Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je da su "sve opcije" na stolu kako bi se Ukrajini pomoglo da pobijedi Putina. Rekla je to nekoliko dana nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron izazvao buru nagovijestivši da postoji mogućnost slanja kopnenih snaga u pomoć Kijevu.
Macronove riječi izazvale su reakciju drugih savezničkih vlada, čiji čelnici su brzo počeli inzistirati da vojnici neće biti raspoređeni u Ukrajini. No, Kallas je danas rekla da čelnici moraju razgovarati o svim mogućnostima iza zatvorenih vrata, uključujući i sve opcije koje su još na stolu kako bi se pomoglo Ukrajini u egzistencijalnoj borbi.
"To su također signali Rusiji"
"Mislim da su to također signali koje šaljemo Rusiji, da ne isključujemo različite stvari", rekao je Kallas za Politico. “Zato što su sve zemlje shvatile da moramo učiniti sve da Ukrajina pobijedi, a Rusija izgubi ovaj rat.”
Dok je većina drugih zemalja EU isključila mogućnost slanja snaga u Ukrajinu, uključujući glavne igrače poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis rekao je jučer da je zahvalan na raspravi koju je Macron pokrenuo, dodajući da se "ništa ne može skinuti sa stola" te se "nijedna opcija ne može odmah odbaciti”.
Moskva je ljutito reagirala na Macronove izjave, upozoravajući da bi raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajini neizbježno dovelo do sukoba između Rusije i NATO-a.
Pitanje budućeg šefa NATO-a
Kallas, koja je u prošlosti izrazila interes da postane sljedeća glavna tajnica NATO-a, rekla je da i dalje vjeruje da bi posao trebao pripasti čelniku čija zemlja ispunjava cilj saveza o izdvajanjima za obranu od 2 posto BDP-a. No, s obzirom na to da je najizgledniji kandidat za tu funkciju nizozemski premijer Mark Rutte, koji je dobio podršku nekoliko ključnih zemalja, to se vjerojatno neće dogoditi.
Dok se Kallas složila da Rutte ima "pozitivne kvalitete", napomenula je da bi on bio četvrti glavni tajnik iz Nizozemske, dok nikada nije bio šef NATO-a iz Estonije, ili čak iz bilo koje baltičke zemlje.
“Postavlja se pitanje postoje li u NATO-u zemlje prvog i drugog reda”, rekla je. „Jesmo li jednaki ili nismo jednaki? Ta pitanja, dakle, i dalje ostaju.”
Budući da je bivši američki predsjednik Donald Trump sve bliže povratku u Bijelu kuću, mnogi zapadni čelnici brinu se da će biti prepušteni sami sebi u zaštiti Ukrajine od ruske agresije. Republikanski kandidat dugo je dovodio u pitanje predanost Washingtona NATO-u i nedavno je zaprijetio da će odustati od zajedničke obrane zemalja koje ne ulažu dovoljno u obranu.
"Moram uzeti u obzir ono što govori Trump"
Kallas je rekla da su Trumpovi stavovi dali europskim zemljama još više razloga da povećaju svoju potrošnju na obranu, dodajući da je to nešto što ona vjeruje da su trebale učiniti odavno. "Svaka zemlja bira svoje vođe, a mi moramo raditi s vođama koje demokracije izaberu za sebe", rekla je. "Ali moramo uzeti u obzir i razmotriti ono što je govorio."
Što se tiče ukrajinskog rata, Kallas je rekla da su kritike njemačke financijske i vojne potpore Kijevu nepravedne. "Ako stvarno pogledate brojke, ono što su dali Ukrajini, mislim da nije pošteno da Njemačka bude toliko na udaru kritika jer su učinili mnogo", rekla je Kallas.
Također je branila nasljeđe bivše njemačke kancelarke Angele Merkel unatoč kritikama da je Njemačka bila previše ovisna o ruskoj energiji za vrijeme njezina mandata. "Ona je unatoč tome bila sjajan vođa. Ne slažem se nužno sa svim njezinim politikama, ali to ne znači da nije bila sjajna", rekla je Kallas.
