Okrugli stol o temi "Rezistencija je u vašim rukama" održan je danas u Tuzli u organizaciji Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla u povodu obilježavanja Svjetskog dana higijene ruku.
Direktorica za medicinske poslove UKC-a Tuzla Farija Skokić ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 5. svibanj danom čistih ruku u bolničkim uvjetima, a ovaj datum se obilježava u svim zemljama.
Skokić ističe da je važnost ovog okruglog stola velika jer govori o prevenciji intrahospitalnih infekcija, a koje su uzrok povećane smrtnosti pacijenata i veći bolnički troškovi, prenosi Fena.
''Ako jednim jednostavnim postupkom, koji ne košta, a to je pranje ruku, možemo spriječiti neke posljedice, onda vrijedi obilježiti ovaj dan i podizati svijest o važnosti pranja ruku'', dodala je.
Infekcije pogoduju nastanku bolesti, produžuju hospitalizaciju i mogu dovesti, nažalost, i do smrtnog ishoda, zbog toga je, naglašava Skokić, izuzetno važno podizanje svijesti zdravstvenih radnika i pacijenata.
Anesteziologija i reanimatologija na UKC-u Tuzla Jasmina Smajić smatra da je u prevenciji, tretmanu i kontroli infekcije jako važan multidisciplinarni pristup, dodavši da tuzlanski UKC ima jak tim kada je multidisciplinaran pristup u pitanju.
''Sve više u svijetu ima antibiotika širokog spektra, a njihova neracionalna upotreba može dovesti do antibiotske rezistencije, što znači da mikroorganizmi ne odgovaraju na adekvatan način na primjenu antibiotika'', upozorava.
Pojašnjava da racionalnom upotrebom antibiotika, ali i širenjem svijesti o značaju preventivnih mjera pri čemu je na početku svega higijena ruku, može se boriti protiv antibiotske rezistencije.
Stručnjaci upozoravaju na važnost čistih ruku, jer je prljavština s njih izvor brojnih zaraza!
Redovita higijena ruku jednostavan je i jeftin način sprječavanja širenja mnogih zaraznih bolesti.
Cilj obilježavanja je propagiranje pranja ruku sapunom, kako bi se skrenula pažnja da je pravilna higijena ruku jedna od najučinkovitijih i najisplativijih mjera prevencije od dijareje i upale pluća.
Kvalitetnim je higijenskim navikama, tvrde liječnici, moguće smanjiti širenje bolesti i kod odraslih, ali i djece. Treba imati na umu da je održavanje higijene noktiju jednako važno. Naime, ispod njih se skuplja prljavština koja se ne može oprati.
Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti s namirnicom. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i bolesti prljavih ruku.
Ruke obvezno treba prati nakon vršenja nužde, prije jela, poslije nečistih poslova i prije rada s namirnicama u kuhinji.
Najnovije je istraživanje pokazalo kako 15 posto Amerikanaca ne koristi sapun i vodu nakon korištenja zahoda. Rezultati su također potvrdili da muškarci imaju gore higijenske navike od žena. Naime, 23 posto muškaraca nije opralo svoje ruke nakon korištenja zahoda, u odnosu na sedam posto žena.
23 posto muškaraca ne pere ruke nakon korištenja WC-a
Osobe koje ne peru ruke nakon korištenja zahoda ugrožavaju svoje zdravlje, ali i zdravlje svih osoba s kojima dolaze u dodir, premda i neposredno, npr. putem kvake, držača u autobusu, vlaku i tramvaju ili rukovanjem.
Direktorica za medicinske poslove UKC-a Tuzla Farija Skokić ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 5. svibanj danom čistih ruku u bolničkim uvjetima, a ovaj datum se obilježava u svim zemljama.
Skokić ističe da je važnost ovog okruglog stola velika jer govori o prevenciji intrahospitalnih infekcija, a koje su uzrok povećane smrtnosti pacijenata i veći bolnički troškovi, prenosi Fena.
''Ako jednim jednostavnim postupkom, koji ne košta, a to je pranje ruku, možemo spriječiti neke posljedice, onda vrijedi obilježiti ovaj dan i podizati svijest o važnosti pranja ruku'', dodala je.
Infekcije pogoduju nastanku bolesti, produžuju hospitalizaciju i mogu dovesti, nažalost, i do smrtnog ishoda, zbog toga je, naglašava Skokić, izuzetno važno podizanje svijesti zdravstvenih radnika i pacijenata.
Anesteziologija i reanimatologija na UKC-u Tuzla Jasmina Smajić smatra da je u prevenciji, tretmanu i kontroli infekcije jako važan multidisciplinarni pristup, dodavši da tuzlanski UKC ima jak tim kada je multidisciplinaran pristup u pitanju.
''Sve više u svijetu ima antibiotika širokog spektra, a njihova neracionalna upotreba može dovesti do antibiotske rezistencije, što znači da mikroorganizmi ne odgovaraju na adekvatan način na primjenu antibiotika'', upozorava.
Pojašnjava da racionalnom upotrebom antibiotika, ali i širenjem svijesti o značaju preventivnih mjera pri čemu je na početku svega higijena ruku, može se boriti protiv antibiotske rezistencije.
Stručnjaci upozoravaju na važnost čistih ruku, jer je prljavština s njih izvor brojnih zaraza!
Redovita higijena ruku jednostavan je i jeftin način sprječavanja širenja mnogih zaraznih bolesti.
Cilj obilježavanja je propagiranje pranja ruku sapunom, kako bi se skrenula pažnja da je pravilna higijena ruku jedna od najučinkovitijih i najisplativijih mjera prevencije od dijareje i upale pluća.
Kvalitetnim je higijenskim navikama, tvrde liječnici, moguće smanjiti širenje bolesti i kod odraslih, ali i djece. Treba imati na umu da je održavanje higijene noktiju jednako važno. Naime, ispod njih se skuplja prljavština koja se ne može oprati.
Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti s namirnicom. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i bolesti prljavih ruku.
Ruke obvezno treba prati nakon vršenja nužde, prije jela, poslije nečistih poslova i prije rada s namirnicama u kuhinji.
Najnovije je istraživanje pokazalo kako 15 posto Amerikanaca ne koristi sapun i vodu nakon korištenja zahoda. Rezultati su također potvrdili da muškarci imaju gore higijenske navike od žena. Naime, 23 posto muškaraca nije opralo svoje ruke nakon korištenja zahoda, u odnosu na sedam posto žena.
23 posto muškaraca ne pere ruke nakon korištenja WC-a
Osobe koje ne peru ruke nakon korištenja zahoda ugrožavaju svoje zdravlje, ali i zdravlje svih osoba s kojima dolaze u dodir, premda i neposredno, npr. putem kvake, držača u autobusu, vlaku i tramvaju ili rukovanjem.