U periodu od pet godina potrošnja cigareta u BiH je smanjena za više od 40%, navodi se u analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Uvođenje specifične akcize sredinom 2009. i kontinuirani porast donio je prvih godina harmonizacije akcizne politike sa EU smanjenje potrošnje u očekivanim okvirima (4% - 8% godišnje).
Već u 2012. pad potrošnje oporezivanih cigareta je premašio 12%, a u 2013. 20%.
Ipak, ovi trendovi se ne mogu uzeti kao realni, s obzirom na snažan porast crnog tržišta rezanog duhana posljednjih godina kada je zabilježen ogroman rast potrošnje rezanog duhana od 700%.
Erozija potrošnje cigareta iznad očekivane odrazila se i na prihode.
BiH je prvih godina harmonizacije akciza zabilježila enorman rast prihoda, koji je počeo usporavati u 2012., da bi 2013. prihodi od akciza pali za 7,8%.
Negativni trendovi u naplati prihoda i rapidno opadanje oporezive potrošnje cigareta, uz rastuću potrošnju reznog duhana, uglavnom nebrendiranog, zahtijevali su drugačiji pristup oporezivanju rezanog duhana u BiH.
Umjesto ad valorem akcize od 42% od maloprodajne cijene sa uključenim porezima, od 1.8.2014. uvedena je specifična akciza na rezani duhan. Nastavak procesa harmonizacije akciza na cigarete sa minimalnom akcizom u EU
neminovno će dovesti do rasta minimalne akcize na cigarete.
Uvođenjem specifične akcize na rezani duhan akcizno opterećenje 1 kg rezanog duhana od 1.8.2014. je utrostručeno, sa prosječno 25 KM povećano je na 78 KM/kg (EUR 39,90 za 1 kg).
Odlukom UO UIO je utvrđena akciza na duhan za pušenje u 2015. u visini od 80 KM/kg (ili EUR 40,90 za 1 kg).
Ipak, ni ovo drastično povećanje, nije bitnije pomjerilo BiH u odnosu na prosjek
EU i ostale članice.
U pogledu visine specifične akcize, samo dvije članice EU (Luksemburg i Italija) imaju niže stope od BiH.
Ni najnovije povećanje specifične akcize neće bitnije pomjeriti BiH na više mjesto, budući da i članice EU istovremeno povećavaju stope s ciljem usklađivanja sa novom minimalnom akcizom EU, navodi se u analizi.
Uvođenje specifične akcize sredinom 2009. i kontinuirani porast donio je prvih godina harmonizacije akcizne politike sa EU smanjenje potrošnje u očekivanim okvirima (4% - 8% godišnje).
Već u 2012. pad potrošnje oporezivanih cigareta je premašio 12%, a u 2013. 20%.
Ipak, ovi trendovi se ne mogu uzeti kao realni, s obzirom na snažan porast crnog tržišta rezanog duhana posljednjih godina kada je zabilježen ogroman rast potrošnje rezanog duhana od 700%.
Erozija potrošnje cigareta iznad očekivane odrazila se i na prihode.
BiH je prvih godina harmonizacije akciza zabilježila enorman rast prihoda, koji je počeo usporavati u 2012., da bi 2013. prihodi od akciza pali za 7,8%.
Negativni trendovi u naplati prihoda i rapidno opadanje oporezive potrošnje cigareta, uz rastuću potrošnju reznog duhana, uglavnom nebrendiranog, zahtijevali su drugačiji pristup oporezivanju rezanog duhana u BiH.
Umjesto ad valorem akcize od 42% od maloprodajne cijene sa uključenim porezima, od 1.8.2014. uvedena je specifična akciza na rezani duhan. Nastavak procesa harmonizacije akciza na cigarete sa minimalnom akcizom u EU
neminovno će dovesti do rasta minimalne akcize na cigarete.
Uvođenjem specifične akcize na rezani duhan akcizno opterećenje 1 kg rezanog duhana od 1.8.2014. je utrostručeno, sa prosječno 25 KM povećano je na 78 KM/kg (EUR 39,90 za 1 kg).
Odlukom UO UIO je utvrđena akciza na duhan za pušenje u 2015. u visini od 80 KM/kg (ili EUR 40,90 za 1 kg).
Ipak, ni ovo drastično povećanje, nije bitnije pomjerilo BiH u odnosu na prosjek
EU i ostale članice.
U pogledu visine specifične akcize, samo dvije članice EU (Luksemburg i Italija) imaju niže stope od BiH.
Ni najnovije povećanje specifične akcize neće bitnije pomjeriti BiH na više mjesto, budući da i članice EU istovremeno povećavaju stope s ciljem usklađivanja sa novom minimalnom akcizom EU, navodi se u analizi.
