Dok prema službenoj statistici cijene osnovnih životnih namirnica stagniraju, te su neke i u padu, kupovna moć građana sve je slabija. S druge strane, udruženja i ombudsmani za zaštitu potrošača ukazuju na tiho poskupljenje proizvoda u oblasti trgovine. Sve to, kažu, predstavlja dodatni udar na potrošače, koji nisu dovoljno zaštićeni.
Usprkos velikom izboru proizvoda, na jednoj od sarajevskih tržnica gužve nema. Promet je slab, kažu prodavači. Dok su cijene niske prodavačima, visoke su kupcima. Pazi se na svaku marku, kažu umirovljenici za FTV. Tvrde da za isti novac danas mogu uzeti upola manje namirnica nego prošle godine.
Statistika kaže drugačije.
"Možemo govoriti da je opći indeks cijena bilježio pad od 0,5 posto. Odjeljci u kojima je došlo do pada cijena su odjeća, obuća, prijevoz, hrana i bezalkoholna pića", ističe Mirsada Adembegović, iz Agencije za statistiku BiH.
Na bh. tržištu vrijedi slobodno formiranje cijena proizvoda. Za to vrijeme, kupovna moć građana slabi, a raste jedino broj nezaposlenih.
"Plaća od 826 maraka može pokriti samo 45 posto vrijednosti potrošačke korpe za četveročlanu obitelj - ovi podaci uopće nisu tihi, oni su alarmantni", upozorava Hakija Porobić, predsjednik udruženja potrošača ŽS-a.
Neprimjetna poskupljenja sve su češća pojava u trgovačkim centrima, koja prazne proračune bh. građana.
"Manja gramaža, a ista cijena - znači da je proizvod poskupio. Riječ je o postepenom, skrivenom poskupljenju. Obično se tome pristupa ukoliko se cijena nekim proizvodima ne može službeno povećati", objašnjava Mediha Bakalović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
Ekonomski analitičar VTK-a BiH Igor Gavran kao razloge navodi manjak konkurencije, opterećenje samih proizvođača, a posebno domaćih, i neuređeno tržište koje omogućava prekomjeran uvoz.
Usprkos velikom izboru proizvoda, na jednoj od sarajevskih tržnica gužve nema. Promet je slab, kažu prodavači. Dok su cijene niske prodavačima, visoke su kupcima. Pazi se na svaku marku, kažu umirovljenici za FTV. Tvrde da za isti novac danas mogu uzeti upola manje namirnica nego prošle godine.
Statistika kaže drugačije.
"Možemo govoriti da je opći indeks cijena bilježio pad od 0,5 posto. Odjeljci u kojima je došlo do pada cijena su odjeća, obuća, prijevoz, hrana i bezalkoholna pića", ističe Mirsada Adembegović, iz Agencije za statistiku BiH.
Na bh. tržištu vrijedi slobodno formiranje cijena proizvoda. Za to vrijeme, kupovna moć građana slabi, a raste jedino broj nezaposlenih.
"Plaća od 826 maraka može pokriti samo 45 posto vrijednosti potrošačke korpe za četveročlanu obitelj - ovi podaci uopće nisu tihi, oni su alarmantni", upozorava Hakija Porobić, predsjednik udruženja potrošača ŽS-a.
Neprimjetna poskupljenja sve su češća pojava u trgovačkim centrima, koja prazne proračune bh. građana.
"Manja gramaža, a ista cijena - znači da je proizvod poskupio. Riječ je o postepenom, skrivenom poskupljenju. Obično se tome pristupa ukoliko se cijena nekim proizvodima ne može službeno povećati", objašnjava Mediha Bakalović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
Ekonomski analitičar VTK-a BiH Igor Gavran kao razloge navodi manjak konkurencije, opterećenje samih proizvođača, a posebno domaćih, i neuređeno tržište koje omogućava prekomjeran uvoz.
