Povezani članci
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Kozo i Mrkodol
U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. (1889, kad je rađena austrijska karta, nije bilo ništa). Do 1906 bile su samo livade koje su kosili begovi. A od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se. Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz Duvna i Hercegovine.
Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i doveo pet sinova u sepetu. - Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u Jaklićima. - Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. - Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u Ripce. - Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo.
Rodovi na putu da se nasele:
a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898.
b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela.
Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. - Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju od 1906. - Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. - Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela, a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. - Šaravanje (2 k.) su iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. - Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz Goranaca su. - Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. - Na Borovoj Glavi zimuje od 1918. Pavković (1 k.) iz Rakitna.
To je bila doskorašnja planina sela Kopčića, kome je na zapadu. Sada je to već posebno naselje. I to je dio niže površi ispod Ljubuše s odlikama ljutoga krša. Veći dio krša je na samoj gredi, a manji dio na samoj površi, Kozlu, a sve su kuće, kao i na Proslapskoj Planini, podizane u vrtačama. Šuma Dašnik dijeli Kozo, koji je na istoku, od Mrkodola, koji je na zapadu, a u kom se razlikuju Veliki i Mali Mrkodo i Crvljivica.
Žive vode3 nema nigdje (nego lokve i vrtače). Pojedini kompleksi (u kojima su samo dna većih uvala obrađena) zovu se: Kozo, Bartovina, Bukovica, Smetina, Jasle, Kućišta, Omar, Džegalovica, Šabanovina, Doci, Lanišća, Razišća, Borova Glava, Puzdrovac, Usin Konak, Mali i Veliki Mrkodo, Pukve, Katunica (do šume Dašnika), Kik, Lokvetina, Crvljivica, Konjske Lokve.
Kuće odnosno stanovi i po Kozlu i Mrkodolu su veoma raštrkani. Stalno i samostalno naseljenih bilo je 1932 god. 10 kuća. U Mrkodolu ima 5 stalno naseljenih kuća, ali su one u zadruzi sa obojim ograncima u Hercegovini i dvije porodice dolaze privremeno: Pavkovići iz Rakitna dolazi samo s proljeća i s jeseni, a a Jelan-Revenić dolazi samo s jeseni, ljeto provodi u Zlopolje, a zadruga mu je u Gorancima. Na Kozo dolaze samo preko ljeta 2 Begovića, 1 Arić, 1 Mahmudbegović i Hasanbegović iz Kopčića. Nedavno su Tadići zasnovali i posebno groblje za ta sela na mjestu Poljani. Na gradini u Mrkodolu ima velika gromila. U Mrkodolu ima jedno staro grobhlje sa stećcima kod Čulina Doca a kraj puta. Samo su četri neukrašena stećka.
Kozo i Mrkodol
U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. (1889, kad je rađena austrijska karta, nije bilo ništa). Do 1906 bile su samo livade koje su kosili begovi. A od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se. Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz Duvna i Hercegovine.
Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i doveo pet sinova u sepetu. - Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u Jaklićima. - Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. - Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u Ripce. - Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo.
Rodovi na putu da se nasele:
a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898.
b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela.
Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. - Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju od 1906. - Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. - Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela, a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. - Šaravanje (2 k.) su iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. - Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz Goranaca su. - Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. - Na Borovoj Glavi zimuje od 1918. Pavković (1 k.) iz Rakitna.
To je bila doskorašnja planina sela Kopčića, kome je na zapadu. Sada je to već posebno naselje. I to je dio niže površi ispod Ljubuše s odlikama ljutoga krša. Veći dio krša je na samoj gredi, a manji dio na samoj površi, Kozlu, a sve su kuće, kao i na Proslapskoj Planini, podizane u vrtačama. Šuma Dašnik dijeli Kozo, koji je na istoku, od Mrkodola, koji je na zapadu, a u kom se razlikuju Veliki i Mali Mrkodo i Crvljivica.
Žive vode3 nema nigdje (nego lokve i vrtače). Pojedini kompleksi (u kojima su samo dna većih uvala obrađena) zovu se: Kozo, Bartovina, Bukovica, Smetina, Jasle, Kućišta, Omar, Džegalovica, Šabanovina, Doci, Lanišća, Razišća, Borova Glava, Puzdrovac, Usin Konak, Mali i Veliki Mrkodo, Pukve, Katunica (do šume Dašnika), Kik, Lokvetina, Crvljivica, Konjske Lokve.
Kuće odnosno stanovi i po Kozlu i Mrkodolu su veoma raštrkani. Stalno i samostalno naseljenih bilo je 1932 god. 10 kuća. U Mrkodolu ima 5 stalno naseljenih kuća, ali su one u zadruzi sa obojim ograncima u Hercegovini i dvije porodice dolaze privremeno: Pavkovići iz Rakitna dolazi samo s proljeća i s jeseni, a a Jelan-Revenić dolazi samo s jeseni, ljeto provodi u Zlopolje, a zadruga mu je u Gorancima. Na Kozo dolaze samo preko ljeta 2 Begovića, 1 Arić, 1 Mahmudbegović i Hasanbegović iz Kopčića. Nedavno su Tadići zasnovali i posebno groblje za ta sela na mjestu Poljani. Na gradini u Mrkodolu ima velika gromila. U Mrkodolu ima jedno staro grobhlje sa stećcima kod Čulina Doca a kraj puta. Samo su četri neukrašena stećka.
