Znanstvenici su stvorili prvu potpuno prozirnu solarnu ploču u nadi da bi to moglo dovesti do šireg korištenja solarne energije u domaćim okruženjima.
Sada su znanstvenici sa Sveučilišta Incheon u Južnoj Koreji uspjeli primijeniti svoju teoriju u praksi stvorivši novu, transparentnu verziju.
Ovo je prvi put da se pokušava napraviti potpuno bistra solarna ćelija. Poluvodički slojevi, koji hvataju svjetlost i pretvaraju je u električnu energiju, razlog su njihove neprozirne boje.
Stupanj učinkovitosti
Istraživači sa Sveučilišta Incheon zamijenili su ove slojeve titanovim dioksidom i nikal-oksidom. Oba materijala imaju visoku optičku prozirnost, pa imaju sposobnost propuštanja puno vidljive svjetlosti.
Međutim, stupanj učinkovitosti prozirne solarne ploče trenutno iznosi samo 2 posto.
O komplikacijama koje to može predstavljati Euronews je razgovarao sa solarnim stručnjakom dr. Stuartom Irvineom, ravnateljem Centra za istraživanje sunčeve energije na Sveučilištu Swansea.
Za Irvinea je niska stopa učinkovitosti "najveći izazov" za šire uvođenje prozirnih ploča.
"Ovdje je izazov, koliko daleko oni mogu potisnuti učinkovitost da stvarno izbace korisnu količinu električne energije?" on kaže.
Posao koji je završilo sveučilište u Južnoj Koreji dodaje se ostalim istraživanjima koja se provode na globalnoj razini kako bi se vidjelo kako solarna energija može biti integrirana u zgrade. Dr. Irvine kontinuirano istraživanje naziva "uzbudljivim".
Solarni razvoj u zemljama
Aziji nije stran ni solarni razvoj, jer su znanstvenici sa Instituta za istraživanje solarne energije iz Singapura ranije proizvodili obostrane panele za koje je utvrđeno da su učinkovitiji za 35 posto.
Solarni paneli postaju sve popularniji kao izvor obnovljive energije u Europi, s najvećom podrškom iz Italije, Francuske i Njemačke.
U Njemačkoj je u 2020. godini zabilježeno 25-postotno povećanje instalacija solarnih panela u odnosu na prethodnu godinu.
Sveukupno, 19,7 posto energije potrošene u EU u 2019. godini bilo je iz obnovljivih izvora, a Švedska je utrkivala s gotovo 60 posto. Belgija je na posljednjem mjestu s samo 10 posto energije u zemlji proizvedenoj održivim izvorima.
Potencijal
Unatoč niskoj energetskoj učinkovitosti prozirnih solarnih panela, dr. Irvine ne isključuje potencijal koji mogu imati za mobilne telefone i manje domaće proizvode.
"S potrošačkim proizvodima mislim da postoji ogroman potencijal i ne treba mu puno energije", kaže, priznajući da će se sunčeva energija vjerojatno koristiti na novim tržištima i na nove načine o kojima se u svijetu nije razmišljalo.
Sada su znanstvenici sa Sveučilišta Incheon u Južnoj Koreji uspjeli primijeniti svoju teoriju u praksi stvorivši novu, transparentnu verziju.
Ovo je prvi put da se pokušava napraviti potpuno bistra solarna ćelija. Poluvodički slojevi, koji hvataju svjetlost i pretvaraju je u električnu energiju, razlog su njihove neprozirne boje.
Stupanj učinkovitosti
Istraživači sa Sveučilišta Incheon zamijenili su ove slojeve titanovim dioksidom i nikal-oksidom. Oba materijala imaju visoku optičku prozirnost, pa imaju sposobnost propuštanja puno vidljive svjetlosti.
Međutim, stupanj učinkovitosti prozirne solarne ploče trenutno iznosi samo 2 posto.
O komplikacijama koje to može predstavljati Euronews je razgovarao sa solarnim stručnjakom dr. Stuartom Irvineom, ravnateljem Centra za istraživanje sunčeve energije na Sveučilištu Swansea.
Za Irvinea je niska stopa učinkovitosti "najveći izazov" za šire uvođenje prozirnih ploča.
"Ovdje je izazov, koliko daleko oni mogu potisnuti učinkovitost da stvarno izbace korisnu količinu električne energije?" on kaže.
Posao koji je završilo sveučilište u Južnoj Koreji dodaje se ostalim istraživanjima koja se provode na globalnoj razini kako bi se vidjelo kako solarna energija može biti integrirana u zgrade. Dr. Irvine kontinuirano istraživanje naziva "uzbudljivim".
Solarni razvoj u zemljama
Aziji nije stran ni solarni razvoj, jer su znanstvenici sa Instituta za istraživanje solarne energije iz Singapura ranije proizvodili obostrane panele za koje je utvrđeno da su učinkovitiji za 35 posto.
Solarni paneli postaju sve popularniji kao izvor obnovljive energije u Europi, s najvećom podrškom iz Italije, Francuske i Njemačke.
U Njemačkoj je u 2020. godini zabilježeno 25-postotno povećanje instalacija solarnih panela u odnosu na prethodnu godinu.
Sveukupno, 19,7 posto energije potrošene u EU u 2019. godini bilo je iz obnovljivih izvora, a Švedska je utrkivala s gotovo 60 posto. Belgija je na posljednjem mjestu s samo 10 posto energije u zemlji proizvedenoj održivim izvorima.
Potencijal
Unatoč niskoj energetskoj učinkovitosti prozirnih solarnih panela, dr. Irvine ne isključuje potencijal koji mogu imati za mobilne telefone i manje domaće proizvode.
"S potrošačkim proizvodima mislim da postoji ogroman potencijal i ne treba mu puno energije", kaže, priznajući da će se sunčeva energija vjerojatno koristiti na novim tržištima i na nove načine o kojima se u svijetu nije razmišljalo.
