Pravoslavni vjernici danas slave najradosniji kršćanski praznik Božić, dan rođenja Isusa Krista.
Božić danas proslavljaju pravoslavne crkve koje se drže starog, Julijanskog kalendara. To su Srpska pravoslavna crkva, ruska i gruzijska crkva, jerusalimska pravoslavna patrijaršija i Sveta Gora, kao i kanonski nepriznate crnogorska i makedonska crkva.
Božićno slavlje u crkvama počelo je na Badnji dan, 6. siječnja i traje naredna tri dana.
Dan poslije Božića je spomen Sabora Bogorodice. Potom je 9. siječnja Sveti arhiđakon Stefan, koji se obilježava i kao krsna slava pojedinih obitelji.
Simboli Božića kod pravoslavnih vjernika su badnjak i česnica.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim obiteljskim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Kristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.
Kršćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima.
Proslava Božića počinje na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane.
Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post. Na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna.
U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica, koja se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata, koji simbolizuira dar novorođenom Kristu.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik, pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa "Mir Božji - Hristos se rodi", a odgovara se sa "Vaistinu se rodi".
Božić se slavi tri dana.
Čestit Božić- Mir Božji, Hristos se rodi!
Božić danas proslavljaju pravoslavne crkve koje se drže starog, Julijanskog kalendara. To su Srpska pravoslavna crkva, ruska i gruzijska crkva, jerusalimska pravoslavna patrijaršija i Sveta Gora, kao i kanonski nepriznate crnogorska i makedonska crkva.
Božićno slavlje u crkvama počelo je na Badnji dan, 6. siječnja i traje naredna tri dana.
Dan poslije Božića je spomen Sabora Bogorodice. Potom je 9. siječnja Sveti arhiđakon Stefan, koji se obilježava i kao krsna slava pojedinih obitelji.
Simboli Božića kod pravoslavnih vjernika su badnjak i česnica.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim obiteljskim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Kristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.
Kršćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima.
Proslava Božića počinje na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane.
Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post. Na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna.
U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica, koja se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata, koji simbolizuira dar novorođenom Kristu.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik, pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa "Mir Božji - Hristos se rodi", a odgovara se sa "Vaistinu se rodi".
Božić se slavi tri dana.
Čestit Božić- Mir Božji, Hristos se rodi!
