Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
U selu imaju 22 katoličke i šest muslimanskih kuća
K a t o l i c i: - Šunje (1 k.) su se od katolika prvi naselili, krajem 18. stoljeća, vjerojatno iz Hercegovine. - Markići (4 su starinom iz Rakitna). Došli su prije Vladića iz D. Vasti. Ima ih u Šćipama i u Plavuzima. - Vladići (9 k.), zovu ih i Španjama. Opširnije u opisu Meopotočja. - Antunovići - Tadići (3 k.), opširnije u opisu Ustirame. - Vukoje (3 k.) su starinom iz Rakitna u Hercegovini. U Kućane su došli oko 1850., a prije toga su bili na Kleku i u Došćici. U jednoj njihovoj kući ima i jedan Markić. - Križanci (2 k.) su starinom iz Duvna, a došli su iz Donje Vasti, gdje ih još ima, oko 1850. godine.
M u s l i m a n i: - Medini (3 k.), došao im je pradjed poslije kuge. Starinom su iz Medine. - Agići (2 k.) su došli poslije Šunja, početkom 19. stoljeća. Starinom su iz Srbije. Predak im je došao sam i kao pomuslimanjenik. - Vila (1 k.), došli su sa Tošćanice 1923. Tamo ih još ima.
Selo je u osjenoj, nešto blaže nagnutoj strani ispod kose Brdo - Čumber (962 m) - Rajan. Ispod sela i svuda naokolo su velike strane. Pod selom je Česma klanci. Donje selo ima i vodu Bašinicu, ali sna presuši u ljeto. Iznad sela su vode Gornja i Donja Sedra. Glavni je potok Zaratje, zapadno od sela, u koje utječu Budemerovac, Bolandža, Klimenta ili Stogirski Potok (jer kolazi od Stogira) i Barevine: njive su po stranama svuda oko sela: Zaratje, Sedra, Bina Brda (Bino Brdo), Rosna Njiva, Brisovac, Dojnje Kućane, Orašci, Povala, Barevina, Klenjak, Bačvarica, Bilice, Babina Bašča, Grašćak, Krčić, Ravan, Ledinci, Vrtače, BilPanidžina Stanina, Jelinja, Lokve, Duge Njive, Mekotina, Brdo, Budemerovac, Bare, Laz, Doci, Buljinovci, Stogir, Bolanidža, Grab, Vrbice, Pokotnice, (Pokućnice), Ražišće, Bliznaci, Dunjevo, Bašina Ravan, Igrišće, Skok, Selišće, Krivače, Dolovi, Rukavac, Bašin Dolac, Smajin Dolac, Nožice, Škripavine, Medinice, Vire, Velika Njiva, Čumber. Vinogradi ("trsja"): Zaratje i Oteš ili Otiš. Šume su po stranama oko sela. "Mera" je : Zaratje, Krešin, Manitobo, sefina Strana, Otiš ili Oteš, Budemerovac, Ispod Vira, Ispod Klešca. Irivatne su šume: Vino Brdo, Zalića (Zalihića) Kosa, Cipale, Mušin Krš, Obradovina, Ispod Rajna i dr. Po spomenutim šumama su i ispaše. Na granici prema Grevićima su potok Tolisava i kosa Bućerava.
Sve su kuće na okupu i dijele se na Gornje Selo ili Kućane i Donje Selo ili Krehiće. Katoličko groblje jena Brdu, a muslimansko na Građćakau, s obe strane puta.
Na Rajni ima zidin. Možda je bio grad. Jedno mjesto se zove Prigrađe. I ovdje se priča da ima tamnica. Stećaka ima na prigrađu kod Rajna, idući ka Tošćanici, i na Stogiru, idući na Klek. Ima ih i na Vracima idući u Došćicu, na samoj sreskoj granici. Ima ih ravnih i na sleme: na Stogiru se vide uglavnom samo ploče (oko dvadeset). Na jednom stećku je mjesec. U muslimanskom groblju na Grašćaku ima jedan stećak i na njemu mjesec i u reljefu. Priča se da je bila i crkva na Glavnici iznad sela. Priča se da je "grčkog vakta" bilo selo i na Stogiru i da ne stradalo od kuge.
Prije kuge, Kućani su bili čisto muslimansko selo. Na Stogiru ina Medinicama su stara kužna muslimanska groblja. Zna se da su prije kuge (Krehići) zove se po agama Krehićima koji su davno izumrli. (Njive Donje Kućane prozvali su tako seljaci iz Ustirame, koji tu imaju svoja imanja). Poslije kuge are, koje su naselile imanja izumrlih rodova, dovodili su katolike kao kmetove.
