Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Donja Vast
Selo ima 35 katoličkih i devet muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Budimi (1 k.) su prešli 1878. na Čelice s Uzdola. Opširnije u opisu Uzdola. - Karače (3 k.) su starinom iz Crnča iz Hercegovine. Došli su 1832. - Stojanovići su starinom iz Hercegovine, a nisu rod sa Stojanovićima iz Uzdola. Imaju rodbine u Grednicama kod B. Šamca. - Čapin je starinom iz Dalmacije i došli su prije 1878. - Topići (6 k.), otac im je došao sa Proslapa, a starinom su iz Bosne. - Zelenike (1 k.) su došli prije 1878. s Uzdola. - Križanci (1 k.) su starinom iz Hercegovine. Ima ih i na Kućanima. - Krajinovići (2 k.) su došli prije 1878. iz Hercegovine. Ima ih na Gorici i u Krančićima. - Glibe (5 k.), opširnije u opisu Ljubunaca. - Relje ili Hambardžije (1 k.) su došli sa Širokog Brijega oko 1850. - Marići (3 k.) su starinom iz Vrda u Hercegovini. Bili su ranije u Ljubuncima. - Crnci (3 k.) su došli iz Britvice (Izbičina) 1912. - Vladići li Čarapina (1 k.) je došao 1918. iz Vrda iz Hercegovine. - Brkić (1 k.) je došao 1930. sa Šćita. Bio je najmenik pa se priklonio, priženio i došao na tuđu djecu. Ima pastorka Marića. - Vukoja (1 k.) je došao iz Došćice na ženinstvo, 1926. - Raič (1 k.) u kući A. Glibe. Opširnije u opisu Luga. - Ripići iz Heldova imaju mline i kuću pod Volijakom. Ranije su u Donjoj Vasti i Čelicima bili Babići (sada u Dobroši), Brizari i Tomići (koji su prije 1878. iselili u Bosnu).
M u s l i m a n i: Čorbadžići (5 k.) su starinom iz Beograda, odakle im je došao pradjed, kada su Srbi zauzeli Beograd. Bili su u Dugama do prije 110 godina. - Subašići (1 k.) su došli s Duga i oni su od Subašića. - Masnica (1 k.) su došli sa Duga i oni su od Subašića. - Đugum (1 k.) je rodom iz sela Opleća u Duvnu. Bio je najprije u Čelicama, gdje ga je dovela mati, a poslije je prešao u Čorbadžiće. - Plavuškić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Krančića 1928.
Glavni su dijelovi ovog prostranog naselja Klupica, Donja Vast i Čelice. Na istočnoj ivici površine su Klupci ili Polje s kućama po stranama: ispod sela dubok a uzak kanjon Volušice ili Volušćice. Selo donja Vast je u zapadnom dijelu površine a lijevo odpotoka Banjica ili Rike (koja dolazi iz Uzdola i pod D. Vasti se saliva u Bolušćicu). Ispod Bešića strane (brdo koje dijeli od Uzdola) su čorbadžići. Preko Reke (na desnoj joj strani) u strani ispod brda Kopila. Prema istoku u jugu teritorija ovog sela završava se veoma strmim krečnjačkim otsjecima, grudama, koji predstavljaju strane neprohodnog kanjona Volušćice u Ramu su tri kuće. Po Donjoj Vasti je malo Živih voda: Stažić, Vodica i Bunar ili Korita.
Njive su po površini i obično ispod sela odnosno kuća: Dolac, Gajišće, Hurija, Dole, Bug, Ravan, Selišće, Krčine, Banjic, Brtiš, Drin, Dukat, Luka, Podojnica, Bebla, Raževišće, Rakita, Dušćica, Trbušci, Kljenovača, Krčana, Jabuke, Rust, Krčine, Kamenje, Lokva, Križenovice, Naplav, Zlotoge, Ciganska Ravan, Brig, Dolac, Čelice. Svuda po selima ima ostataka od šume a starne oko sela su pod sitnom šumom i gajevima: Gajine, Kopila, Komar, Obale, Stožer, Korita, Uža. Ispaše su po šumama.
