Previše pregledavanja "Facebooka" i pregledanja slika "savršenih" obitelji s njihovih godišnjih odmora može vam pomračiti raspoloženje, a ne vas razveseliti, pokazuje novo istraživanje.
Istraživanje Sveučilištau Kopenhagenu sugerira da previše korištenja društvenih mreža može izazvati osjećaj zavisti i ljubomore.
Naročito negativne posljedica ima pregledavanje sadržaja onih osoba s kojima ne postoji nikakava veza u stvarnom životu, prenosi BBC.
Autori istraživanja preporučuju redovnim korisnicima društvenih mreža da naprave stanku.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od 1.000 osoba, uglavnom žena. U zaključcima se navodi da redovna upotreba mreža poput "Facebooka" može utjecati negativno na "emotivno stanje i zadovoljstvo životom".
Istraživači upozoravaju na zavist i "pogoršanje raspoloženja" uslijed previše praćenja tuđih društvenih priča, zbog čega se prave "nerealne socijalne usporedbe".
Znatno pozitivnije iskustvo predstavlja aktivno sudjelovanje u konverzacijama i povezivanje s ljudima na društvenim mrežema, navodi se u istraživanju objavljenoj u žurnalu "Ciberpsihologija, ponašanje i društvene mreže".
Ova situacija je manje štetna nego pasivno lutanje po društvenim mrežama bez ikakvog sudjelovanja.
Jedan od načina da se loše raspoloženje popravi, navode istraživači, jest da se društvene mreže ne koriste sedam dana - naravno, ukoliko se možete oduprijeti nagonu da pogledate nečije nove slike sa skijanja...
Istraživanje Sveučilištau Kopenhagenu sugerira da previše korištenja društvenih mreža može izazvati osjećaj zavisti i ljubomore.
Naročito negativne posljedica ima pregledavanje sadržaja onih osoba s kojima ne postoji nikakava veza u stvarnom životu, prenosi BBC.
Autori istraživanja preporučuju redovnim korisnicima društvenih mreža da naprave stanku.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od 1.000 osoba, uglavnom žena. U zaključcima se navodi da redovna upotreba mreža poput "Facebooka" može utjecati negativno na "emotivno stanje i zadovoljstvo životom".
Istraživači upozoravaju na zavist i "pogoršanje raspoloženja" uslijed previše praćenja tuđih društvenih priča, zbog čega se prave "nerealne socijalne usporedbe".
Znatno pozitivnije iskustvo predstavlja aktivno sudjelovanje u konverzacijama i povezivanje s ljudima na društvenim mrežema, navodi se u istraživanju objavljenoj u žurnalu "Ciberpsihologija, ponašanje i društvene mreže".
Ova situacija je manje štetna nego pasivno lutanje po društvenim mrežama bez ikakvog sudjelovanja.
Jedan od načina da se loše raspoloženje popravi, navode istraživači, jest da se društvene mreže ne koriste sedam dana - naravno, ukoliko se možete oduprijeti nagonu da pogledate nečije nove slike sa skijanja...
