Hoću li se zaraziti s bakterijama svih onih koji su ruke prali ovim sapunom?", pitanje je koje vam prođe kroz glavu kada u nekom javnom wc-u ili sličnoj kupaonici koja nije vaša, ugledate sapun za pranje ruku. No stručnjaci nas uvjeravaju kako ne bi trebali strahovati, prenosi Express.hr. 'Najstroža' studija koja se bavila ovim pitanjem objavljena je davne 1965. godine. U njoj su znanstvenici proveli niz eksperimenata u kojima su namjerno zarazili svoje ruke s više od pet milijuna bakterija. I to su bile ozbiljne bakterije, poput Escherichije coli.
Nakon izlaganja bakterijama, znanstvenici su oprali ruke sapunom, a zatim taj isti sapun (bila je riječ o tvrdom sapunu) dali drugoj osobi da ona isto opere ruke. Otkrili su kako se na takav način bakterije nisu prenijele na drugog korisnika. To ih je dovelo do zaključka kako nikakve opasnosti prijenosa bakterija, na takav način, nema, piše The New York Times. "Razina bakterija koje se mogu pojaviti na sapunu, čak i u ekstremnim uvjetima korištenja, ne predstavljaju opasnost za zdravlje", naglasili su. Ove podatke potvrdilo je i istraživanje iz 1988. godine kojeg su naručili proizvođači sapuna. Oni su komade sapuna 'zarazili' patogenim bakterijama, u tom slučaju E.coli i pseudomonas, a 16 ispitanika opralo je ruke takvim sapunom.
Nakon pranja, nikome od ispitanika nisu detektirane vidljive razine bakterija na rukama. Zaključili su kako "postoji samo mali rizik u rutinskom pranju ruku s prethodno korištenim sapunom". Studije koje su se nakon toga povremeno provodile pronašle su prisutnost bakterija na sapunima, no ni jedna nije pokazala kako je upravo taj sapun izvor infekcije. Naprotiv, nedavne studije i dalje potvrđuju sposobnost jednostavnog komada sapuna da pobijedi infekciju, čak i tijekom velikih epidemija poput onih ebola virusa. No postavlja se i pitanje je li bolje koristiti tekući sapun ili onaj u tvrdom stanju? Još od 80-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici se bave raznim proturječjima po ovom pitanju.
Mnoge su se prepirke vodile oko broja bakterija pronađenih na površini sapuna ili posude u kojoj se onaj tekući nalazi. No ključno pitanje i dalje je, ne da li su bakterije prisutne, već predstavljaju li one rizik za infekciju. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti smatraju kako je pranje ruku prva i najvažnija linija obrane od infekcija, te podržavaju na isti način i tekući sapun i onaj u komadu. Jedina pogreška koju možete napraviti je da iz straha od moguće zaraze, neosnovanog straha, ne perete svoje ruke. Pa čak i ako vam je na raspolaganju samo onaj u tvrdom stanju, a nije u vašoj kupaonici.
Nakon izlaganja bakterijama, znanstvenici su oprali ruke sapunom, a zatim taj isti sapun (bila je riječ o tvrdom sapunu) dali drugoj osobi da ona isto opere ruke. Otkrili su kako se na takav način bakterije nisu prenijele na drugog korisnika. To ih je dovelo do zaključka kako nikakve opasnosti prijenosa bakterija, na takav način, nema, piše The New York Times. "Razina bakterija koje se mogu pojaviti na sapunu, čak i u ekstremnim uvjetima korištenja, ne predstavljaju opasnost za zdravlje", naglasili su. Ove podatke potvrdilo je i istraživanje iz 1988. godine kojeg su naručili proizvođači sapuna. Oni su komade sapuna 'zarazili' patogenim bakterijama, u tom slučaju E.coli i pseudomonas, a 16 ispitanika opralo je ruke takvim sapunom.
Nakon pranja, nikome od ispitanika nisu detektirane vidljive razine bakterija na rukama. Zaključili su kako "postoji samo mali rizik u rutinskom pranju ruku s prethodno korištenim sapunom". Studije koje su se nakon toga povremeno provodile pronašle su prisutnost bakterija na sapunima, no ni jedna nije pokazala kako je upravo taj sapun izvor infekcije. Naprotiv, nedavne studije i dalje potvrđuju sposobnost jednostavnog komada sapuna da pobijedi infekciju, čak i tijekom velikih epidemija poput onih ebola virusa. No postavlja se i pitanje je li bolje koristiti tekući sapun ili onaj u tvrdom stanju? Još od 80-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici se bave raznim proturječjima po ovom pitanju.
Mnoge su se prepirke vodile oko broja bakterija pronađenih na površini sapuna ili posude u kojoj se onaj tekući nalazi. No ključno pitanje i dalje je, ne da li su bakterije prisutne, već predstavljaju li one rizik za infekciju. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti smatraju kako je pranje ruku prva i najvažnija linija obrane od infekcija, te podržavaju na isti način i tekući sapun i onaj u komadu. Jedina pogreška koju možete napraviti je da iz straha od moguće zaraze, neosnovanog straha, ne perete svoje ruke. Pa čak i ako vam je na raspolaganju samo onaj u tvrdom stanju, a nije u vašoj kupaonici.