Sjenokosci su u planini: u Košarama, Rapašćaku i Pašinu Vrilu. Vinograda ima malo na Volujaku.
Donj Vast je veliko a veoma razbijeno naselje. Jedino su u pojedinim selima kuće istog roda na okupu. Oba groblja, i katoličko i muslimansko, su na Smrikama, jedno blieže drugog. Muslimani su Čelica imaju svoje posebno groblje u Dvorišću kraj rijeke.
Mnogo stećaka ima na kosi Smrikama. Seljaci su isprevrtali, ali su nalazili samo kosti. Neki pričaju da je nekada Donja Vast bila na Starom Selu (istočno od Lisine, pored rijeke Bajne Lučice, a u hataru Šćipa).
Za vrijeme pradjedova sadašnje generacije (1932) na Starom Selu su bili neki Karavlaci koji su gradili čanke. Ipak je tu bilo i ranije pravo naselje: na mjestu Poputnjači je srednjovjekovno groblje koje se zove Čifutsko Groblje. Tu je velika nekropola. Priča se da su stećci stavljani na grobove, jer je neka "živina" jela mrtve. Znaju da se u drugim mjestima za stećke veli da su "grčka groblja". Sam naziv Donja Vast predpostavlja da je negdje bila i Gornja Vast (Gornje Selo), možda baš u Starom Selu. Stećaka je bilo i u šumi po Čeličkom Brdu: sada od tog "grčkog greblja" ima samo jedan oboren stećak. Ispod katoličkog groblja niz kosu Smrike su kužna groblja: muslimansko u sredini a iznad i ispod njega katoličko. U katoličkom kužnom grobljusu ploče sa zagrebanim križevima a ima i jedan kameni križ novijeg tipa. I u vrijeme kuge, D. Vast je bila mješovita: u Čorbadžićima i u Čelicama su bili muslimani, a katolici su bili ispod Čorbadžića. Kraj muslimanskih kuća u Čerlicama je staro muslimansko groblje od kuge: u tom selu se najprije ukazala kuga i mrtvi su pokopani odmah ispred kuće, jer nije imao tko da ih nosi u groblje.
Donja Vast
Selo ima 35 katoličkih i devet muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Budimi (1 k.) su prešli 1878. na Čelice s Uzdola. Opširnije u opisu Uzdola. - Karače (3 k.) su starinom iz Crnča iz Hercegovine. Došli su 1832. - Stojanovići su starinom iz Hercegovine, a nisu rod sa Stojanovićima iz Uzdola. Imaju rodbine u Grednicama kod B. Šamca. - Čapin je starinom iz Dalmacije i došli su prije 1878. - Topići (6 k.), otac im je došao sa Proslapa, a starinom su iz Bosne. - Zelenike (1 k.) su došli prije 1878. s Uzdola. - Križanci (1 k.) su starinom iz Hercegovine. Ima ih i na Kućanima. - Krajinovići (2 k.) su došli prije 1878. iz Hercegovine. Ima ih na Gorici i u Krančićima. - Glibe (5 k.), opširnije u opisu Ljubunaca. - Relje ili Hambardžije (1 k.) su došli sa Širokog Brijega oko 1850. - Marići (3 k.) su starinom iz Vrda u Hercegovini. Bili su ranije u Ljubuncima. - Crnci (3 k.) su došli iz Britvice (Izbičina) 1912. - Vladići li Čarapina (1 k.) je došao 1918. iz Vrda iz Hercegovine. - Brkić (1 k.) je došao 1930. sa Šćita. Bio je najmenik pa se priklonio, priženio i došao na tuđu djecu. Ima pastorka Marića. - Vukoja (1 k.) je došao iz Došćice na ženinstvo, 1926. - Raič (1 k.) u kući A. Glibe. Opširnije u opisu Luga. - Ripići iz Heldova imaju mline i kuću pod Volijakom. Ranije su u Donjoj Vasti i Čelicima bili Babići (sada u Dobroši), Brizari i Tomići (koji su prije 1878. iselili u Bosnu).
