Prelazimo pragove koje ne bismo smjeli i čvrsto koračamo dalje u negativnom smijeru. Čovječanstvo je prešlo četiri od devet pragova za dostizanje neodrživog života na Zemlji.
'''Uprskali' smo s klimatskim promjenama, istrebljenjem pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, uništavanjem velikih šumskih površina, osobito u Amazoni, a zbog velikih razina fosfora i dušika došlo je do neravnoteže u ekosustavu'' tvrdi znanstvenik Johan Rockström koji je rad objavio u časopisu Science, a prenosi Independent.
Još uvijek relativno dobro stojimo kad je riječ o količinama pitke vode na planeti i kvalitetom one u oceanima koja je isto ugrožena zbog velikih količina ugljičnog dioksida, javlja Dnevnik.hr
''Naša planeta je do sada bila naš najbolji prijatelj, koji je strpljivo podnosio sve što smo joj radili. No, sada smo po prvi puta došli u situaciju da bi naš najbolji prijatelj mogao postati naš veliki neprijatelj'', pojasnio Rockström.
Ipak, smatra da nije sve izgubljeno te da kroz smanjenje emisija ugljičnog dioksida i jačanje poljoprivrede u Africi možemo kompenzirati gubitak šuma i bioraznolikosti.
''Po prvi put imamo okvir za rast, iskorjenjivanje siromaštva i gladi te poboljšanje zdravstvenih uvjeta'', zaključio je znanstvenik.
'''Uprskali' smo s klimatskim promjenama, istrebljenjem pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, uništavanjem velikih šumskih površina, osobito u Amazoni, a zbog velikih razina fosfora i dušika došlo je do neravnoteže u ekosustavu'' tvrdi znanstvenik Johan Rockström koji je rad objavio u časopisu Science, a prenosi Independent.
Još uvijek relativno dobro stojimo kad je riječ o količinama pitke vode na planeti i kvalitetom one u oceanima koja je isto ugrožena zbog velikih količina ugljičnog dioksida, javlja Dnevnik.hr
''Naša planeta je do sada bila naš najbolji prijatelj, koji je strpljivo podnosio sve što smo joj radili. No, sada smo po prvi puta došli u situaciju da bi naš najbolji prijatelj mogao postati naš veliki neprijatelj'', pojasnio Rockström.
Ipak, smatra da nije sve izgubljeno te da kroz smanjenje emisija ugljičnog dioksida i jačanje poljoprivrede u Africi možemo kompenzirati gubitak šuma i bioraznolikosti.
''Po prvi put imamo okvir za rast, iskorjenjivanje siromaštva i gladi te poboljšanje zdravstvenih uvjeta'', zaključio je znanstvenik.