Macronove riječi izazvale su reakciju drugih savezničkih vlada, čiji čelnici su brzo počeli inzistirati da vojnici neće biti raspoređeni u Ukrajini. No, Kallas je danas rekla da čelnici moraju razgovarati o svim mogućnostima iza zatvorenih vrata, uključujući i sve opcije koje su još na stolu kako bi se pomoglo Ukrajini u egzistencijalnoj borbi.
"To su također signali Rusiji"
"Mislim da su to također signali koje šaljemo Rusiji, da ne isključujemo različite stvari", rekao je Kallas za Politico. “Zato što su sve zemlje shvatile da moramo učiniti sve da Ukrajina pobijedi, a Rusija izgubi ovaj rat.”
Dok je većina drugih zemalja EU isključila mogućnost slanja snaga u Ukrajinu, uključujući glavne igrače poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis rekao je jučer da je zahvalan na raspravi koju je Macron pokrenuo, dodajući da se "ništa ne može skinuti sa stola" te se "nijedna opcija ne može odmah odbaciti”.
Moskva je ljutito reagirala na Macronove izjave, upozoravajući da bi raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajini neizbježno dovelo do sukoba između Rusije i NATO-a.
Pitanje budućeg šefa NATO-a
Kallas, koja je u prošlosti izrazila interes da postane sljedeća glavna tajnica NATO-a, rekla je da i dalje vjeruje da bi posao trebao pripasti čelniku čija zemlja ispunjava cilj saveza o izdvajanjima za obranu od 2 posto BDP-a. No, s obzirom na to da je najizgledniji kandidat za tu funkciju nizozemski premijer Mark Rutte, koji je dobio podršku nekoliko ključnih zemalja, to se vjerojatno neće dogoditi.
Dok se Kallas složila da Rutte ima "pozitivne kvalitete", napomenula je da bi on bio četvrti glavni tajnik iz Nizozemske, dok nikada nije bio šef NATO-a iz Estonije, ili čak iz bilo koje baltičke zemlje.
“Postavlja se pitanje postoje li u NATO-u zemlje prvog i drugog reda”, rekla je. „Jesmo li jednaki ili nismo jednaki? Ta pitanja, dakle, i dalje ostaju.”
Budući da je bivši američki predsjednik Donald Trump sve bliže povratku u Bijelu kuću, mnogi zapadni čelnici brinu se da će biti prepušteni sami sebi u zaštiti Ukrajine od ruske agresije. Republikanski kandidat dugo je dovodio u pitanje predanost Washingtona NATO-u i nedavno je zaprijetio da će odustati od zajedničke obrane zemalja koje ne ulažu dovoljno u obranu.
"Moram uzeti u obzir ono što govori Trump"
Kallas je rekla da su Trumpovi stavovi dali europskim zemljama još više razloga da povećaju svoju potrošnju na obranu, dodajući da je to nešto što ona vjeruje da su trebale učiniti odavno. "Svaka zemlja bira svoje vođe, a mi moramo raditi s vođama koje demokracije izaberu za sebe", rekla je. "Ali moramo uzeti u obzir i razmotriti ono što je govorio."
Što se tiče ukrajinskog rata, Kallas je rekla da su kritike njemačke financijske i vojne potpore Kijevu nepravedne. "Ako stvarno pogledate brojke, ono što su dali Ukrajini, mislim da nije pošteno da Njemačka bude toliko na udaru kritika jer su učinili mnogo", rekla je Kallas.
Također je branila nasljeđe bivše njemačke kancelarke Angele Merkel unatoč kritikama da je Njemačka bila previše ovisna o ruskoj energiji za vrijeme njezina mandata. "Ona je unatoč tome bila sjajan vođa. Ne slažem se nužno sa svim njezinim politikama, ali to ne znači da nije bila sjajna", rekla je Kallas.
