- Što se tiče crvenog mesa, na tjednoj bazi imamo stalno poskupljenje iz Italije, Poljske i slično, a na to ne možemo utjecati - rekao je Jabandžić.
Zbog rasta cijena hrane brojnim građanima BiH i meso se sve rjeđe nalazi na tanjuru. Iako građani preferiraju i radije biraju meso iz domaće proizvodnje, nažalost, ono uvozno prednjači. Upravo takvo meso diktira i cijene, koje su i dalje jako visoke.
Kilogram teletine s kostima iznosi 17 KM, a bez kosti od 22 do 24 KM. Junetina se može pronaći po cijeni od 13 do 14,50 KM bez kosti, dok kilogram mljevenog mesa iznosi 12,50 KM. Kilogram pilećih fileta se kreće od 12,50 do 16 KM, krilca od 7 do 8 KM, a cijelo pile od 6,75 KM do 7 KM. Kilogram pastrmke košta od 11,20 KM, piše Avaz.
Kako kažu u pojedinim mesnicama, građani najčešće prate akcije.
Prema riječima Maida Jabandžića iz kompanije „Madi“, cijena piletine je prilično stabilna, ali se to ne može reći za crveno meso.
- Što se tiče crvenog mesa, na tjednoj bazi imamo stalno poskupljenje iz Italije, Poljske i slično, a na to ne možemo utjecati - rekao je Jabandžić.
Da ovisimo o uvozu, pokazali su i podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH prema kojima su lani uvezena 83.362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507.732.506 KM.
Upravo to su pokazatelji, kako je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanske županije Amir Bulut, da je bh. proizvodnja uništena. Uvoz mesa je, kaže on, što potvrđuju i podaci UNO, deset puta veći od izvoza.
- Jasno je, dakle, da domaća proizvodnja nije zaštićena, nitko ništa nije poduzeo u vezi s tim. Sve se sada svelo na nekolicinu proizvođača. Prije dvije godine smo u Federaciji BiH proizvodili 20.000 tovnih junadi, a sada je to spalo ispod 3.000. To je strašno. Uvozni lobi je jači u ovoj priči, izostala je reakcija države i logično je da će cijene mesa i kod nas rasti ako budu rasle na europskom tržištu - rekao je Bulut.
- Mi smo, naprimjer, uspjeli koliko-toliko održati mljekarstvo, unatoč enormnim razlikama između otkupne i prodajne cijene. Otkupna je bila između 80 i 90 feninga, a prodajna je išla do 3 KM, pa je Ministarstvo trgovine djelovalo smanjenjem marži. Iako ni to nije dovoljno, ipak, možemo reći da imamo domaću proizvodnju mlijeka, što se za meso ne može reći nikako - naglasio je Bulut i dodao da je neophodna sveobuhvatna strategija kako bi se povećala proizvodnja mesa.
Zbog rasta cijena hrane brojnim građanima BiH i meso se sve rjeđe nalazi na tanjuru. Iako građani preferiraju i radije biraju meso iz domaće proizvodnje, nažalost, ono uvozno prednjači. Upravo takvo meso diktira i cijene, koje su i dalje jako visoke.
Kilogram teletine s kostima iznosi 17 KM, a bez kosti od 22 do 24 KM. Junetina se može pronaći po cijeni od 13 do 14,50 KM bez kosti, dok kilogram mljevenog mesa iznosi 12,50 KM. Kilogram pilećih fileta se kreće od 12,50 do 16 KM, krilca od 7 do 8 KM, a cijelo pile od 6,75 KM do 7 KM. Kilogram pastrmke košta od 11,20 KM, piše Avaz.
Kako kažu u pojedinim mesnicama, građani najčešće prate akcije.
Prema riječima Maida Jabandžića iz kompanije „Madi“, cijena piletine je prilično stabilna, ali se to ne može reći za crveno meso.
- Što se tiče crvenog mesa, na tjednoj bazi imamo stalno poskupljenje iz Italije, Poljske i slično, a na to ne možemo utjecati - rekao je Jabandžić.
Da ovisimo o uvozu, pokazali su i podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH prema kojima su lani uvezena 83.362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507.732.506 KM.
Upravo to su pokazatelji, kako je rekao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanske županije Amir Bulut, da je bh. proizvodnja uništena. Uvoz mesa je, kaže on, što potvrđuju i podaci UNO, deset puta veći od izvoza.
- Jasno je, dakle, da domaća proizvodnja nije zaštićena, nitko ništa nije poduzeo u vezi s tim. Sve se sada svelo na nekolicinu proizvođača. Prije dvije godine smo u Federaciji BiH proizvodili 20.000 tovnih junadi, a sada je to spalo ispod 3.000. To je strašno. Uvozni lobi je jači u ovoj priči, izostala je reakcija države i logično je da će cijene mesa i kod nas rasti ako budu rasle na europskom tržištu - rekao je Bulut.
- Mi smo, naprimjer, uspjeli koliko-toliko održati mljekarstvo, unatoč enormnim razlikama između otkupne i prodajne cijene. Otkupna je bila između 80 i 90 feninga, a prodajna je išla do 3 KM, pa je Ministarstvo trgovine djelovalo smanjenjem marži. Iako ni to nije dovoljno, ipak, možemo reći da imamo domaću proizvodnju mlijeka, što se za meso ne može reći nikako - naglasio je Bulut i dodao da je neophodna sveobuhvatna strategija kako bi se povećala proizvodnja mesa.
