. Vjerojatno ste mogli sa svog bankomata da podignete ili da odete tamo gdje se nalazi, da platite taksi. Zato onda plaćate banci naknadu za korištenje tuđeg bankomata. To je nešto što ne mogu da se usudim da osudim, ali jeste iskorištavanje situacije. Mislim da košta značajno više od troškova usluge, ali banke to procjenjuju i tu nalaze svoju matematiku, a na vama je da ne da koristite tu uslugu i budete svjesni da vas to čeka“, savjetuje Đogo.