Franjevački samostan Rama - Šćit
U selu imaju 22 katoličke i šest muslimanskih kuća
K a t o l i c i: - Šunje (1 k.) su se od katolika prvi naselili, krajem 18. stoljeća, vjerojatno iz Hercegovine. - Markići (4 su starinom iz Rakitna). Došli su prije Vladića iz D. Vasti. Ima ih u Šćipama i u Plavuzima. - Vladići (9 k.), zovu ih i Španjama. Opširnije u opisu Meopotočja. - Antunovići - Tadići (3 k.), opširnije u opisu Ustirame. - Vukoje (3 k.) su starinom iz Rakitna u Hercegovini. U Kućane su došli oko 1850., a prije toga su bili na Kleku i u Došćici. U jednoj njihovoj kući ima i jedan Markić. - Križanci (2 k.) su starinom iz Duvna, a došli su iz Donje Vasti, gdje ih još ima, oko 1850. godine.
M u s l i m a n i: - Medini (3 k.), došao im je pradjed poslije kuge. Starinom su iz Medine. - Agići (2 k.) su došli poslije Šunja, početkom 19. stoljeća. Starinom su iz Srbije. Predak im je došao sam i kao pomuslimanjenik. - Vila (1 k.), došli su sa Tošćanice 1923. Tamo ih još ima.
Selo je u osjenoj, nešto blaže nagnutoj strani ispod kose Brdo - Čumber (962 m) - Rajan. Ispod sela i svuda naokolo su velike strane. Pod selom je Česma klanci. Donje selo ima i vodu Bašinicu, ali sna presuši u ljeto. Iznad sela su vode Gornja i Donja Sedra. Glavni je potok Zaratje, zapadno od sela, u koje utječu Budemerovac, Bolandža, Klimenta ili Stogirski Potok (jer kolazi od Stogira) i Barevine: njive su po stranama svuda oko sela: Zaratje, Sedra, Bina Brda (Bino Brdo), Rosna Njiva, Brisovac, Dojnje Kućane, Orašci, Povala, Barevina, Klenjak, Bačvarica, Bilice, Babina Bašča, Grašćak, Krčić, Ravan, Ledinci, Vrtače, BilPanidžina Stanina, Jelinja, Lokve, Duge Njive, Mekotina, Brdo, Budemerovac, Bare, Laz, Doci, Buljinovci, Stogir, Bolanidža, Grab, Vrbice, Pokotnice, (Pokućnice), Ražišće, Bliznaci, Dunjevo, Bašina Ravan, Igrišće, Skok, Selišće, Krivače, Dolovi, Rukavac, Bašin Dolac, Smajin Dolac, Nožice, Škripavine, Medinice, Vire, Velika Njiva, Čumber. Vinogradi ("trsja"): Zaratje i Oteš ili Otiš. Šume su po stranama oko sela. "Mera" je : Zaratje, Krešin, Manitobo, sefina Strana, Otiš ili Oteš, Budemerovac, Ispod Vira, Ispod Klešca. Irivatne su šume: Vino Brdo, Zalića (Zalihića) Kosa, Cipale, Mušin Krš, Obradovina, Ispod Rajna i dr. Po spomenutim šumama su i ispaše. Na granici prema Grevićima su potok Tolisava i kosa Bućerava.
Sve su kuće na okupu i dijele se na Gornje Selo ili Kućane i Donje Selo ili Krehiće. Katoličko groblje jena Brdu, a muslimansko na Građćakau, s obe strane puta.
Na Rajni ima zidin. Možda je bio grad. Jedno mjesto se zove Prigrađe. I ovdje se priča da ima tamnica. Stećaka ima na prigrađu kod Rajna, idući ka Tošćanici, i na Stogiru, idući na Klek. Ima ih i na Vracima idući u Došćicu, na samoj sreskoj granici. Ima ih ravnih i na sleme: na Stogiru se vide uglavnom samo ploče (oko dvadeset). Na jednom stećku je mjesec. U muslimanskom groblju na Grašćaku ima jedan stećak i na njemu mjesec i u reljefu. Priča se da je bila i crkva na Glavnici iznad sela. Priča se da je "grčkog vakta" bilo selo i na Stogiru i da ne stradalo od kuge.
Prije kuge, Kućani su bili čisto muslimansko selo. Na Stogiru ina Medinicama su stara kužna muslimanska groblja. Zna se da su prije kuge (Krehići) zove se po agama Krehićima koji su davno izumrli. (Njive Donje Kućane prozvali su tako seljaci iz Ustirame, koji tu imaju svoja imanja). Poslije kuge are, koje su naselile imanja izumrlih rodova, dovodili su katolike kao kmetove.
Franjevački samostan Rama - Šćit