M u s l i m a n i: Čorbadžići (5 k.) su starinom iz Beograda, odakle im je došao pradjed, kada su Srbi zauzeli Beograd. Bili su u Dugama do prije 110 godina. - Subašići (1 k.) su došli s Duga i oni su od Subašića. - Masnica (1 k.) su došli sa Duga i oni su od Subašića. - Đugum (1 k.) je rodom iz sela Opleća u Duvnu. Bio je najprije u Čelicama, gdje ga je dovela mati, a poslije je prešao u Čorbadžiće. - Plavuškić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Krančića 1928.
Glavni su dijelovi ovog prostranog naselja Klupica, Donja Vast i Čelice. Na istočnoj ivici površine su Klupci ili Polje s kućama po stranama: ispod sela dubok a uzak kanjon Volušice ili Volušćice. Selo donja Vast je u zapadnom dijelu površine a lijevo odpotoka Banjica ili Rike (koja dolazi iz Uzdola i pod D. Vasti se saliva u Bolušćicu). Ispod Bešića strane (brdo koje dijeli od Uzdola) su čorbadžići. Preko Reke (na desnoj joj strani) u strani ispod brda Kopila. Prema istoku u jugu teritorija ovog sela završava se veoma strmim krečnjačkim otsjecima, grudama, koji predstavljaju strane neprohodnog kanjona Volušćice u Ramu su tri kuće. Po Donjoj Vasti je malo Živih voda: Stažić, Vodica i Bunar ili Korita.
Njive su po površini i obično ispod sela odnosno kuća: Dolac, Gajišće, Hurija, Dole, Bug, Ravan, Selišće, Krčine, Banjic, Brtiš, Drin, Dukat, Luka, Podojnica, Bebla, Raževišće, Rakita, Dušćica, Trbušci, Kljenovača, Krčana, Jabuke, Rust, Krčine, Kamenje, Lokva, Križenovice, Naplav, Zlotoge, Ciganska Ravan, Brig, Dolac, Čelice. Svuda po selima ima ostataka od šume a starne oko sela su pod sitnom šumom i gajevima: Gajine, Kopila, Komar, Obale, Stožer, Korita, Uža. Ispaše su po šumama.
Sjenokosci su u planini: u Košarama, Rapašćaku i Pašinu Vrilu. Vinograda ima malo na Volujaku.
Donj Vast je veliko a veoma razbijeno naselje. Jedino su u pojedinim selima kuće istog roda na okupu. Oba groblja, i katoličko i muslimansko, su na Smrikama, jedno blieže drugog. Muslimani su Čelica imaju svoje posebno groblje u Dvorišću kraj rijeke.
Mnogo stećaka ima na kosi Smrikama. Seljaci su isprevrtali, ali su nalazili samo kosti. Neki pričaju da je nekada Donja Vast bila na Starom Selu (istočno od Lisine, pored rijeke Bajne Lučice, a u hataru Šćipa).
Za vrijeme pradjedova sadašnje generacije (1932) na Starom Selu su bili neki Karavlaci koji su gradili čanke. Ipak je tu bilo i ranije pravo naselje: na mjestu Poputnjači je srednjovjekovno groblje koje se zove Čifutsko Groblje. Tu je velika nekropola. Priča se da su stećci stavljani na grobove, jer je neka "živina" jela mrtve. Znaju da se u drugim mjestima za stećke veli da su "grčka groblja". Sam naziv Donja Vast predpostavlja da je negdje bila i Gornja Vast (Gornje Selo), možda baš u Starom Selu. Stećaka je bilo i u šumi po Čeličkom Brdu: sada od tog "grčkog greblja" ima samo jedan oboren stećak. Ispod katoličkog groblja niz kosu Smrike su kužna groblja: muslimansko u sredini a iznad i ispod njega katoličko. U katoličkom kužnom grobljusu ploče sa zagrebanim križevima a ima i jedan kameni križ novijeg tipa. I u vrijeme kuge, D. Vast je bila mješovita: u Čorbadžićima i u Čelicama su bili muslimani, a katolici su bili ispod Čorbadžića. Kraj muslimanskih kuća u Čerlicama je staro muslimansko groblje od kuge: u tom selu se najprije ukazala kuga i mrtvi su pokopani odmah ispred kuće, jer nije imao tko da ih nosi u groblje.
